BRAT SLAVNIJEG JACKA

Godina je 1941. Klaus Felsen, časnik SS-a, stiže u Lisabon na najneobičniju zabavu u povijesti, na kojoj nacisti i saveznici, izbjeglice i poduzetnici plešu kako im nalažu koristoljublje i očaj. Felsena njegov rat vodi u planine na sjeveru gdje se vodi brutalna bitka za volfram, element koji je Hitleru neophodan za njegov blitzkrieg. Ondje upoznaje čovjeka koji pokreće lavinu pohlepe i osvete što ce se kotrljati sve do kraja njegova stoljeća. Paralelna se priča romana odvija kasnih devedesetih godina prošloga stoljeća u Lisabonu. Inspektor Zé Coelho istražuje ubojstvo mlade djevojke. Zagrebavši dublje, Zé razgrće tamnu zemlju povijesti i iskopava stare kosti. Revolucija iz 1974. nije uklonila sve nepravde koje je nanio stari fašistički režim. Ali tu je i starija, veća nepravda, za koju je ta beznačajna smrt u Lisabonu užasna odšteta, a u završnoj trci za istinom, Zé se mora suočiti s jezivim protivnikom. Robert Wilson ide stopama pisaca kao što su John le Carré i Phillip Kerr a ovaj roman, koji je dijelom triler, dijelom psihološki krimić, a dijelom roman ideja, ispunjava sva očekivanja. A i vrhunski je napisan pa stoga ne čudi i da je dobio uglednu nagradu Zlatni bodež za najbolji kriminalistički roman. Na hrvatski su jezik do sad prevedeni njegovi romani Slijepac iz Seville i Ušutkani i ukleti. Roman Beznacajna smrt u Lisabonu s engleskoga je prevela Petra Mrduljaš.

Prije nego što mladi Vil Kembel zauzme svoje mjesto u moćnom svijetu vitezova Templara, suočava se s drugim, napornim periodom šegrtovanja pod budnim okom prijekog učenjaka Edvarda. Dok ulaže neizmjerne napore ne bi li podnio surovu disciplinu templarskog reda, Vil mora i da pronađe objašnjenje za svoju tragičnu prošlost i opaku misteriju koja okružuje Edvarda, ali i zbrkana osjećanja koja gaji prema Elven, nepokolebljivoj mladoj ženi na koju ga život, čini se, neumorno upućuje. U međuvrenmenu, na istoku je zasijala nova zvijezda. Bivši rob Bajbars, nemilosrdni ratnik, izrastao je u jednog od najvećih vojnih zapovjednika i vladara svog vremena. Bajbarsa, progonjenog neprozirnim sjenkama iz detinjstva, goni neodoljiva želja da oslobodi svoj narod od evropskih zavojevača. Vilu i Bajbarsu suđeno je da ukrste koplja kao vitez Templar i muslimanski ratnik u tom silovitom sudaru civilizacija, o kojem se na zapadu i danas govori kao o krstaškim pohodima.