fbpx

EPITAFI BOSANSKIH DUŠA, Nenad AZIJUS Tanović

SAVREMENA POEZIJA NA BOSANČICI!

Knjiga epitafa bosanskih duša, u dvografijskom formatu, na bosančici i latinici, novi je kulturološki poduhvat sarajevske izdavačke kuće Mladinska knjiga koja na originalan način podstiče interes kako za starim bosanskim pismom – bosančicom, tako i za poezijom. Ova dopadljiva knjiga predstavlja reminiscenciju na pismo, jezik i na slavno vrijeme naših predaka iz pera bosanskohercegovačkog vrhunskog poete Nenada Azijusa Tanovića.

OVO JE KNJIGA o životu, ljubavi, nadi, moralu, patnji, smislu, propuštenim prilikama, melanholiji, radosti, srednjovjekovnoj Bosni i njenim ljudima, ispričana kroz epitafe u prvom licu jednine pokojnika koji nakon višestoljetnog ležanja ponovno progovaraju iz autorove fikcije svojim arhaičnim govorom sa pregršt pravopisnih nesavršenosti koje sugerišu na mogućnost da su lica i događaji možda stvarnost a ne mašta.

Osim zamišljenog arhaičnog jezika kojim likovi progovaraju u ovoj knjizi, Azijusova poetika je još uvjerljivija i pogađa čitaoca u ono za što je i sam najviše zainteresiran – smisao postojanja i življenja na ovom sigurnoprolaznom svijetu. Knjiga je raznovrsna uputa za življenje svim tipovima homo sapiensa. Svi savjeti/epitafi/stihovi su lakočitljivi i razumljivi i predstavljaju pravo osvježenje u poetskom smislu.

Univerzalne istine – poruke u kamenu, ohrabruju nas da se otvorimo prema svijetu i od života iskoristimo sve što nam je življenjem dato.

UKRAŠAVANJE “BOSANSKIM STILOM”

Knjiga sadrži 129 epitafa koji su predstavljeni na bosančici i latinici uz nekoliko stotina ilustracija raznovrsnih ornamenata sa staćaka koji su za ovu priliku i radi autentičnosti minimalno stilizovani. Ornamenti su preuzeti iz knjige Ukrasni motivi sa stećaka čuvene britanske historičarke umjetnosti Marian Wenzel koja je doktorirala na temi srednjovjekovnih stećaka. Marian Wenzel je još ranih osamdesetih godina prošlog stoljeća istakla postojanje bosanskog stila koji je opisala je kao kao mješavinu gotičkog, mediteransko-islamskog i bizantskog, ali ipak unikatnog i jedinstvenog stila u umjetnosti srednjovjekovne Bosne.

PREKO QR KODA DO FONTA STARE BOSANSKE ĆIRILICE – BOSANČICE

Knjiga je obogaćena QR kodom na drugoj stranici, kojim se može preuzeti demo font bosančice pod nazivom „bosanko“. Dizajnom fonta i rekonstrukcijom slova sa povelja jednog od najodličnijih bosanskih velikaša – Sanka Miltenovića, bavila se sarajevska akademska dizajnerica Mila Melank. “Sanko Miltenović je kao plemić bosanskog bana primljen za dubrovačkog građanina u oktobru 1348. godine. U povelji bana Tvrtka iz 1366. upisan je kao svjedok “od Bosne”, s dvorskom titulom kaznaca. Tom prilikom je naveden među prvim dostojanstvenicima na spisku, što upućuje na njegov politički rang.” (Odlomak iz knjige “Bosansko kraljevstvo”, Emir O. Filipović, Mladinska knjiga Sarajevo)

ČLANSTVO U KLUBU “PLEMENITA BAŠTINA”

Uz knjigu, izdavač je ponudio i članstvo u klubu knjige plemenita baština! Klub knjige plemenita baština želi okupiti zainteresirane pojedince oko ideje da se napravi značajan opus lijepih i ozbiljnih knjiga na bosanskom jeziku i o bosanskohercegovačkim temama. Kulturološki orijentisan, klub knjige plemenita baština je asocijacija članova koji aktivno podržavaju ovaj izdavački koncept afirmacije i vidljivosti kulturnohistorijskog naslijeđa i promicanje kulture pisane riječi o nama samima i o zemlji koju smo naslijedili od svojih predaka. O toj zemlji trebamo najviše znati jer što više saznajemo to ćemo je više cijeniti i voljeti a naše življenje u njoj će biti ispunjeno znanjem i samopouzdanjem!

TANOVIĆEV “LOPOVLUK”

Autor stihova iz zbirke poezije “Epitafi bosanskih duša” koja je nedavno izašla iz kreativne radionice Kuće dobrih priča je prof. Nenad Tanović. Završio je Elektrotehnički fakultet u Sarajevu, magistrirao Tehničku fiziku u Beogradu i doktorirao na ETF-u u Sarajevu. Bio je redovni profesor na Prirodnomatematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Bosanskohercegovačku javnost je nenamjerno zbunio ili zaveo sa svojim “epitafima” koji su do te mjere izgledali uvjerljivo da su čak i neki ugledni profesori i znanstvenici pomislili da je riječ o pravim zapisima sa stećaka. Nenad Tanović je svojom umjetnošću napravio pravu pometnju i tako se nenamjerno mnogima inteligentno i prefinjeno ali ipak poučno narugao jer ruku na srce, tako malo znamo o pečatnim simbolima naše zemlje koje predstavljaju kamena sidra plemenite baštine – STEĆCI, ponos svih nas…ponos kog blago rečeno većina ljudi u Bosni i Hercegovini tek treba početi otkrivati.

Zato nije nikakvo čudo “prevara sa epitafima” kao i sada već poznati skandal pogrešnoupisanog lokaliteta stećka na našoj nacionalnoj valuti od 10 KM koji je neprimjećen preživio punih 17 godina. Sve ovo je bilo dovoljno da ovi stihovi budu uklopljeni u dizajn unutrašnjih stranica kojima se otvaraju poglavlja STEĆKOPEDIJE.

Ova knjiga je namijenjena prvenstveno onima koji imaju istančani osjećaj za estetiku i ljepotu pisane riječi ali i svima onima koji ne priznaju Tanovićevu vrhunsku umjetničku vrijednost. Ove posljednje koji bez ozbiljne književne kritike odbacuju stvaralaštvo našeg živućeg pjesnika, jer “njegovi stihovi previse liče na stvarne epitafe”, podsjećamo na Orsona Velsa koji je na sličan način započeo putovanje u sam svjetski umjetnički vrh.

 

RADIO – DRAMA RAT SVJETOVA

“Radio-drama Rat svjetova nastala je na osnovu istoimenog naučnofantastičnog romana britanskog pisca Herberta Džordža Velsa. Emitovana je na CBS-u kao specijal za praznik Noć veštica, 30. oktobra 1938. godine. Režirao ju je Orson Vels koji je tada imao samo 23 godine, ali ono što je uslijedilo potom izvuklo ga je iz anonimnosti. Drama je ušla u istoriju medija zahvaljujući načinu na koji je izvedena – bio je to direktan prenos invazije Marsovaca na Zemlju.

Odrađena je tako vjerno, uz vrhunsku glumu i posebne efekte, da je izazvala ogromnu paniku kod velikog broja slušalaca širom Amerike. Mnoge je nagnala na bijeg iz domova, a telefonske mreže su bile blokirane. Velsov roman govori o invaziji Marsovaca u okolini Londona krajem 19. vijeka. Napisan je u prvom licu, sa aspekta pripovjedača koji je učesnik u tim događajima. U adaptaciji romana i pisanju scenarija radnja je prebačena u Grovers Mil kod Nju Džersija u aktuelno vrijeme. Dramatizacija je urađena tako da sve zvuči kao direktan radijski prenos događaja. Veći dio emisije sastojao se od lažnog radio prenosa prekidanog vijestima, izvještajima i saopštenjima zvaničnika. Ovakav pristup je prvi put korišćen u radio-dramama, što je najvjerovatnije uzrokovalo paniku u tim razmjerama.” (buka.com / Objavljeno: 27.06.2013. u 14:13h)

Želite li saznati nešto više o životu iz iskustva “onih sa druge strane” i to na pismu predaka…knjiga EPITAFI BOSANSKIH DUŠA je prilika koja se ne propušta!

Ilustracija separatora

Pratite nas na socijalnim mrežama

Ostanite u toku sa najnovijim objavama na našim oficijelnim profilima

Pozadinska ilustracija