BOSNA: kratka povijest

U Sapiensu je istraživao našu povijest. U Homo deusu, gledao u budućnost. Sada se jedan od najinovativnijih misilaca okreće sadašnjosti i u knjizi “21 lekcija za 21. stoljeće”definira goruća pitanja današnjice. Kako računala i roboti mijenjaju bit ljudskog bića? Kako se nosimo s epidemijom lažnih vijesti? Jesu li nacije i religije i dalje bitne? Čemu bismo trebali podučiti djecu? O autoru knjige 21 lekcija za 21 stoljeće: Izraelski povjesničar, rođen 1976. godine, koji se isprva bavio srednjovjekovnom poviješću, posebno razdobljem križarskih ratova. Na njega je snažno utjecala knjiga Jareda Diamona »Sva naša oružja: zarazne bolesti, čelik i puške« nakon čega se Harari sve više posvećuje makropovijesti, odnosno povijesti ljudskog roda od njegova nastanka do danas. Prevela: Aida Alagić Ostale naslove iz kategorije publicistika potražite ovdje.

Stećkopedija je naučno-popularna enciklopedija namijenjena širem krugu čitalaca koji se žele podrobno upoznati sa svim perspektivama ovog fenomena, ali i stručnoj javnosti kojoj će sadržaj ove enciklopedije biti iznimno dragocjen. Bogata ilustrovana monografija kamenih nadgrobnih spomenika srednjovjekovne Bosne je definitvno prva ovakve vrste u svijetu. Nastala je u želji da se ovaj temeljni fenomen srednjovjekovne sepulkralne kulture predstavi domaćoj i svjetskoj publici sa istančanim osjećajem za estetiku i opći kvalitet knjige. Stećci su duhovno kulturnohistorijsko sidro koje nas ostavlja sa osjecajem ponosa na srednjovjekovnu bosansku kulturu i umjetnost. Sličnu ambiciju ima i ova predivna knjiga - da pomogne mladim generacijama da ovaj istinski fenomen pomnije istraže i iskrenije zavole. U historiji srednjovjekovne Bosne prepoznatljivo se spominju Bosansko kraljevstvo kojim se kao uzorom diči moderna država Bosna i Hercegovina, Crkva bosanska kojom se vjerska tolerancija podiže na pijedestal moderne multireligioznosti i stećci kao najznačajniji materijalni simboli vječnosti na našim prostorima. Moderna BiH zbilja ova prva dva medievalna uzora često politizira, pokušava se to i sa stećcima ali zaista neuspješno. Stećci su opipljiva, nepobitna materijalna činjenica kojoj se ne može prigovarati modernim politikantskim podjelama. Srođena sa ambijentom kao svojevrsni inventarni izraz prirode, njihova ljepota sve razoružava, ostavlja bez daha i srećno ujedinjuje u namjeri da se očuvaju u prepoznatljivom svjetskom okruženju kao istinska svjetska baština. U posljednje vrijeme više je autora u različitom obimu nastavilo raniju liniju izdavačkih poduhvata povezanih za stećke. Značajnije se poslije Šefika Bešlagića u sintetskom izrazu izdvaja samo pristup pokojnog akademika Dubravka Lovrenovića, koji je kroz vizuru historičara, prije svega značajnom pričom o smrti, dao stećcima novi zamah u spoznaji i novim istraživanjima. Bilo je i drugih pristupa ali njihova je parcijalnost i tehnička obrada ostali su na nešto slabijem nivou. U ovakvom ozračju, gdje se kroz vizuru stećaka, već srođeni prirodni ambijent treba iznova i u drugačijem ruhu predstaviti čitaocima olakšano je pratiti izdanja u kojima se mogu uočiti stručna i naučna odmicanja vrijedna pažnje. Pristup Edina Bujaka, prvog školovanog predstavnika u ovoj branši, u polazištu zaslužuje zasebnu pozornost. Uskostručni izraz arheologa je ugaoni kamen kojim se stećci prvi put postavljaju u naučnu ravan sa jasnim presjekom dostignutih znanja i projekcijom budućih pravaca u njihovom proučavanju. Uz pomoć izdavača tom zadatku mladi autor je ponudio hvalevrijednu ponudu čiji asortiman predstavlja stećke izdanjem svjetske enciklopedije - stećkopedije.   prof. dr. Esad Kurtović