Osramotivši se na najvažnijem društvenom događanju visokoga filadelfijskog društva na Staru godinu 1944., Maddie i Ellis Hyde ostaju bez novca Ellisova oca, bivšeg pukovnika koji se stidi sinovljeve nesposobnosti za vojnu službu zbog daltonizma. Na Maddiein užas, Ellis odluči da je jedini način da iznova stekne očevu naklonost (i darežljivost) uspjeh u pothvatu u kojem je njegov otac veoma javno podbacio: uhvatit će čuveno čudovište iz Loch Nessa i kad ga pronađe, osvjetlat će očevo ime i iznova steći njegovu naklonost.
U siječnju 1945., dok svuda oko njih još bjesni rat, Maddie i Ellis s Ellisovim prijateljem Hankom prelaze Atlantski ocean. Maddie, sada sama i praktički napuštena u stranoj zemlji, mora dokučiti tko je i što želi - isprazan život koji je ostavila iza sebe ili nešto stvarnije? Ono što će otkriti - o svijetu izvan svoga zatvorenog kruga i o sebi samoj - otvorit će joj oči. Shvatit će da je okružuju ne samo mračne sile, nego i ljepota i iznenađujuće mogućnosti života.
Besmrtna priča, sjajan roman vrsnoga češkog književnika Jirija Kratochvila, veliko je Iskušenje, ali i literarna poslastica za svakog zahtjevnog čitatelja. Na prvi će se pogled učiniti kako autor namjerno komada priču ne bi li čitatelju otežao doživljaj pripovjedačke linije i tako pojačao završne akorde svojega priopćenja. Likovi njegova romana vode nas kratkom povijesti europskih i udaljenijih predjela zadovoljavajući našu potrebu za zavirivanjem kroz ključanicu, lutajući s nama gustom šumom fantazmagoričnih prizora suprotstavljenih stvarnosti i životinjskim motivima sa simboličnom i mctaforičkom funkcijom, dok če nam prava junakinja romana. Šonja, ispričati o bajkovitom susretu s nekim tko je cijeli njezin život traži u životinjskom Zapravo vrlo originalna i mnogoslojna verzija ljepotice i zvijeri.
Godina je 1941. Klaus Felsen, časnik SS-a, stiže u Lisabon na najneobičniju zabavu u povijesti, na kojoj nacisti i saveznici, izbjeglice i poduzetnici plešu kako im nalažu koristoljublje i očaj. Felsena njegov rat vodi u planine na sjeveru gdje se vodi brutalna bitka za volfram, element koji je Hitleru neophodan za njegov blitzkrieg. Ondje upoznaje čovjeka koji pokreće lavinu pohlepe i osvete što ce se kotrljati sve do kraja njegova stoljeća. Paralelna se priča romana odvija kasnih devedesetih godina prošloga stoljeća u Lisabonu. Inspektor Zé Coelho istražuje ubojstvo mlade djevojke. Zagrebavši dublje, Zé razgrće tamnu zemlju povijesti i iskopava stare kosti. Revolucija iz 1974. nije uklonila sve nepravde koje je nanio stari fašistički režim. Ali tu je i starija, veća nepravda, za koju je ta beznačajna smrt u Lisabonu užasna odšteta, a u završnoj trci za istinom, Zé se mora suočiti s jezivim protivnikom.
Robert Wilson ide stopama pisaca kao što su John le Carré i Phillip Kerr a ovaj roman, koji je dijelom triler, dijelom psihološki krimić, a dijelom roman ideja, ispunjava sva očekivanja. A i vrhunski je napisan pa stoga ne čudi i da je dobio uglednu nagradu Zlatni bodež za najbolji kriminalistički roman. Na hrvatski su jezik do sad prevedeni njegovi romani Slijepac iz Seville i Ušutkani i ukleti. Roman Beznacajna smrt u Lisabonu s engleskoga je prevela Petra Mrduljaš.
Prije nego što mladi Vil Kembel zauzme svoje mjesto u moćnom svijetu vitezova Templara, suočava se s drugim, napornim periodom šegrtovanja pod budnim okom prijekog učenjaka Edvarda. Dok ulaže neizmjerne napore ne bi li podnio surovu disciplinu templarskog reda, Vil mora i da pronađe objašnjenje za svoju tragičnu prošlost i opaku misteriju koja okružuje Edvarda, ali i zbrkana osjećanja koja gaji prema Elven, nepokolebljivoj mladoj ženi na koju ga život, čini se, neumorno upućuje.
U međuvrenmenu, na istoku je zasijala nova zvijezda. Bivši rob Bajbars, nemilosrdni ratnik, izrastao je u jednog od najvećih vojnih zapovjednika i vladara svog vremena. Bajbarsa, progonjenog neprozirnim sjenkama iz detinjstva, goni neodoljiva želja da oslobodi svoj narod od evropskih zavojevača.
Vilu i Bajbarsu suđeno je da ukrste koplja kao vitez Templar i muslimanski ratnik u tom silovitom sudaru civilizacija, o kojem se na zapadu i danas govori kao o krstaškim pohodima.