Sinoć je u sarajevskoj Vijećnici otvorena izložba akvarela bosanskohercegovačkog slikara Zlatka Devića. “Kameno blago stare bosanske države” sadrži 130 akvarela koji su nastajali u periodu od 2015. do 2017. godine. Akvareli će ilustrovati “Stećkopediju” trilogiju Mladinske knjige Sarajevo o srednjovjekovnoj bosanskoj državi, a osnovni motiv preuzeti su sa fotografija srednjovjekovnih nekropola stećaka.
Mistični megaliti
– Večerašnja izložba je za mene jedan od bitnijih momenata u mojoj karijeri, kazao je za Oslobođenje Zlatko Dević. “Slikar ima različite prilike da izlaže i radi, međutim, ovo je toliko velik i bitan projekat, značajan i kao dokument. Svakome bi imponovalo da je dio nečeg ovakvog, pa tako i meni. Nisam imao pretenzije da ovi akvareli postanu nekakva velika umjetnost, oni su tu da razbiju monotoniju jednog štampanog djela, a odabrali smo akvarel i lagani kolor kako bi knjiga bila interesantnija za čitati”, istakao je akvarelista.
Dević je stava da smo se danas suviše saživjeli sa stećcima, kao da su oni za nas postali nešto uobičajeno, nešto što viđamo svaki dan. Međutim, navodi on, kada se čovjek upusti u rad koji je vezan za stećke onda u njemu “proradi nešto što dosad nije osjećao”.
– Tada shvatite da i mi ovdje imamo svoje megalitne spomenike, i to daleko bogatije nego Škotska, Irska ili Južna Amerika. Što se tiče teksta i ornamentike stećaka o njima je sve već dobro poznato, za razliko od drugih dijelova Evrope gdje se o tamošnjim megalitima malo zna, no ipak, stećci ostaju mistični i zagonetni, istakao je Dević.
Kazao je i da je prezadovoljan svojim radom, iako su likovni umjetnici u pravilu uvijek nezadovoljni, a naročito je bio impresioniran i ambijentom i posjećenošću izložbe.
Adnan Ćatović, direktor i glavni urednik Mladinske knjige za BiH, pojasnio je kako je došlo do toga da jedna izdavačka kuća otvara likovnu izložbu.
Priče bosanskog čovjeka
– Akvareli su nastali u sklopu projekta temeljne nacionalne monografije “Stećkopedija” koja je dio trilogije o srednjovjekovnoj bosanskoj državi. Ona tek treba da izađe u maju sljedeće godine, no nakon što smo završili sa ilustracijama, javila se ideja da ovaj veliki opus Zlatka Devića vidi i šira javnost i ljudi do kojih inače ne bi mogli da dopremo. Organizirali smo izložbu u sklopu obilježavanja Dana državnosti sa idejom da ove akvarele oživimo, jer ono što mi radimo nisu samo slike ili samo knjige, ili, kao u slučaju stećaka, samo kamenje. Htjeli smo objasniti koliko je ovaj projekat sveobuhvatan i obiman, istakao je Ćatović, naglasivši da se radi o naslovima koje trebaju i današnje i buduće generacije, koje će ga koristiti kao almanah znanja.
“Temeljnu nacionalnu monografiju” Mladinske knjige osim “Stećkopedije” još čine knjige “Bosansko kraljevstvo – Historija srednjovjekovne bosanske države”, te “Codex Diplomaticus Regni Bosnae”, zbirka srednjovjekovnih bosanskih povelja i pisama sa transkripcijom, prijevodom i historijskim kontekstom.
Autor monografije je Edin Bujak, profesor na Odsjeku za arheologiju.
– Svaki od ovih akvarela je različit i jedinstven kao što je jedinstvena svaka od nekropola na području današnje BiH. Stećci jesu kameno blago stare bosanske države i kao takve ih moramo poštovati, Oni su nešto najreprezentativnije što nam je ostalo iz srednjeg vijeka, istakao je Bujak.
On je stanovišta da svaki stećak ima tri dimenzije: materijalnu, onu koju svi vidimo, potom nadgrobnu, u smislu toga da ispod stećka leže kosti dalekih predaka, te i treću, nevidljivu dimenziju, onu koja obuhvata narodna predanja, vjerovanja i običaje vezane za stećke. “Ova dimenzija je najmanje proučavana, a upravo su priče bosanskog čovjeka doprinijele da se do danas očuva oko stotinu hiljada stećaka”, kazao je Bujak, zaključivši i da ako bi se bar jedna nekropola spasila od propadanja, onda trud uložen u “Stećkopediju” i izložbu nipošto ne bi bio uzaludan.
Izvor: oslobodjenje.ba
