Pažljivo otvaraj korice ove knjige jer ćeš upasti u pravu-pravcatu pustolovinu!
Provest ćeš noć u muzeju, i to u Najčudesnijem muzeju na svijetu! Možda su do tebe već doprle priče o tom jedinstvenome mjestu. Kruže glasine da se u jednoj jedinoj, posebnoj noći, ondje pod istim krovom nađu najnevjerojatniji svjetski artefakti. I da stvar bude još neobičnija, tada muzej doslovno oživi! Događaju se nevjerojatne stvari. Može li to biti istina? I hoće li ta jedna, čarobna noć, nastupiti baš danas?
Otvoriš li ovu knjigu, ugledat ćeš ulaznicu za jednu osobu u Najčudesniji muzej na svijetu. Ta ulaznica sada pripada samo tebi i ovo ti je najbolja noć u životu.
Dok proučavaš mapu muzeja, na stranicama se misteriozno pojavljuju nove sobe i izlošci i sljedeće riječi: “Želimo ti dobrodošlicu u Najčudesniji muzej na svijetu. Imaš jednu noć da razgledaš ovaj svijet čudesa!”
Hura! Ne možeš vjerovati - sve one priče bile su točne. Noćas će muzej doslovce oživjeti i u njemu će se, kao nekom čarolijom, stvoriti najnevjerojatniji svjetski izlošci. Konačno ćeš navući viteški oklop i pritisnuti sve tipke u svemirskoj letjelici, i najbolje od svega, zavirit ćeš u prostorije u koje posjetitelji ne ulaze! Na kraju krajeva, 90% muzejskih zbirki spremljeno je u skladištima, a noćas ćeš konačno dobiti priliku da i njih istražiš. Koliko ćeš toga uspjeti razgledati prije nego što grane sunce, a ključevi zaškripe u bravi? Pa, vrijeme je da otkriješ, dok s mapom i svjetiljkom trčiš ulaštenim mramornim podom...
Muzeji su poput napetog povijesnog romana, pa u njima svaki izložak predstavlja zaplet, a svaka dvorana novo poglavlje u životnoj priči našega planeta. Muzeji udomljuju nepregledne zbirke – od kostiju dinosaura do parnih strojeva, prapovijesnoga oruđa, pa sve do kamenja iz svemira – sve to milijunima ljudi pomaže ne samo da bolje razumiju prošlost, nego i da si bolje predoče buduće događaje. U muzejima rade cijeli timovi pripovjedača – kustosi, muzeolozi, vodiči, arhivisti, konzervatori, povjesničari, arheolozi i još mnogi drugi. Svi oni pripovijedaju priču o svakom dragocjenom izlošku i tako se muzej budi u život. Diljem svijeta postoji otprilike 100.000 muzeja i ne možeš ih ni približno sve posjetiti. No opet, što kad bi to ipak nekako bilo moguće? Da, moguće je jer u rukama držiš ovu jedinstvenu knjigu!
"Kucnuo je čas da zavirimo iza kulisa i pridružimo se kustosima, arheolozima i drugim neumornim herojima koji se brinu za naše neprocjenjivo blago. Jer kada prošlost oživi, sve postaje moguće!"
SADRŽAJ - Samo jednu noć u godini u najčudesnijem muzeju na svijetu mogu se pronaći najstariji, najrjeđi i najfascinantniji svjetski izslošci. I još bolje - ostatci prošlosti ovdje ne stoje tiho i nepomično...oni doslovce oživljavaju...
Najčudesnija nezgoda na svijetu - Slučajno te zaključaju u muzeju nakon radnog vremena, a ti ulaziš u avanturu otkrivanja drevnih fosila, zapanjujućeg svemirskog kamenja i tajnovitih artefakata diljem svijeta. Otkrivaš brojne tajne iz prošlosti planeta Zemlje i saznaješ što bi nam mogla donijeti budućnost:
Dvorana dinosaura i fosila
Dvorana prirode
Dvorana ljudskog porijekla
Dvorana starih civilizacija
Dvorana umjetnosti
Dvorana transporta
Dvorana svemira
Dvorana znanosti i tehnologije
Dvorana Zemlje
Doba promjena
Oživljavanje prošlosti
Stvarni izlošci u muzejima
Ulomak iz Dvorane dinosaura i fosila
ZUBATI T-REX! Visoko na pokretnoj platformi paleontologinja oprezno čisti tiranosaura, a on prede poput sretne gigantske mačke. Čekaj malo! Ovo nije fosil. On je živ!
SASTAVLJANJE DIJELOVA Ovaj tiranosaur je velika faca. On je prvi izložen 1915. godine. Premda je imao savršeno očuvanu lubanju, nisu nađene kosti svih udova i dio repa. Stoga su paleontolozi posudili dijelove koju nedostajali od drugih dinosaura, te tako upotpunili kostur udovima s tri pandže. A onda je, 80 godina poslije, iskopan novi kostur tiranosaura, ovaj put s netaknutim prednjim udovima koji su završavali sa... samo dvije pandže. (...)
Uskladite svoje financijske ciljeve sa svojom smislenom misijom i otvorite vrata trajnom obilju i prosperitetu.
Jeste li se umorili živeći od plaće do plaće? Osjećate li se kao da robujete svojim mjesečnim izdatcima? Pitate se kako neki ljudi uživaju u financijskoj slobodi dok vi kao da ste zaglavili? Vaš odnos s novcem započinje s pravim mentalnim sklopom. Dok ga ne iscijelite, ništa se ne može promijeniti nabolje jer ako vas nije briga za vaš novac, ni vaš novac neće biti briga za vas. Lewis Howes, voditelj podcasta The School of Greatness, nudi praktične savjete i promjene mentalnog sklopa koje su vam potrebne kako biste postigli financijski mir. Nudeći uvide iz intervjua s vodećim financijskim stručnjacima, iz najnovijih istraživanja o psihologiji novca te vlastitog putovanja prema uspjehu, Lewis pokazuje kako:
• identificirati svoj financijski stil, ključan za razumijevanje zašto nam izmiče obilje
• razviti moćan financijski mentalni sklop da bismo mogli zarađivati više
• osmisliti novčanu mapu kako bismo postigli jasne financijske ciljeve
• cijeniti vlastitu vrijednost i otkriti svoje skrivene vještine za veću sposobnost zarađivanja
• pronaći financijske mentore kako bismo ograničili gubitak novca i ubrzali financijske dobitke.
Upoznaj autora
Lewis Howes autor je uspješnica Mentalni sklop izvrsnosti I The School of Greatness (Škola izvrsnosti) s ljestvice New York Timesa, vrhunski govornik i domaćin podcasta o životnom treningu. Howes je i dvostruki sveamerički sportaš, bivši profesionalni igrač američkog nogometa i član muške rukometne reprezentacije SAD-a. Njegov podcast The School of Greatness jedan je od najpopularnijih na svijetu, s više od milijardu preuzimanja. Bijela kuća i predsjednik Obama prepoznali su ga kao jednog od 100 najuspješnijih američkih poduzetnika mlađih od 30 godina. O Howesu se pričalo u televizijskim emisijama Ellen i TODAY, u časopisima New York Times, People, Forbes, Fast Company, ESPN, Entrepreneur, Sports Illustrated i Men’s Health.
Pepi i Vivaldi
Pepi je strastveni ljubitelj glazbe i glavni junak serije zvučnih slikovnica za najmlađe. Uz njega smo već upoznali glazbene instrumente zanimljivog životinjskog orkestra, zvukove rock-glazbe koji mame na ples, a zatim i veličanstvene Mozartove skladbe, a sada će nas upoznati s velikim skladateljem Vivaldijem i njegovim stvaralaštvom.
U raskošnoj Veneciji u punom je jeku karneval: posvuda su maske, plesači i glazbenici, gondole i kanali. Ali tu je ponajprije Vivaldijeva glazba, pa ćete moći uživati u „Jeseni“, „Proljeću“ i „Ljetu“ iz ciklusa „Četiri godišnja doba“, koncertu za dvije trube, mandolinu, flautu, „Giseldi“ i brojnim drugim zvučnim zapisima kao i zabavnim zvukovima.
Pridružite se Pepiju u ovoj divnoj glazbenoj pustolovini diljem prekrasne Venecije, a istražite slikovnicu i prstićima jer ćete pritiskom na označene kružiće uživati u šesnaest isječaka pjesama i drugih zvukova te naučiti ponešto o veličanstvenom klasičnom skladatelju Vivaldiju i njegovoj glazbi.
Prijevod svih naslova u serijalu o Pepiju potpisuje sjajna Željka Somun, i sama velika zaljubljenica u glazbu.
Nika Zečica – Liječnica
Upoznajte Niku, našu novu glavnu junakinju sjajnog serijala kartonskih slikovnica. Nika je razigrana zečica kojoj svaki dan donosi nove izazove i maštovitu igru – uz malo čarolije i čarobni štapić te riječi: tap, tap, tap iz čarobnjakova šešira Nika ponekad iskoči kao vozačica vlaka, ponekad kao nogometašica, a danas je odlučila biti liječnica. Slikovnica sadrži i pomične kotačiće koji prate i dopunjuju priču.
Ova razigrana slikovnica s veselim rimovanim tekstom i divnim ilustracijama namijenjena je najmlađim ručicama koje će prebirati po kotačićima i tako mijenjati scenu koja dopunjuje priču. Također naučit će neke od osnovnih pojmova vezanih uz brigu i njegu o pacijentima. Cijenjeni i nagrađivani prevoditelj Ozren Doležal zaslužan je za razigrani prijevod.
Mali tigar, veliki osjećaji – zašto ne smijem?
Upoznajte Tigrića Tina, maloga tigra s velikim osjećajima – u dražesnom serijalu autora bestselera Tu sam, uz tebe i I ja sam tu, uz vas – Smriti Halls i Stevea Smalla. Tigrić Tin toliko bi toga zabavnoga želio raditi – samo kada bi mu roditelji prestali govoriti ne! Njegovim pitanjima zašto nešto ne smije ili ne može kao da nema kraja. Jedva čeka odrasti i moći raditi baš sve što poželi – za ručak jesti pomfrit s čokoladom, živjeti na Mjesecu, ići na spavanje kad on to želi, visjeti na lusteru…
Hrvatski prijevod ove divne slikovnice potpisuje cijenjeni i nagrađivani prevoditelj Ozren Doležal.
Koliko je visoko nebo?
Na djeci jasan i jednostavan način ova slikovnica donosi odgovore vezane uz nebo – temu koja u svima nama budi osjećaj znatiželje i izuzetno je privlačna i mališanima, a i odraslima. Slikovnica potiče djecu da i sama istraže neke odgovore ili uoče ono što se u njoj spominje poput promatranja oblaka, zvijezdi, zalaska Sunca. Otkrit će zašto je nebo plavo, koliko visoko mogu letjeti, a koliko pak ždral ili bumbar, što je galaksija…
Autorica Katie Daynes svojim prepoznatljivim stilom, koji je izuzetno blizak i jasan djeci, s lakoćom pruža odgovore na temu neba, a u tome je sjajno nadopunjuje kreativna ilustratorica Stef Murphy koja svojim ilustracijama nudi i dodatne odgovore te primjere.
Slikovnica je izrađena od visokokvalitetnog kartona, što je čini izuzetno izdržljivom za sve znatiželjne prstiće koji će prebirati po njoj i njezinim prozorčićima i tako štošta doznati i naučiti. Zabavite se sa svojim mališanima i pomozite im u otkrivanju odgovora na brojna pitanja o prostranstvu iznad nas.
Ne mogu vjerovati da je ovo moje djelo! Pa gdje mi je bila pamet?
Svi ga imamo: unutarnje derište koje nas navodi zgrabiti još jedan keks ili pasti u vatru zbog neke sitnice. To unutarnje derište može napraviti kaos na poslu, u vašim vezama s drugim ljudima i razoriti vaše samopoštovanje. S humorom i nježnošću, knjiga Ukrotite svoje unutarnje derište pruža vam strategije pomoću kojih svoje razmaženo ponašanje i stavove možete staviti pod kontrolu. Možete naučiti nositi se sa svakom situacijom na produktivan način odrasle osobe. Podučavajući vas da naučite prepoznati svoje unutarnje derište, psihologinja Pauline Wallin pomaže vam dovesti probleme u rješivu perspektivu i unijeti trajne pozitivne promjene.
„Pauline Wallin napisala je mudru i zabavnu knjigu koja je toliko potreban protuotrov za sve veću sklonost ljudi da ugađaju sami sebi… i da za svoje probleme okrivljavaju sve, samo ne sebe.“
– dr. ROY F. BAUMEISTER, koautor knjige Your Own Worst Enemy
„Knjiga Ukrotite svoje unutarnje derište jasno pokazuje svojim čitateljima… na koji način mogu svoju razmaženost i samoporažavajuće ponašanje staviti pod kontrolu.“
– dr. ALBERT ELLIS, utemeljitelj metode Rational Emotive Behavior Therapy
Dr. PAULINE WALLIN već je tri desetljeća klinička psihologinja s privatnom praksom; radila je na Sveučilištu Minnesota i Državnom sveučilištu Pennsylvania te kao predsjednica odbora za komunikacije Psihološkog udruženja Pennsylvanije. U svojoj je praksi i pišući pomogla tisućama ljudi da razumiju svoje samoporažavajuće obrasce ponašanja i da se njima uspješno pozabave.
? Književna kritika romana Bijeli Cigani – Čuvarica ljudskih duša by Adnan Miršab Ćatović
Bijeli Cigani Adnana Miršaba Ćatovića roman je koji djeluje na nekoliko isprepletenih razina: povijesnoj refleksiji, kulturnom identitetu i egzistencijalnoj potrazi. To nije samo narativ o marginaliziranoj skupini, već šira meditacija o ljudskoj pripadnosti i cijeni slobode.
✨Teme i simbolika
Paradoksalni naslov Bijeli Cigani odmah signalizira dualnost. S jedne strane, „Cigani“ (povijesno marginalizirana zajednica) simboliziraju raseljavanje, slobodu i opstanak izvan konvencionalnih struktura. S druge strane, pridjev „bijeli“ sugerira čistoću, drugost i otuđenje. Zajedno otvaraju prostor u kojem roman postavlja pitanja: Ko definira identitet? Ko odlučuje ko pripada, a ko ostaje autsajder?
Ćatović isprepliće društvenu stvarnost s metaforom, a roman postaje manje o jednoj etničkoj skupini, a više o univerzalnom otuđenju. „Bijeli Cigani“ utjelovljuju sve koji žive na marginama društva, a ipak zadržavaju dostojanstvo i sjećanje.
? Stil i jezik
Ćatovićeva proza balansira između lirskog opisa i izravne naracije. Koristi jednostavan, ali evokativni jezik, često slažući slike koje podsjećaju na tradicije usmenog pripovijedanja. Ritam njegovih rečenica nosi odjeke bošnjačkih balada, stvarajući ton koji se čini istovremeno intimnim i epskim. Ponekad emocionalni naboj teksta nadjačava njegovu jasnoću, ali taj višak odražava strast teme.
Dijalog je posebno snažan - neuglađen, sirov i stvaran - dajući autentičnost likovima. Čitatelji su uvučeni u razgovore koji se čine proživljenima, a ne konstruiranima.
???? Karakterizacija
Likovi u Bijelim Ciganima nisu samo pojedinci već i nositelji kolektivnog sjećanja. Oblikuju ih trauma, predrasude i teret povijesti. Dok bi neki kritičari mogli tvrditi da riskiraju postati arhetipovi (vječni lutalica, potlačeni sanjar, čuvar tradicije), Ćatovićeva pažnja prema detaljima spašava ih od klišeja. Njegovi likovi dišu kontradikcijama: ponosni, a opet slomljeni, slobodni, a opet okovani, vidljivi, a opet nevidljivi.
? Historijski i kulturni kontekst
Roman se smješta u balkanski kontekst obilježen raseljavanjem, borbom za identitet i slojevitom poviješću. Ćatović ne pokušava romantizirati ili ocrniti bilo koju zajednicu; umjesto toga, pokazuje kako povijesne okolnosti guraju ljude u uloge koje nisu birali. Zbog toga roman Bijeli Cigani odjekuje izvan svog geografskog okruženja - govori o globalnim iskustvima migracije, egzila i kulturnog preživljavanja.
? Zaključak
Bijeli Cigani djelo su koje od čitatelja traži da se suoče s neugodnim pitanjima: Šta znači pripadati? Šta je sloboda ako dolazi po cijenu isključenja? Ćatović stvara roman koji je istovremeno ogledalo Balkana i univerzalna priča o ljudskom dostojanstvu. Iako nije bez strukturnih ekscesa, knjiga uspijeva stvoriti snažno književno svjedočanstvo.
To je roman koji će posebno odjeknuti kod čitatelja koji cijene književnost koja izaziva koliko i tješi - onih koji ne traže samo priču, već meditaciju o ljudskom stanju.
Sinopsis
Arslan Softić je kao i svaki dječak pun snova, nade i očekivanja od budućnosti. Uskoro će postati gimnazijalac. Voljom vlastitog oca, odrastao je neopterećen demonima prošlosti, bez svijesti o vrtlozima historije koja se neprestalno ponavlja. Kad dobije počasnu pozivnicu za bajram od starijeg prijatelja koji je dugo bio strah i trepet zeničkih ulica, shvata da poziv nije slučajan. Baš kao ni njihovo dugo prijateljstvo. Edber Hadžiahmetović - Cober, mladi filolog i historičar burne prošlosti, pozvao ga je s razlogom. Želi mu otkriti istinu o minulim vremenima s namjerom da mu preda časni poziv Čuvara... poput baklje koja se ne smije ugasiti.
U ambijentu tavanske tišine suočiće se s mnogim tajnama iz rustične sehare. Na stotine starih pisama desetljećima je stajalo u kovčegu šifrirano starim bosanskim pismom. Cober je većinu dnevnika i pisama prilagodio na njemu razumljivu latinicu. U staroj fotelji započinje Arslanovo putovanje kroz vrijeme; putovanje od dva stoljeća i njegovo Preobraženje. U pisanim svjedočanstvima sačuvalo se sve što su Duhovi Pakosti željeli pokriti. Kroz sudbinu dvije povezane porodice, otkriće šta se zbilo u Sjenici 1809, Kolašinu 1858, Užicu 1868. godine i u mirnodopskoj Vraneškoj dolini, krvave 1924. godine. Čitajući svjedočanstva davno umrlih ljudi, otkriće nešto i o sebi; tajnu zbog koje je pozvan kako bi i sam jednog dana postao Čuvar... čuvar sjećanja na ljudske duše.
Bijeli Cigani uzbudljiv je, potresan i napet historijski roman u nastavcima o Duhovima Pakosti i Čuvarima Istine koji ne pristaju na zaborav i sudbinu španskih muslimana. Ovaj spisateljski prvijenac inspirisan je istinitim događajima.
U slikovnici Gdje je jednorog? slijedite šareno društvo jednoroga dok u galopu obilaze svijet i otkrivaju nevjerojatna mjesta.
Upoznajte se s našim razigranim krdom jednoroga dok galopiraju diljem planeta u potrazi za novim avanturama.
Ova je zabavna knjiga vrhunski način razbijanja dosade!
Reprogramirajte svoj mozak u 28 dana
Vaš bol je stvaran, postoji razlog zašto je tu i postoji lijek za njega. Bol se može ukloniti jedino pronalaženjem njegova uzroka, ulaskom u samu srž. Problem nije u vašoj glavi. Problem je u dijagnozi.
Patite li od kroničnih bolova koji naizgled nemaju medicinskog uzroka? Mnogi od nas pate od bolova dijagnosticiranih kao migrena, fibromialgija ili kronični bolovi u vratu i leđima, koji su uzrokovani stresom i neuronskim putovima u mozgu, a javljaju se bez oštećenja tkiva. Knjiga Oslobodite se bolova objašnjava medicinsku pozadinu kroničnih bolova jezikom koji je svakomu razumljiv. Učinkovit program dr. Schubinera temelji se na njegovim opsežnim istraživanjima te će vam pomoći da bolje razumijete kako funkcionira vaš mozak i koji su problemi u vašem životu možda pridonijeli fizičkom bolu koji trpite.
Uz brojna svjedočanstva pacijenata dr. Schubinera, u ovoj ćete knjizi pronaći niz tehnika i vježbi koje možete primijeniti na psihosomatske poremećaje kako biste svoje simptome doveli pod kontrolu i prekinuli začarani krug bolova.
Upoznaj autora
Dr. Howard Schubiner direktor je Centra za psihosomatsku medicinu pri bolnici Ascension Providence u Michiganu, klinički profesor na Koledžu za humanu medicinu pri Državnom sveučilištu u Michiganu i član Američkog liječničkog kolegija i Američke pedijatrijske akademije. Objavio je više od 100 radova u znanstvenim časopisima i knjigama te drži predavanja diljem svijeta.
Budizam za majke upoznaje nas s budističkim učenjima koja majkama mogu pomoći očuvati vezu sa svojim ja i zadržati dobre odnose s obitelji i partnerom. Smirenija i sretnija majka može mnogo više pružiti svom djetetu, a budizam je dragocjen izvor mira i unutrašnje snage koji se može uklopiti u svačiju svakodnevicu. Sarah Napthali dugi je niz godina posvećena primjeni budističkih učenja u svakodnevnom životu. Učiteljica, aktivistica i prevoditeljica, kada je postala majka posvetila se pisanju. Duboko vjeruje da su majke osobito spremne za Budina učenja jer su na vrlo intiman način spoznale dvije njegove temeljne postavke – znaju da u životu postoji patnja i upoznale su pravu ljubav.
Postignemo li unutarnji mir, stvorili smo prostor između sebe i vanjskih događaja i ublažili svoje reakcije na njih. Time ćemo moći više pomoći svojoj djeci, jer bit ćemo pažljiviji roditelji i prihvatljiviji uzor.
Gmazovi
Gmazovi su životinje čije je tijelo prekriveno ljuskama, a žive u raznovrsnim staništima, od slanih mora do sparne kišne šume. Plivaju, pužu, trče, gmižu ili klize dok traže hranu i pokušavaju izbjeći nevolje. Šareni svijet gmazova prepun je iznenađenja od najmanjih gmazova koji nisu veći od nokta, do najveće zmije i krokodila koji mogu biti dulji od sedam metara. Gmazovi postoje već više od 300 milijuna godina i bili su na svijetu mnogo prije nego što su se pojavile krznene ili pernate životinje. Većina gmazova polaže jaja, ali neki od njih rađaju mladunčad, kao što to čine sisavci.
U ovoj zanimljivoj i prekrasno ilustriranoj knjizi maleni čitatelji slijedit će macakline kroz madagaskarsku kišnu šumu, šetat će do plaže i gledati kako mladunci kornjača izlaze iz jaja te se brzo popeti na stablo ako ugledaju komodskog varana, a očekuje ih i pregršt informacija o izumrlim gmazovima, o tome gdje gmazovi žive, kako se i čime hrane, kako opstaju te kako izgleda njihovo roditeljstvo.
Popularna ilustratorica Britta Teckentrup oživljava ta nevjerojatna bića prekrasnim crtežima, prema zanimljivom tekstu autorice Camille de la Bedoyere, a prijevod potpisuje Tanja Konforta.
Sisavci
Sisavci žive gotovo posvuda na Zemlji i odlikuju se raznolikim osobinama, baš kao i veličinama. Neki se penju krošnjama, drugi se šuljaju grmljem, a neki čak putuju ispod zemlje. U ovoj zanimljivoj i prekrasno ilustriranoj knjizi maleni čitatelji slijedit će ponosne lavove preko savane, pronaći će polarnog medvjeda skrivenog u arktičkom snijegu i zavirit će u krošnje drveća u kojima se ljulja obitelji gibona.
Šareni svijet sisavaca prepun je iznenađenja, od sićušnih šišmiš-bumbara koji lepršaju šumom, a manji su od dječjeg palca do golemog plavetnog kita koji pliva u dubokom oceanu, a najveća je životinja koja je ikada živjela. Na prvi pogled sisavci izgledaju vrlo različito, no svi imaju kosture koji im omogućuju kretanje na raznolike načine. Neki sisavci imaju četiri noge i rep, no drugi hodaju na dvije noge, lete uz pomoć krila ili plivaju uz pomoć peraja. Gdje god živjeli i bez obzira na veličinu, svi sisavci hrane svoje mlade mlijekom. Čitatelji će u ovoj knjizi pronaći i prave rekordere – sisavca s najoštrijim njuhom, najbržeg sisavca na velikim udaljenostima, a i onoga koji ispušta najgadniji miris. U ovoj se knjizi krije pregršt zanimljivih i zabavnih informacija.
Popularna ilustratorica Britta Teckentrup oživljava ta nevjerojatna bića prekrasnim crtežima, prema zanimljivom tekstu autorice Camille de la Bedoyere, a prijevod potpisuje Tanja Konforta.
Born to Run – drugo izdanje
Godine 2009. Bruce Springsteen i E Street Band nastupili su u poluvremenu Super Bowla. Iskustvo je bilo toliko uzbudljivo da je Bruce odlučio pisati o tome. Tako je začeta ova izuzetna autobiografija. Tijekom sljedećih sedam godina Bruce Springsteen posvetio se pisanju priče svog života donoseći na ove stranice istu onu iskrenost, humor i originalnost iz svojih pjesama.
Opisuje odrastanje katolika u Freeholdu, u New Jerseyju, odrastanje između poezije, opasnosti i mraka koji su hranili njegovu maštu vodeći do, kako sam ističe, velikog praska – prvog nastupa Elvisa Presleyja u emisiji Eda Sullivana.
Živo se prisjeća neumornog nastojanja da postane glazbenik, ranih dana kao kralja barskih bendova u Asbury Parku i uspona E Street Banda.
Razoružavajućom iskrenošću prvi put pripovijeda i priču o osobnim borbama koje su inspirirale njegove najbolje radove i pokazuje nam zašto pjesma Born to Run otkriva više nego što smo ranije znali.
Born to Run bit će otkriće svima koji su ikada uživali u Bruceu Springsteenu, no ova je knjiga puno više od memoara legendarne rock-zvijezde. Ovo je knjiga za radnike i sanjare, roditelje i djecu, ljubavnike i usamljenike, umjetnike, čudake ili za svakoga tko je ikad želio biti kršten u svetoj rijeci rock ‘n’ rolla.
Rijetko je koji izvođač ispričao vlastitu priču s toliko snage i zamaha. Poput brojnih njegovih pjesama (Thunder Road, Badlands, Darkness on the Edge of Town, The River, Born in the USA, The Rising i The Ghost of Tom Joad – navedimo samo neke) autobiografija Brucea Springsteena napisana je liričnošću jedinstvenog umjetnika i mudrošću čovjeka koji je duboko razmišljao o svom iskustvu.
Bruce Springsteen primljen je u Kuću slavnih rock and rolla, Kuću slavnih skladatelja i Kuću slavnih New Jerseyja. Dobio je dvadeset nagrada Grammy, jednog Oscara i nagradu Kennedy Centera. Živi s obitelji u New Jerseyju.
Pisati o sebi čudan je posao… Ali u projektu poput ovog pisac mora obećati jednu stvar, pokazat će čitatelju način na koji razmišlja. Na ovim sam stranicama pokušao to učiniti.
Bruce Springsteen
Mislite li zaista da su sve mačke iste? Deseci pasmina mačaka koje su se pojavile diljem svijeta imaju toliko međusobnih razlika da nijedna nije ista.
Mnoge su prirodnog podrijetla, ali druge su rezultat selekcije koja je više od stoljeća činila ovo izvanredno stvorenje kućnim ljubimcem s najviše osobnosti.
Ova će vam knjiga otkriti karakteristike koje dijele sve mačke, istodobno s posebnostima koje izdvajaju svaku pasminu. Od drevnog Egipta do dvora kraljice Viktorije, pratite mačku na njezinu nevjerojatnom putovanju kroz povijest i dopustite da vas očara njezin hipnotizirajući pogled!
Prema jednom starom citatu, Bog je stvorio mačku da bi nam, ljudima, pružio zadovoljstvo milovanja tigra. U svakom slučaju, jedno je sigurno: iako su mačke najmanji članovi porodice mačaka, jednako su žestoki i učinkoviti grabežljivci kao i njihovi veći rođaci. I naravno, također je istina da obožavaju milovanje! Ta mješavina divlje i domaće prirode učinila je mačke zaista posebnim ljubimcima. Stari Egipćani su ih štovali, smatrajući ih božanstvom. Međutim, u srednjem vijeku su ih ponekad smatrali đavolskim stvorenjima. Tek su ih u 19. stoljeću ponovno počeli smatrati onim što jesu: predivnom životinjom, sposobnom pružiti onoliko privrženosti koliko i primi. Ova će vas knjiga upoznati sa zadivljujućom građom i navikama mačaka, dajući vam detalje o nekim od najljepših pasmina i dojmljivu priču o podrijetlu mnogih od njih.
„Nema tu šta nema, a sve je skladno i dostojanstveno. Kao u velikom i bogatom tržnom centru u koji ulaze djeca da izaberu poklon. To je čitav arsenal prošlosti, centralna muzejska postavka po kojoj se razvojne linije i bogatstvo vremena prepoznaju u potpunosti. Zapravo ta višedimenzionalnost, bogatstvo priloga i sadržaja teksta – ta širina u prezentiranju bosanskog srednjovjekovlja, najveće je i najprijatnije je iznenađenje koje sam doživio čitajući i sagledavajući ovaj rukopis. Morao sam se odmarati dok sam ga pregledavao … valjda je to i bio cilj knjige koja se treba češće uzimati u ruke. Ovu izdavačku kompoziciju, kadru da dopusti da se stvara knjiga iz historije za potomstvo, da je nisam pregledao, nazvao bih izdavačkom i autorskom utopijom.“ …
…“ U ovom rukopisu bosansko srednjovjekovlje pretvoreno je u bogato utočište znanja i ponosa u kojem će se generacije čitalaca sklanjati tražeći snagu za sebe i svoje vrijeme“ (odlomak iz recenzije, prof. Esad Kurtović)
TVRTKOV ZLATNIK
Za kralja Tvrtka I veže se jedan sasvim neobičan i fantastičan nalaz zlatnog novca koji je otkriven između dva svjetska rata. Prema nekim navodima zlatnik je pronađen 17. decembra 1935. godine, u šumi na desnoj obali rijeke Mileševke kod Prijepolja. Navodno su ga pronašli seljaci uz niz drugih srebrenjaka i zlatnika ugarskog kralja Ludovika I. Sud u Prijepolju donio je odluku da zlatnik mora biti zadržan u njihovim prostorijama dok se ne provede postupak oko ustanovljenja vlasništva. Šta se dalje desilo sa njim nije poznato, ali po nekim kazivanjima zlatnik je kupljen od nekog kujundžije u Livnu, a po drugim je kupljen na sarajevskoj pijaci nakon što ga je tamo donio jedan seljak iz Prijepolja. Kupac je bio ugledni sarajevski kolekcionar i direktor Narodne banke Aleksandar Poljanić u čijem je vlasništvu zlatnik ostao sve do 1945. godine. Pošto je Poljanić po završetku Drugog svjetskog rata bio zarobljen, a njegova zbirka zaplijenjena, zlatniku se gubi svaki trag.
Prve vijesti o zlatniku pojaviće se tek nakon pola stoljeća. U maju 1995. godine, dok je u Bosni i Hercegovini trajao rat, tadašnjem direktoru Zemaljskog muzeja stigla je vijest od njegovih zagrebačkih kolega da će u Zagrebu biti održana međunarodna aukcija umjetnina, među kojima će se naći i zlatnik kralja Tvrtka. Zahvaljujući razumijevanju tadašnjih vlasti, na aukciju je poslan historičar i arheolog prof. Enver Imamović, kojemu je osigurano 60 000 DM (njemačkih maraka) – koliko se tada moglo osigurati za njegovu kupovinu. Početna cijena bila je 5 000 DM, da bi se svaki put povećavala za dodatnih 5 000. Kako je rasla cijena tako su odustajali brojni natjecatelji da bi na kraju ostao prof. Enver Imamović i nepoznati kolekcionar. Kada se došlo do cijene od 50.000 maraka, prof. Imamović navodi da mu je bilo jasno da je konkurent odlučan u namjeri da zlatnik dobije po svaku cijenu. Nakon što je konkurent ponudio 65.000 DM za zlatnik, Imamović je odustao od daljne licitacije. Time je neuspješno okončan pokušaj da se Tvrtkov zlatnik vrati u našu domovinu. Kasnije saznanja otkrivaju da je zlatnik nakon licitacije odnesen u Ameriku, gdje se po svemu sudeći još uvijek nalazi. Zbog nejasnih okolnosti svoga nalaza, kao i zbog činjenice da predstavlja jedini sačuvani primjerak zlatnog novca kojeg je kovao jedan bosanski vladar, taj jedinstveni zlatnik izazivao je brojne nedoumice u historiografiji i numizmatici. Najviše neslaganja izazivala je njegova atribucija, ali je u pitanje dovođena i njegova autentičnost.
Kad se zlatnik tek pojavio smatralo se da ga je kovao kralj Stjepan Tomašević, a taj zaključak je potkrepljivan pozivom na određene heraldičke elemente prikazane na reversu kovanice. Međutim, kasnija arhivska istraživanja ukazala su na veću vjerovatnoću da se radi o zlatniku kralja Tvrtka, koji je kao specijalna emisija kovan i dijeljen u vrijeme njegove krunidbe 1377. Naime, u dubrovačkom arhivu se 1393. godine spominje “četrnaest velikih dukata gospodina kralja Bosne” (lat. Ducatos domini regis Bosne magnos quatordecim). Iz konteksta cjelokupne informacije jasno je da se ne radi o “velikim dukatima” koji su bili kraljevo vlasništvo, nego da su u pitanju bili zlatnici s oznakama Bosanskog kraljevstva. Ovaj podatak također bi značio da bosanski zlatnici nisu bili samo prigodna kovanica dijeljena kao spomen dar prilikom krunidbe ili neke druge svečanosti, nego da se radilo o kovanicama koje su bile puštane u platni promet.
Veliki bosanski zlatnik u struci se često naziva i četverostrukim dukatom pošto je s 14,05 grama težine više od četiri puta masivniji od savremenog mletačkog dukata koji je smatran monetarnim standardom u mediteranskoj trgovini još od kraja 13. stoljeća. Pločica dukata debela je jedan milimetar a široka 30, dok je finoća zlata od kojeg je kovan procijenjena na 980/1000.
Po svom dizajnu, gotičkim lukovima, rasporedu likova i legendi, u potpunosti podsjeća na zlatni novac francuskih i engleskih kraljeva kovan početkom 14. stoljeća. Na njegovom aversu prikazan je potpuni grb Bosanskog kraljevstva okružen na obje strane s po jednim većim heraldičkim ljiljanom. Cijela kompozicija je uokvirena u krug s dvanaest gotičkih lukova oko kojeg teče natpis: “Gloria tibi Deus. Spes nostra” (Slava Tebi Bože, nado naša). Na reversu je prikazan propnuti lav u kružnici s šest gotičkih lukova sa natpisom uokolo: “Moneta Aurea Regis Stephani” (Zlatni novac kralja Stjepana).
„Nema tu šta nema, a sve je skladno i dostojanstveno. Kao u velikom i bogatom tržnom centru u koji ulaze djeca da izaberu poklon. To je čitav arsenal prošlosti, centralna muzejska postavka po kojoj se razvojne linije i bogatstvo vremena prepoznaju u potpunosti. Zapravo ta višedimenzionalnost, bogatstvo priloga i sadržaja teksta – ta širina u prezentiranju bosanskog srednjovjekovlja, najveće je i najprijatnije je iznenađenje koje sam doživio čitajući i sagledavajući ovaj rukopis. Morao sam se odmarati dok sam ga pregledavao … valjda je to i bio cilj knjige koja se treba češće uzimati u ruke. Ovu izdavačku kompoziciju, kadru da dopusti da se stvara knjiga iz historije za potomstvo, da je nisam pregledao, nazvao bih izdavačkom i autorskom utopijom.“ …
…“ U ovom rukopisu bosansko srednjovjekovlje pretvoreno je u bogato utočište znanja i ponosa u kojem će se generacije čitalaca sklanjati tražeći snagu za sebe i svoje vrijeme“ (odlomak iz recenzije, prof. Esad Kurtović)
TVRTKOV ZLATNIK
Za kralja Tvrtka I veže se jedan sasvim neobičan i fantastičan nalaz zlatnog novca koji je otkriven između dva svjetska rata. Prema nekim navodima zlatnik je pronađen 17. decembra 1935. godine, u šumi na desnoj obali rijeke Mileševke kod Prijepolja. Navodno su ga pronašli seljaci uz niz drugih srebrenjaka i zlatnika ugarskog kralja Ludovika I. Sud u Prijepolju donio je odluku da zlatnik mora biti zadržan u njihovim prostorijama dok se ne provede postupak oko ustanovljenja vlasništva. Šta se dalje desilo sa njim nije poznato, ali po nekim kazivanjima zlatnik je kupljen od nekog kujundžije u Livnu, a po drugim je kupljen na sarajevskoj pijaci nakon što ga je tamo donio jedan seljak iz Prijepolja. Kupac je bio ugledni sarajevski kolekcionar i direktor Narodne banke Aleksandar Poljanić u čijem je vlasništvu zlatnik ostao sve do 1945. godine. Pošto je Poljanić po završetku Drugog svjetskog rata bio zarobljen, a njegova zbirka zaplijenjena, zlatniku se gubi svaki trag.
Prve vijesti o zlatniku pojaviće se tek nakon pola stoljeća. U maju 1995. godine, dok je u Bosni i Hercegovini trajao rat, tadašnjem direktoru Zemaljskog muzeja stigla je vijest od njegovih zagrebačkih kolega da će u Zagrebu biti održana međunarodna aukcija umjetnina, među kojima će se naći i zlatnik kralja Tvrtka. Zahvaljujući razumijevanju tadašnjih vlasti, na aukciju je poslan historičar i arheolog prof. Enver Imamović, kojemu je osigurano 60 000 DM (njemačkih maraka) – koliko se tada moglo osigurati za njegovu kupovinu. Početna cijena bila je 5 000 DM, da bi se svaki put povećavala za dodatnih 5 000. Kako je rasla cijena tako su odustajali brojni natjecatelji da bi na kraju ostao prof. Enver Imamović i nepoznati kolekcionar. Kada se došlo do cijene od 50.000 maraka, prof. Imamović navodi da mu je bilo jasno da je konkurent odlučan u namjeri da zlatnik dobije po svaku cijenu. Nakon što je konkurent ponudio 65.000 DM za zlatnik, Imamović je odustao od daljne licitacije. Time je neuspješno okončan pokušaj da se Tvrtkov zlatnik vrati u našu domovinu. Kasnije saznanja otkrivaju da je zlatnik nakon licitacije odnesen u Ameriku, gdje se po svemu sudeći još uvijek nalazi. Zbog nejasnih okolnosti svoga nalaza, kao i zbog činjenice da predstavlja jedini sačuvani primjerak zlatnog novca kojeg je kovao jedan bosanski vladar, taj jedinstveni zlatnik izazivao je brojne nedoumice u historiografiji i numizmatici. Najviše neslaganja izazivala je njegova atribucija, ali je u pitanje dovođena i njegova autentičnost.
Kad se zlatnik tek pojavio smatralo se da ga je kovao kralj Stjepan Tomašević, a taj zaključak je potkrepljivan pozivom na određene heraldičke elemente prikazane na reversu kovanice. Međutim, kasnija arhivska istraživanja ukazala su na veću vjerovatnoću da se radi o zlatniku kralja Tvrtka, koji je kao specijalna emisija kovan i dijeljen u vrijeme njegove krunidbe 1377. Naime, u dubrovačkom arhivu se 1393. godine spominje “četrnaest velikih dukata gospodina kralja Bosne” (lat. Ducatos domini regis Bosne magnos quatordecim). Iz konteksta cjelokupne informacije jasno je da se ne radi o “velikim dukatima” koji su bili kraljevo vlasništvo, nego da su u pitanju bili zlatnici s oznakama Bosanskog kraljevstva. Ovaj podatak također bi značio da bosanski zlatnici nisu bili samo prigodna kovanica dijeljena kao spomen dar prilikom krunidbe ili neke druge svečanosti, nego da se radilo o kovanicama koje su bile puštane u platni promet.
Veliki bosanski zlatnik u struci se često naziva i četverostrukim dukatom pošto je s 14,05 grama težine više od četiri puta masivniji od savremenog mletačkog dukata koji je smatran monetarnim standardom u mediteranskoj trgovini još od kraja 13. stoljeća. Pločica dukata debela je jedan milimetar a široka 30, dok je finoća zlata od kojeg je kovan procijenjena na 980/1000.
Po svom dizajnu, gotičkim lukovima, rasporedu likova i legendi, u potpunosti podsjeća na zlatni novac francuskih i engleskih kraljeva kovan početkom 14. stoljeća. Na njegovom aversu prikazan je potpuni grb Bosanskog kraljevstva okružen na obje strane s po jednim većim heraldičkim ljiljanom. Cijela kompozicija je uokvirena u krug s dvanaest gotičkih lukova oko kojeg teče natpis: “Gloria tibi Deus. Spes nostra” (Slava Tebi Bože, nado naša). Na reversu je prikazan propnuti lav u kružnici s šest gotičkih lukova sa natpisom uokolo: “Moneta Aurea Regis Stephani” (Zlatni novac kralja Stjepana).
„Nema tu šta nema, a sve je skladno i dostojanstveno. Kao u velikom i bogatom tržnom centru u koji ulaze djeca da izaberu poklon. To je čitav arsenal prošlosti, centralna muzejska postavka po kojoj se razvojne linije i bogatstvo vremena prepoznaju u potpunosti. Zapravo ta višedimenzionalnost, bogatstvo priloga i sadržaja teksta – ta širina u prezentiranju bosanskog srednjovjekovlja, najveće je i najprijatnije je iznenađenje koje sam doživio čitajući i sagledavajući ovaj rukopis. Morao sam se odmarati dok sam ga pregledavao … valjda je to i bio cilj knjige koja se treba češće uzimati u ruke. Ovu izdavačku kompoziciju, kadru da dopusti da se stvara knjiga iz historije za potomstvo, da je nisam pregledao, nazvao bih izdavačkom i autorskom utopijom.“ …
…“ U ovom rukopisu bosansko srednjovjekovlje pretvoreno je u bogato utočište znanja i ponosa u kojem će se generacije čitalaca sklanjati tražeći snagu za sebe i svoje vrijeme“ (odlomak iz recenzije, prof. Esad Kurtović)
TVRTKOV ZLATNIK
Za kralja Tvrtka I veže se jedan sasvim neobičan i fantastičan nalaz zlatnog novca koji je otkriven između dva svjetska rata. Prema nekim navodima zlatnik je pronađen 17. decembra 1935. godine, u šumi na desnoj obali rijeke Mileševke kod Prijepolja. Navodno su ga pronašli seljaci uz niz drugih srebrenjaka i zlatnika ugarskog kralja Ludovika I. Sud u Prijepolju donio je odluku da zlatnik mora biti zadržan u njihovim prostorijama dok se ne provede postupak oko ustanovljenja vlasništva. Šta se dalje desilo sa njim nije poznato, ali po nekim kazivanjima zlatnik je kupljen od nekog kujundžije u Livnu, a po drugim je kupljen na sarajevskoj pijaci nakon što ga je tamo donio jedan seljak iz Prijepolja. Kupac je bio ugledni sarajevski kolekcionar i direktor Narodne banke Aleksandar Poljanić u čijem je vlasništvu zlatnik ostao sve do 1945. godine. Pošto je Poljanić po završetku Drugog svjetskog rata bio zarobljen, a njegova zbirka zaplijenjena, zlatniku se gubi svaki trag.
Prve vijesti o zlatniku pojaviće se tek nakon pola stoljeća. U maju 1995. godine, dok je u Bosni i Hercegovini trajao rat, tadašnjem direktoru Zemaljskog muzeja stigla je vijest od njegovih zagrebačkih kolega da će u Zagrebu biti održana međunarodna aukcija umjetnina, među kojima će se naći i zlatnik kralja Tvrtka. Zahvaljujući razumijevanju tadašnjih vlasti, na aukciju je poslan historičar i arheolog prof. Enver Imamović, kojemu je osigurano 60 000 DM (njemačkih maraka) – koliko se tada moglo osigurati za njegovu kupovinu. Početna cijena bila je 5 000 DM, da bi se svaki put povećavala za dodatnih 5 000. Kako je rasla cijena tako su odustajali brojni natjecatelji da bi na kraju ostao prof. Enver Imamović i nepoznati kolekcionar. Kada se došlo do cijene od 50.000 maraka, prof. Imamović navodi da mu je bilo jasno da je konkurent odlučan u namjeri da zlatnik dobije po svaku cijenu. Nakon što je konkurent ponudio 65.000 DM za zlatnik, Imamović je odustao od daljne licitacije. Time je neuspješno okončan pokušaj da se Tvrtkov zlatnik vrati u našu domovinu. Kasnije saznanja otkrivaju da je zlatnik nakon licitacije odnesen u Ameriku, gdje se po svemu sudeći još uvijek nalazi. Zbog nejasnih okolnosti svoga nalaza, kao i zbog činjenice da predstavlja jedini sačuvani primjerak zlatnog novca kojeg je kovao jedan bosanski vladar, taj jedinstveni zlatnik izazivao je brojne nedoumice u historiografiji i numizmatici. Najviše neslaganja izazivala je njegova atribucija, ali je u pitanje dovođena i njegova autentičnost.
Kad se zlatnik tek pojavio smatralo se da ga je kovao kralj Stjepan Tomašević, a taj zaključak je potkrepljivan pozivom na određene heraldičke elemente prikazane na reversu kovanice. Međutim, kasnija arhivska istraživanja ukazala su na veću vjerovatnoću da se radi o zlatniku kralja Tvrtka, koji je kao specijalna emisija kovan i dijeljen u vrijeme njegove krunidbe 1377. Naime, u dubrovačkom arhivu se 1393. godine spominje “četrnaest velikih dukata gospodina kralja Bosne” (lat. Ducatos domini regis Bosne magnos quatordecim). Iz konteksta cjelokupne informacije jasno je da se ne radi o “velikim dukatima” koji su bili kraljevo vlasništvo, nego da su u pitanju bili zlatnici s oznakama Bosanskog kraljevstva. Ovaj podatak također bi značio da bosanski zlatnici nisu bili samo prigodna kovanica dijeljena kao spomen dar prilikom krunidbe ili neke druge svečanosti, nego da se radilo o kovanicama koje su bile puštane u platni promet.
Veliki bosanski zlatnik u struci se često naziva i četverostrukim dukatom pošto je s 14,05 grama težine više od četiri puta masivniji od savremenog mletačkog dukata koji je smatran monetarnim standardom u mediteranskoj trgovini još od kraja 13. stoljeća. Pločica dukata debela je jedan milimetar a široka 30, dok je finoća zlata od kojeg je kovan procijenjena na 980/1000.
Po svom dizajnu, gotičkim lukovima, rasporedu likova i legendi, u potpunosti podsjeća na zlatni novac francuskih i engleskih kraljeva kovan početkom 14. stoljeća. Na njegovom aversu prikazan je potpuni grb Bosanskog kraljevstva okružen na obje strane s po jednim većim heraldičkim ljiljanom. Cijela kompozicija je uokvirena u krug s dvanaest gotičkih lukova oko kojeg teče natpis: “Gloria tibi Deus. Spes nostra” (Slava Tebi Bože, nado naša). Na reversu je prikazan propnuti lav u kružnici s šest gotičkih lukova sa natpisom uokolo: “Moneta Aurea Regis Stephani” (Zlatni novac kralja Stjepana).
„Nema tu šta nema, a sve je skladno i dostojanstveno. Kao u velikom i bogatom tržnom centru u koji ulaze djeca da izaberu poklon. To je čitav arsenal prošlosti, centralna muzejska postavka po kojoj se razvojne linije i bogatstvo vremena prepoznaju u potpunosti. Zapravo ta višedimenzionalnost, bogatstvo priloga i sadržaja teksta – ta širina u prezentiranju bosanskog srednjovjekovlja, najveće je i najprijatnije je iznenađenje koje sam doživio čitajući i sagledavajući ovaj rukopis. Morao sam se odmarati dok sam ga pregledavao … valjda je to i bio cilj knjige koja se treba češće uzimati u ruke. Ovu izdavačku kompoziciju, kadru da dopusti da se stvara knjiga iz historije za potomstvo, da je nisam pregledao, nazvao bih izdavačkom i autorskom utopijom.“ …
…“ U ovom rukopisu bosansko srednjovjekovlje pretvoreno je u bogato utočište znanja i ponosa u kojem će se generacije čitalaca sklanjati tražeći snagu za sebe i svoje vrijeme“ (odlomak iz recenzije, prof. Esad Kurtović)
ZGOŠĆANSKI PRSTEN SA MOTIVOM LJILJANA
Vjerni svjedok raskoši i dostojanstva bosanske vladarske dinastije i srednjovjekovne bosanske države
U neposrednoj blizini Kaknja, u selu Donja Zgošća, na lokalitetu Crkvina, nalazila se jedinstvena nekropola srednjovjekovnih bosanskih nadgrobnih spomenika – stećaka. Od 1888. godine i trenutka kada je prvi put o njoj pisano u stručnoj literaturi, nekropola nije prestajala da zaokuplja pažnju kako naučnika, tako i svih zaljubljenika u prošlost srednjovjekovne Bosne. Do 1913. godine ovdje su se nalazila dva najljepša i najpoznatija od svih stećaka – zgošćanski sljemenjak i stub. Od tada se nalaze u novoformiranom botaničkom vrtu Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Veliki sljemenjak je prije prenošenja u Sarajevo je bio razbijen na dva dijela. Prema zabilježenoj predaji razbili su ga željeznim klinovima neki ljudi iz Vareša jer je „zvečao“ te je izgledalo da u njemu ima zlata. I grobovi ispod stećaka su prema predaji otvarani. Navodno, osim skeleta, ništa nije pronađeno.
Mnogo naučnika pokušavalo je da odgonetne ko je pokopan ispod ovih jedinstvenih spomenika. Pokušavalo se obznaniti kojem velikaškom rodu je pripadalo ovo groblje. Đorđe Stratimirović sljemenjak veže uz bana Stjepana II Kotromanića. Ćiro Truhelka nekropolu pripisuje rodu Kotromanića – bosanske vladarske dinastije. Marian Wenzel je smatrala da stub sa nekropole pripada Vuku ili Vojislavu, braći velikog vojvode bosanskog Hrvoja Vukčića. Bilo je i drugih i drugačijih mišljenja ali zagonetka zgošćanske nekropole samo na osnovu stećaka nije mogla biti razriješena. To je bio razlog za pokretanje arheoloških istraživanja. Obavljena su 2010, 2012. i 2015. godine.
Nažalost, nekropola je u velikoj mjeri stradala okolnom gradnjom. Osim toga, veoma teško je bilo ustanoviti preciznu lokaciju gdje su nekad stajali prelijepi sljemenjak i stub. Bez obzira na sve, rezultati arheoloških istraživanja su bili veoma interesantni. Osim srednjovjekovnih nalaza otkriveni su i tragovi starijih antičkih aglomeracija. U prve dvije istraživačke kampanje otkriveno je 28 grobova. Pokazalo se da je sahranjivanje obavljano u više horizonata ali i da je nekropola prekopavana, a dobar dio grobova znatno ranije otvaran ili uništen.
Vjerovatno se nikad neće saznati koliko je tačno grobova i stećaka bilo na nekropoli. Međutim, u blizini mjesta gdje su nekada stajali čuveni zgošćanski sljemenjak i stub, otkriven je grob „broj devet“. Grobna raka mu je bila obložena kamenim pločama, a pokojnik položen u drvenom sanduku. Grob je bio razrovan, većim dijelom uništen, a kosti skeleta ispremetane. Pa ipak, značajni nalazi iz groba srećom su bili sačuvali: dva prstena, 4 mala srebrena dugmeta te ostaci skupocjene brokatne tkanine.
Prilozi iz groba br. 9 govore u prilog da je pokopana osoba bila izuzetno visokog društvenog statusa. Posebno je značajano otkriće bogato ukrašenog prstena pečatnjaka napravljenog od srebra sa pozlatom. Na pločici prstena se nalazi duboko ugravirani ljiljan. U njemu se ogleda prepoznatljivi bosanski stil u metalu koji u sebi obuhvata domaću narodnu tradiciju uokvirenu elementima srednjovjekovne evropske kulture i umjetnosti. Može se kazati i to da se u njemu zrcali prefinjenost likovnih ornamenata i umjetnosti, kako zgošćanskog tako i sveukupne umjetnosti stećaka.
Prsten u srednjem vijeku nije bio samo puki ukrasni detalj. On je često oznaka istaknutog statusa njegovog nositelja, pokazatelj plemićkog ili viteškog staleža. Samim svojim prisustvom na ruci govorio je o osobi koja ga je nosila, njenom položaju na društvenoj ljestvici. Ponekad je prstenju pridavana i magična moć. Vjerovalo se da se u njemu nalazi snaga koja može zaštititi nositelja. Smatran je simbolom snage, autoriteta i zaštite.
Prsten sa motivom ljiljana iz Donje Zgošće korišten je kao pečatnjak ali je ujedno bio i heraldička oznaka. Bijeli ljiljan simbolizira nevinost i čistoću. Osim toga simbol je ljepote i vladarskog dostojanstva. U Svetom pismu simbol je ljepote, bezgriješnosti i odabranosti. U srednjovjekovnom bosanskom kraljevstvu ljiljan je bio simbol vladarske porodice Kotromanića. Nalazio se na njihovom grbu, na vladarskoj kruni, kraljevskom žezlu, novcima i pečatima. Sasvim je jasno da je ljiljan bio najkarakterističnija oznaka i simbol srednjovjekovne Bosne, njenih vladara i vladarske dinastije. Upravo zbog toga zgošćanski prsten se može pripisati vladarskoj dinastiji Kotromanića. U ovom kontekstu on može biti jedan od posljednjih dijelova slagalice i odgovor na pitanje čija je nekropola u Donjoj Zgošći kod Kaknja.
Poslije arheoloških iskopavanja prsten se jedno vrijeme nalazio u Muzeju grada Zenice. Nakon što je osnovan Muzej Kaknja vratio se blizu mjesta pronalaska. Danas je to jedan od rijetkih predmeta koji se mogu vezati uz Bosansku vladarsku porodicu. Osim prstenja iz kraljevske grobnice otkrivene u Milima kod Visokog, prsten iz Donje Zgošće je vjerni svjedok vladarskog dostojanstva i raskoši kako vladarske dinastije tako i srednjovjekovne bosanske države.
Zgošćanski prsten najvjerovatnije je nosio neki od muških pripadnika vladarske dinastije Kotromanića. Za sada se ne može sa sigurnošću reći o kome je tačno riječ. Možda je pripadao Stjepanu II Kotromaniću ili opet nekom drugom istaknutom članu naše najznačajnije srednjovjekovne porodice. Nažalost, rezultati savremenih DNK analiza skeleta uz koji je prsten pronađen nisu objavljeni tako da se prsten još ne može vezati uz tačno određeno ime. Zbog toga nekropola u Donjoj Zgošći kod Kaknja još uvijek će ostati djelomično zaogrnuta velom tajne. Prsten je otkrio jednu tajnu ali druga će ostati, za sada, neotkrivena.
Prof. Edin Bujak
Izgradite novi mozak
Drevna i suvremena znanost za psihosomatsko zdravlje
Starenje je neizbježno, no propadanje mozga možemo spriječiti i preokrenuti koristeći kombinaciju drevne šamanske mudrosti i najnovijih otkrića moderne znanosti i za postizanje psihosomatskog zdravlja. Dr. Alberto Villoldo donosi istraživanja i protokole za detoksikaciju mozga i tijela, smanjenje upala te poticanje rasta novih moždanih stanica. Šamanske tehnike, dodatci prehrani, probiotici i recepti za ljekovite napitke te cjeloviti desetodnevni program Izgradite novi mozak pomoći će vam obnoviti funkciju mozga, povećati neuroplastičnost i omogućiti zdraviji, svjesniji i ispunjeniji život. „Dr. Alberto Villoldo je psiholog i medicinski antropolog koji isprepliće starosjedilačke načine liječenja i znanstveno utemeljene strategije. U svojoj novoj knjizi dr. Villoldo nas poučava kako svoju kuhinju preobraziti u šamanski laboratorij i kako iscijeliti probavni sustav i uravnotežiti mozak... On to čini pomoću drevnih znanja, koja osuvremenjuje kako bi ih prilagodio našem ubrzanom načinu života. Silno vam preporučujem da si dopustite, onako kako sam i ja sebi dopustila, da vas obuzme dr. Villoldov veličanstveni iscjeliteljski sustav.“ Sara Szal Gottfried, dr. med., autorica svjetske uspješnice Hormonska ravnoteža
Roman koji se ne čita – nego preživi Rijetko koja knjiga u savremenoj bosanskohercegovačkoj književnosti izazove ovakvu reakciju čitalaca. Ne tek pohvale, nego potres. Ne tek simpatiju, nego lični potres savjesti. Komentari koji prate Bijele Cigane nisu književni klišei. Oni su svjedočanstva. „Čitala sam i plakala.“„Knjiga mijenja pogled na historiju, sadašnjost i budućnost.“„Jedna od pet […]
Priča o hrabrosti, izboru i malim srcima koja mijenjaju svijet Postoje slikovnice koje djecu nasmiju, postoje one koje ih nečemu nauče, a postoje i rijetke koje uspiju učiniti oboje — i pritom ostave trag. Kornjača koja je pokrenula plimu, nova priča omiljenog autorskog dvojca Rachel Bright i Jima Fielda, pripada upravo toj posebnoj kategoriji. Radnja […]
Memoar o ljubavi, haosu i istinama koje nas pronađu kad ih najmanje očekujemo Markus Zusak, autor koji je svijet osvojio romanom Kradljivica knjiga, u knjizi Tri divlja psa (i istina) iznenađuje čitatelje intimnijim, gotovo ogoljenim pripovijedanjem. Ovaj put ne piše fikciju, ne skriva se iza likova i naratora – nego otvara vrata vlastitog doma i […]
