Pretraga
Prikaz svih 20 rezultataSorted by latest
BELE NOĆI
Fjodor Mihajlovič Dostojevski
Vulkan
U polutami sjevernih noći, usamljeni sanjar – čovjek nježne naravi i bogatog unutrašnjeg svijeta – luta peterburškim ulicama, nalazeći utočište u tišini i vlastitoj mašti. Njegova jedina utjeha jesu dugi razgovori sa samim sobom i svjetlost bijelih noći koje mu daju iluziju da nije potpuno sam. Međutim, u jednoj od tih noći upoznaće djevojku Nastenjku i njihov susret preokrenuće njegov svijet.
-9%
BOSANSKO KRALJEVSTVO & NAUŠNICE ‘TVRTKOV ZLATNIK’ (replika u srebru)
Emir O. Filipović
Mladinska knjiga Sarajevo
„Nema tu šta nema, a sve je skladno i dostojanstveno. Kao u velikom i bogatom tržnom centru u koji ulaze djeca da izaberu poklon. To je čitav arsenal prošlosti, centralna muzejska postavka po kojoj se razvojne linije i bogatstvo vremena prepoznaju u potpunosti. Zapravo ta višedimenzionalnost, bogatstvo priloga i sadržaja teksta – ta širina u prezentiranju bosanskog srednjovjekovlja, najveće je i najprijatnije je iznenađenje koje sam doživio čitajući i sagledavajući ovaj rukopis. Morao sam se odmarati dok sam ga pregledavao … valjda je to i bio cilj knjige koja se treba češće uzimati u ruke. Ovu izdavačku kompoziciju, kadru da dopusti da se stvara knjiga iz historije za potomstvo, da je nisam pregledao, nazvao bih izdavačkom i autorskom utopijom.“ …
…“ U ovom rukopisu bosansko srednjovjekovlje pretvoreno je u bogato utočište znanja i ponosa u kojem će se generacije čitalaca sklanjati tražeći snagu za sebe i svoje vrijeme“ (odlomak iz recenzije, prof. Esad Kurtović)
TVRTKOV ZLATNIK
Za kralja Tvrtka I veže se jedan sasvim neobičan i fantastičan nalaz zlatnog novca koji je otkriven između dva svjetska rata. Prema nekim navodima zlatnik je pronađen 17. decembra 1935. godine, u šumi na desnoj obali rijeke Mileševke kod Prijepolja. Navodno su ga pronašli seljaci uz niz drugih srebrenjaka i zlatnika ugarskog kralja Ludovika I. Sud u Prijepolju donio je odluku da zlatnik mora biti zadržan u njihovim prostorijama dok se ne provede postupak oko ustanovljenja vlasništva. Šta se dalje desilo sa njim nije poznato, ali po nekim kazivanjima zlatnik je kupljen od nekog kujundžije u Livnu, a po drugim je kupljen na sarajevskoj pijaci nakon što ga je tamo donio jedan seljak iz Prijepolja. Kupac je bio ugledni sarajevski kolekcionar i direktor Narodne banke Aleksandar Poljanić u čijem je vlasništvu zlatnik ostao sve do 1945. godine. Pošto je Poljanić po završetku Drugog svjetskog rata bio zarobljen, a njegova zbirka zaplijenjena, zlatniku se gubi svaki trag.
Prve vijesti o zlatniku pojaviće se tek nakon pola stoljeća. U maju 1995. godine, dok je u Bosni i Hercegovini trajao rat, tadašnjem direktoru Zemaljskog muzeja stigla je vijest od njegovih zagrebačkih kolega da će u Zagrebu biti održana međunarodna aukcija umjetnina, među kojima će se naći i zlatnik kralja Tvrtka. Zahvaljujući razumijevanju tadašnjih vlasti, na aukciju je poslan historičar i arheolog prof. Enver Imamović, kojemu je osigurano 60 000 DM (njemačkih maraka) – koliko se tada moglo osigurati za njegovu kupovinu. Početna cijena bila je 5 000 DM, da bi se svaki put povećavala za dodatnih 5 000. Kako je rasla cijena tako su odustajali brojni natjecatelji da bi na kraju ostao prof. Enver Imamović i nepoznati kolekcionar. Kada se došlo do cijene od 50.000 maraka, prof. Imamović navodi da mu je bilo jasno da je konkurent odlučan u namjeri da zlatnik dobije po svaku cijenu. Nakon što je konkurent ponudio 65.000 DM za zlatnik, Imamović je odustao od daljne licitacije. Time je neuspješno okončan pokušaj da se Tvrtkov zlatnik vrati u našu domovinu. Kasnije saznanja otkrivaju da je zlatnik nakon licitacije odnesen u Ameriku, gdje se po svemu sudeći još uvijek nalazi. Zbog nejasnih okolnosti svoga nalaza, kao i zbog činjenice da predstavlja jedini sačuvani primjerak zlatnog novca kojeg je kovao jedan bosanski vladar, taj jedinstveni zlatnik izazivao je brojne nedoumice u historiografiji i numizmatici. Najviše neslaganja izazivala je njegova atribucija, ali je u pitanje dovođena i njegova autentičnost.
Kad se zlatnik tek pojavio smatralo se da ga je kovao kralj Stjepan Tomašević, a taj zaključak je potkrepljivan pozivom na određene heraldičke elemente prikazane na reversu kovanice. Međutim, kasnija arhivska istraživanja ukazala su na veću vjerovatnoću da se radi o zlatniku kralja Tvrtka, koji je kao specijalna emisija kovan i dijeljen u vrijeme njegove krunidbe 1377. Naime, u dubrovačkom arhivu se 1393. godine spominje “četrnaest velikih dukata gospodina kralja Bosne” (lat. Ducatos domini regis Bosne magnos quatordecim). Iz konteksta cjelokupne informacije jasno je da se ne radi o “velikim dukatima” koji su bili kraljevo vlasništvo, nego da su u pitanju bili zlatnici s oznakama Bosanskog kraljevstva. Ovaj podatak također bi značio da bosanski zlatnici nisu bili samo prigodna kovanica dijeljena kao spomen dar prilikom krunidbe ili neke druge svečanosti, nego da se radilo o kovanicama koje su bile puštane u platni promet.
Veliki bosanski zlatnik u struci se često naziva i četverostrukim dukatom pošto je s 14,05 grama težine više od četiri puta masivniji od savremenog mletačkog dukata koji je smatran monetarnim standardom u mediteranskoj trgovini još od kraja 13. stoljeća. Pločica dukata debela je jedan milimetar a široka 30, dok je finoća zlata od kojeg je kovan procijenjena na 980/1000.
Po svom dizajnu, gotičkim lukovima, rasporedu likova i legendi, u potpunosti podsjeća na zlatni novac francuskih i engleskih kraljeva kovan početkom 14. stoljeća. Na njegovom aversu prikazan je potpuni grb Bosanskog kraljevstva okružen na obje strane s po jednim većim heraldičkim ljiljanom. Cijela kompozicija je uokvirena u krug s dvanaest gotičkih lukova oko kojeg teče natpis: “Gloria tibi Deus. Spes nostra” (Slava Tebi Bože, nado naša). Na reversu je prikazan propnuti lav u kružnici s šest gotičkih lukova sa natpisom uokolo: “Moneta Aurea Regis Stephani” (Zlatni novac kralja Stjepana).
-8%
BOSANSKO KRALJEVSTVO & PRSTEN ‘TVRTKOV ZLATNIK’ (replika u srebru)
Emir O. Filipović
Mladinska knjiga Sarajevo
„Nema tu šta nema, a sve je skladno i dostojanstveno. Kao u velikom i bogatom tržnom centru u koji ulaze djeca da izaberu poklon. To je čitav arsenal prošlosti, centralna muzejska postavka po kojoj se razvojne linije i bogatstvo vremena prepoznaju u potpunosti. Zapravo ta višedimenzionalnost, bogatstvo priloga i sadržaja teksta – ta širina u prezentiranju bosanskog srednjovjekovlja, najveće je i najprijatnije je iznenađenje koje sam doživio čitajući i sagledavajući ovaj rukopis. Morao sam se odmarati dok sam ga pregledavao … valjda je to i bio cilj knjige koja se treba češće uzimati u ruke. Ovu izdavačku kompoziciju, kadru da dopusti da se stvara knjiga iz historije za potomstvo, da je nisam pregledao, nazvao bih izdavačkom i autorskom utopijom.“ …
…“ U ovom rukopisu bosansko srednjovjekovlje pretvoreno je u bogato utočište znanja i ponosa u kojem će se generacije čitalaca sklanjati tražeći snagu za sebe i svoje vrijeme“ (odlomak iz recenzije, prof. Esad Kurtović)
TVRTKOV ZLATNIK
Za kralja Tvrtka I veže se jedan sasvim neobičan i fantastičan nalaz zlatnog novca koji je otkriven između dva svjetska rata. Prema nekim navodima zlatnik je pronađen 17. decembra 1935. godine, u šumi na desnoj obali rijeke Mileševke kod Prijepolja. Navodno su ga pronašli seljaci uz niz drugih srebrenjaka i zlatnika ugarskog kralja Ludovika I. Sud u Prijepolju donio je odluku da zlatnik mora biti zadržan u njihovim prostorijama dok se ne provede postupak oko ustanovljenja vlasništva. Šta se dalje desilo sa njim nije poznato, ali po nekim kazivanjima zlatnik je kupljen od nekog kujundžije u Livnu, a po drugim je kupljen na sarajevskoj pijaci nakon što ga je tamo donio jedan seljak iz Prijepolja. Kupac je bio ugledni sarajevski kolekcionar i direktor Narodne banke Aleksandar Poljanić u čijem je vlasništvu zlatnik ostao sve do 1945. godine. Pošto je Poljanić po završetku Drugog svjetskog rata bio zarobljen, a njegova zbirka zaplijenjena, zlatniku se gubi svaki trag.
Prve vijesti o zlatniku pojaviće se tek nakon pola stoljeća. U maju 1995. godine, dok je u Bosni i Hercegovini trajao rat, tadašnjem direktoru Zemaljskog muzeja stigla je vijest od njegovih zagrebačkih kolega da će u Zagrebu biti održana međunarodna aukcija umjetnina, među kojima će se naći i zlatnik kralja Tvrtka. Zahvaljujući razumijevanju tadašnjih vlasti, na aukciju je poslan historičar i arheolog prof. Enver Imamović, kojemu je osigurano 60 000 DM (njemačkih maraka) – koliko se tada moglo osigurati za njegovu kupovinu. Početna cijena bila je 5 000 DM, da bi se svaki put povećavala za dodatnih 5 000. Kako je rasla cijena tako su odustajali brojni natjecatelji da bi na kraju ostao prof. Enver Imamović i nepoznati kolekcionar. Kada se došlo do cijene od 50.000 maraka, prof. Imamović navodi da mu je bilo jasno da je konkurent odlučan u namjeri da zlatnik dobije po svaku cijenu. Nakon što je konkurent ponudio 65.000 DM za zlatnik, Imamović je odustao od daljne licitacije. Time je neuspješno okončan pokušaj da se Tvrtkov zlatnik vrati u našu domovinu. Kasnije saznanja otkrivaju da je zlatnik nakon licitacije odnesen u Ameriku, gdje se po svemu sudeći još uvijek nalazi. Zbog nejasnih okolnosti svoga nalaza, kao i zbog činjenice da predstavlja jedini sačuvani primjerak zlatnog novca kojeg je kovao jedan bosanski vladar, taj jedinstveni zlatnik izazivao je brojne nedoumice u historiografiji i numizmatici. Najviše neslaganja izazivala je njegova atribucija, ali je u pitanje dovođena i njegova autentičnost.
Kad se zlatnik tek pojavio smatralo se da ga je kovao kralj Stjepan Tomašević, a taj zaključak je potkrepljivan pozivom na određene heraldičke elemente prikazane na reversu kovanice. Međutim, kasnija arhivska istraživanja ukazala su na veću vjerovatnoću da se radi o zlatniku kralja Tvrtka, koji je kao specijalna emisija kovan i dijeljen u vrijeme njegove krunidbe 1377. Naime, u dubrovačkom arhivu se 1393. godine spominje “četrnaest velikih dukata gospodina kralja Bosne” (lat. Ducatos domini regis Bosne magnos quatordecim). Iz konteksta cjelokupne informacije jasno je da se ne radi o “velikim dukatima” koji su bili kraljevo vlasništvo, nego da su u pitanju bili zlatnici s oznakama Bosanskog kraljevstva. Ovaj podatak također bi značio da bosanski zlatnici nisu bili samo prigodna kovanica dijeljena kao spomen dar prilikom krunidbe ili neke druge svečanosti, nego da se radilo o kovanicama koje su bile puštane u platni promet.
Veliki bosanski zlatnik u struci se često naziva i četverostrukim dukatom pošto je s 14,05 grama težine više od četiri puta masivniji od savremenog mletačkog dukata koji je smatran monetarnim standardom u mediteranskoj trgovini još od kraja 13. stoljeća. Pločica dukata debela je jedan milimetar a široka 30, dok je finoća zlata od kojeg je kovan procijenjena na 980/1000.
Po svom dizajnu, gotičkim lukovima, rasporedu likova i legendi, u potpunosti podsjeća na zlatni novac francuskih i engleskih kraljeva kovan početkom 14. stoljeća. Na njegovom aversu prikazan je potpuni grb Bosanskog kraljevstva okružen na obje strane s po jednim većim heraldičkim ljiljanom. Cijela kompozicija je uokvirena u krug s dvanaest gotičkih lukova oko kojeg teče natpis: “Gloria tibi Deus. Spes nostra” (Slava Tebi Bože, nado naša). Na reversu je prikazan propnuti lav u kružnici s šest gotičkih lukova sa natpisom uokolo: “Moneta Aurea Regis Stephani” (Zlatni novac kralja Stjepana).
-7%
BOSANSKO KRALJEVSTVO & PRSTEN ‘TVRTKOV ZLATNIK’ (replika u pozlati)
Emir O. Filipović
Mladinska knjiga Sarajevo
„Nema tu šta nema, a sve je skladno i dostojanstveno. Kao u velikom i bogatom tržnom centru u koji ulaze djeca da izaberu poklon. To je čitav arsenal prošlosti, centralna muzejska postavka po kojoj se razvojne linije i bogatstvo vremena prepoznaju u potpunosti. Zapravo ta višedimenzionalnost, bogatstvo priloga i sadržaja teksta – ta širina u prezentiranju bosanskog srednjovjekovlja, najveće je i najprijatnije je iznenađenje koje sam doživio čitajući i sagledavajući ovaj rukopis. Morao sam se odmarati dok sam ga pregledavao … valjda je to i bio cilj knjige koja se treba češće uzimati u ruke. Ovu izdavačku kompoziciju, kadru da dopusti da se stvara knjiga iz historije za potomstvo, da je nisam pregledao, nazvao bih izdavačkom i autorskom utopijom.“ …
…“ U ovom rukopisu bosansko srednjovjekovlje pretvoreno je u bogato utočište znanja i ponosa u kojem će se generacije čitalaca sklanjati tražeći snagu za sebe i svoje vrijeme“ (odlomak iz recenzije, prof. Esad Kurtović)
TVRTKOV ZLATNIK
Za kralja Tvrtka I veže se jedan sasvim neobičan i fantastičan nalaz zlatnog novca koji je otkriven između dva svjetska rata. Prema nekim navodima zlatnik je pronađen 17. decembra 1935. godine, u šumi na desnoj obali rijeke Mileševke kod Prijepolja. Navodno su ga pronašli seljaci uz niz drugih srebrenjaka i zlatnika ugarskog kralja Ludovika I. Sud u Prijepolju donio je odluku da zlatnik mora biti zadržan u njihovim prostorijama dok se ne provede postupak oko ustanovljenja vlasništva. Šta se dalje desilo sa njim nije poznato, ali po nekim kazivanjima zlatnik je kupljen od nekog kujundžije u Livnu, a po drugim je kupljen na sarajevskoj pijaci nakon što ga je tamo donio jedan seljak iz Prijepolja. Kupac je bio ugledni sarajevski kolekcionar i direktor Narodne banke Aleksandar Poljanić u čijem je vlasništvu zlatnik ostao sve do 1945. godine. Pošto je Poljanić po završetku Drugog svjetskog rata bio zarobljen, a njegova zbirka zaplijenjena, zlatniku se gubi svaki trag.
Prve vijesti o zlatniku pojaviće se tek nakon pola stoljeća. U maju 1995. godine, dok je u Bosni i Hercegovini trajao rat, tadašnjem direktoru Zemaljskog muzeja stigla je vijest od njegovih zagrebačkih kolega da će u Zagrebu biti održana međunarodna aukcija umjetnina, među kojima će se naći i zlatnik kralja Tvrtka. Zahvaljujući razumijevanju tadašnjih vlasti, na aukciju je poslan historičar i arheolog prof. Enver Imamović, kojemu je osigurano 60 000 DM (njemačkih maraka) – koliko se tada moglo osigurati za njegovu kupovinu. Početna cijena bila je 5 000 DM, da bi se svaki put povećavala za dodatnih 5 000. Kako je rasla cijena tako su odustajali brojni natjecatelji da bi na kraju ostao prof. Enver Imamović i nepoznati kolekcionar. Kada se došlo do cijene od 50.000 maraka, prof. Imamović navodi da mu je bilo jasno da je konkurent odlučan u namjeri da zlatnik dobije po svaku cijenu. Nakon što je konkurent ponudio 65.000 DM za zlatnik, Imamović je odustao od daljne licitacije. Time je neuspješno okončan pokušaj da se Tvrtkov zlatnik vrati u našu domovinu. Kasnije saznanja otkrivaju da je zlatnik nakon licitacije odnesen u Ameriku, gdje se po svemu sudeći još uvijek nalazi. Zbog nejasnih okolnosti svoga nalaza, kao i zbog činjenice da predstavlja jedini sačuvani primjerak zlatnog novca kojeg je kovao jedan bosanski vladar, taj jedinstveni zlatnik izazivao je brojne nedoumice u historiografiji i numizmatici. Najviše neslaganja izazivala je njegova atribucija, ali je u pitanje dovođena i njegova autentičnost.
Kad se zlatnik tek pojavio smatralo se da ga je kovao kralj Stjepan Tomašević, a taj zaključak je potkrepljivan pozivom na određene heraldičke elemente prikazane na reversu kovanice. Međutim, kasnija arhivska istraživanja ukazala su na veću vjerovatnoću da se radi o zlatniku kralja Tvrtka, koji je kao specijalna emisija kovan i dijeljen u vrijeme njegove krunidbe 1377. Naime, u dubrovačkom arhivu se 1393. godine spominje “četrnaest velikih dukata gospodina kralja Bosne” (lat. Ducatos domini regis Bosne magnos quatordecim). Iz konteksta cjelokupne informacije jasno je da se ne radi o “velikim dukatima” koji su bili kraljevo vlasništvo, nego da su u pitanju bili zlatnici s oznakama Bosanskog kraljevstva. Ovaj podatak također bi značio da bosanski zlatnici nisu bili samo prigodna kovanica dijeljena kao spomen dar prilikom krunidbe ili neke druge svečanosti, nego da se radilo o kovanicama koje su bile puštane u platni promet.
Veliki bosanski zlatnik u struci se često naziva i četverostrukim dukatom pošto je s 14,05 grama težine više od četiri puta masivniji od savremenog mletačkog dukata koji je smatran monetarnim standardom u mediteranskoj trgovini još od kraja 13. stoljeća. Pločica dukata debela je jedan milimetar a široka 30, dok je finoća zlata od kojeg je kovan procijenjena na 980/1000.
Po svom dizajnu, gotičkim lukovima, rasporedu likova i legendi, u potpunosti podsjeća na zlatni novac francuskih i engleskih kraljeva kovan početkom 14. stoljeća. Na njegovom aversu prikazan je potpuni grb Bosanskog kraljevstva okružen na obje strane s po jednim većim heraldičkim ljiljanom. Cijela kompozicija je uokvirena u krug s dvanaest gotičkih lukova oko kojeg teče natpis: “Gloria tibi Deus. Spes nostra” (Slava Tebi Bože, nado naša). Na reversu je prikazan propnuti lav u kružnici s šest gotičkih lukova sa natpisom uokolo: “Moneta Aurea Regis Stephani” (Zlatni novac kralja Stjepana).
-7%
BOSANSKO KRALJEVSTVO & PRSTEN PEČATNJAK (replika u srebru)
Emir O. Filipović
Mladinska knjiga Sarajevo
„Nema tu šta nema, a sve je skladno i dostojanstveno. Kao u velikom i bogatom tržnom centru u koji ulaze djeca da izaberu poklon. To je čitav arsenal prošlosti, centralna muzejska postavka po kojoj se razvojne linije i bogatstvo vremena prepoznaju u potpunosti. Zapravo ta višedimenzionalnost, bogatstvo priloga i sadržaja teksta – ta širina u prezentiranju bosanskog srednjovjekovlja, najveće je i najprijatnije je iznenađenje koje sam doživio čitajući i sagledavajući ovaj rukopis. Morao sam se odmarati dok sam ga pregledavao … valjda je to i bio cilj knjige koja se treba češće uzimati u ruke. Ovu izdavačku kompoziciju, kadru da dopusti da se stvara knjiga iz historije za potomstvo, da je nisam pregledao, nazvao bih izdavačkom i autorskom utopijom.“ …
…“ U ovom rukopisu bosansko srednjovjekovlje pretvoreno je u bogato utočište znanja i ponosa u kojem će se generacije čitalaca sklanjati tražeći snagu za sebe i svoje vrijeme“ (odlomak iz recenzije, prof. Esad Kurtović)
ZGOŠĆANSKI PRSTEN SA MOTIVOM LJILJANA
Vjerni svjedok raskoši i dostojanstva bosanske vladarske dinastije i srednjovjekovne bosanske države
U neposrednoj blizini Kaknja, u selu Donja Zgošća, na lokalitetu Crkvina, nalazila se jedinstvena nekropola srednjovjekovnih bosanskih nadgrobnih spomenika – stećaka. Od 1888. godine i trenutka kada je prvi put o njoj pisano u stručnoj literaturi, nekropola nije prestajala da zaokuplja pažnju kako naučnika, tako i svih zaljubljenika u prošlost srednjovjekovne Bosne. Do 1913. godine ovdje su se nalazila dva najljepša i najpoznatija od svih stećaka – zgošćanski sljemenjak i stub. Od tada se nalaze u novoformiranom botaničkom vrtu Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Veliki sljemenjak je prije prenošenja u Sarajevo je bio razbijen na dva dijela. Prema zabilježenoj predaji razbili su ga željeznim klinovima neki ljudi iz Vareša jer je „zvečao“ te je izgledalo da u njemu ima zlata. I grobovi ispod stećaka su prema predaji otvarani. Navodno, osim skeleta, ništa nije pronađeno.
Mnogo naučnika pokušavalo je da odgonetne ko je pokopan ispod ovih jedinstvenih spomenika. Pokušavalo se obznaniti kojem velikaškom rodu je pripadalo ovo groblje. Đorđe Stratimirović sljemenjak veže uz bana Stjepana II Kotromanića. Ćiro Truhelka nekropolu pripisuje rodu Kotromanića – bosanske vladarske dinastije. Marian Wenzel je smatrala da stub sa nekropole pripada Vuku ili Vojislavu, braći velikog vojvode bosanskog Hrvoja Vukčića. Bilo je i drugih i drugačijih mišljenja ali zagonetka zgošćanske nekropole samo na osnovu stećaka nije mogla biti razriješena. To je bio razlog za pokretanje arheoloških istraživanja. Obavljena su 2010, 2012. i 2015. godine.
Nažalost, nekropola je u velikoj mjeri stradala okolnom gradnjom. Osim toga, veoma teško je bilo ustanoviti preciznu lokaciju gdje su nekad stajali prelijepi sljemenjak i stub. Bez obzira na sve, rezultati arheoloških istraživanja su bili veoma interesantni. Osim srednjovjekovnih nalaza otkriveni su i tragovi starijih antičkih aglomeracija. U prve dvije istraživačke kampanje otkriveno je 28 grobova. Pokazalo se da je sahranjivanje obavljano u više horizonata ali i da je nekropola prekopavana, a dobar dio grobova znatno ranije otvaran ili uništen.
Vjerovatno se nikad neće saznati koliko je tačno grobova i stećaka bilo na nekropoli. Međutim, u blizini mjesta gdje su nekada stajali čuveni zgošćanski sljemenjak i stub, otkriven je grob „broj devet“. Grobna raka mu je bila obložena kamenim pločama, a pokojnik položen u drvenom sanduku. Grob je bio razrovan, većim dijelom uništen, a kosti skeleta ispremetane. Pa ipak, značajni nalazi iz groba srećom su bili sačuvali: dva prstena, 4 mala srebrena dugmeta te ostaci skupocjene brokatne tkanine.
Prilozi iz groba br. 9 govore u prilog da je pokopana osoba bila izuzetno visokog društvenog statusa. Posebno je značajano otkriće bogato ukrašenog prstena pečatnjaka napravljenog od srebra sa pozlatom. Na pločici prstena se nalazi duboko ugravirani ljiljan. U njemu se ogleda prepoznatljivi bosanski stil u metalu koji u sebi obuhvata domaću narodnu tradiciju uokvirenu elementima srednjovjekovne evropske kulture i umjetnosti. Može se kazati i to da se u njemu zrcali prefinjenost likovnih ornamenata i umjetnosti, kako zgošćanskog tako i sveukupne umjetnosti stećaka.
Prsten u srednjem vijeku nije bio samo puki ukrasni detalj. On je često oznaka istaknutog statusa njegovog nositelja, pokazatelj plemićkog ili viteškog staleža. Samim svojim prisustvom na ruci govorio je o osobi koja ga je nosila, njenom položaju na društvenoj ljestvici. Ponekad je prstenju pridavana i magična moć. Vjerovalo se da se u njemu nalazi snaga koja može zaštititi nositelja. Smatran je simbolom snage, autoriteta i zaštite.
Prsten sa motivom ljiljana iz Donje Zgošće korišten je kao pečatnjak ali je ujedno bio i heraldička oznaka. Bijeli ljiljan simbolizira nevinost i čistoću. Osim toga simbol je ljepote i vladarskog dostojanstva. U Svetom pismu simbol je ljepote, bezgriješnosti i odabranosti. U srednjovjekovnom bosanskom kraljevstvu ljiljan je bio simbol vladarske porodice Kotromanića. Nalazio se na njihovom grbu, na vladarskoj kruni, kraljevskom žezlu, novcima i pečatima. Sasvim je jasno da je ljiljan bio najkarakterističnija oznaka i simbol srednjovjekovne Bosne, njenih vladara i vladarske dinastije. Upravo zbog toga zgošćanski prsten se može pripisati vladarskoj dinastiji Kotromanića. U ovom kontekstu on može biti jedan od posljednjih dijelova slagalice i odgovor na pitanje čija je nekropola u Donjoj Zgošći kod Kaknja.
Poslije arheoloških iskopavanja prsten se jedno vrijeme nalazio u Muzeju grada Zenice. Nakon što je osnovan Muzej Kaknja vratio se blizu mjesta pronalaska. Danas je to jedan od rijetkih predmeta koji se mogu vezati uz Bosansku vladarsku porodicu. Osim prstenja iz kraljevske grobnice otkrivene u Milima kod Visokog, prsten iz Donje Zgošće je vjerni svjedok vladarskog dostojanstva i raskoši kako vladarske dinastije tako i srednjovjekovne bosanske države.
Zgošćanski prsten najvjerovatnije je nosio neki od muških pripadnika vladarske dinastije Kotromanića. Za sada se ne može sa sigurnošću reći o kome je tačno riječ. Možda je pripadao Stjepanu II Kotromaniću ili opet nekom drugom istaknutom članu naše najznačajnije srednjovjekovne porodice. Nažalost, rezultati savremenih DNK analiza skeleta uz koji je prsten pronađen nisu objavljeni tako da se prsten još ne može vezati uz tačno određeno ime. Zbog toga nekropola u Donjoj Zgošći kod Kaknja još uvijek će ostati djelomično zaogrnuta velom tajne. Prsten je otkrio jednu tajnu ali druga će ostati, za sada, neotkrivena.
Prof. Edin Bujak
BOSANSKO KRALJEVSTVO – Historija srednjovjekovne bosanske države
Emir O. Filipović
Mladinska knjiga Sarajevo
„Nema tu šta nema, a sve je skladno i dostojanstveno. Kao u velikom i bogatom tržnom centru u koji ulaze djeca da izaberu poklon. To je čitav arsenal prošlosti, centralna muzejska postavka po kojoj se razvojne linije i bogatstvo vremena prepoznaju u potpunosti. Zapravo ta višedimenzionalnost, bogatstvo priloga i sadržaja teksta – ta širina u prezentiranju bosanskog srednjovjekovlja, najveće je i najprijatnije je iznenađenje koje sam doživio čitajući i sagledavajući ovaj rukopis. Morao sam se odmarati dok sam ga pregledavao … valjda je to i bio cilj knjige koja se treba češće uzimati u ruke. Ovu izdavačku kompoziciju, kadru da dopusti da se stvara knjiga iz historije za potomstvo, da je nisam pregledao, nazvao bih izdavačkom i autorskom utopijom.“ …
…“ U ovom rukopisu bosansko srednjovjekovlje pretvoreno je u bogato utočište znanja i ponosa u kojem će se generacije čitalaca sklanjati tražeći snagu za sebe i svoje vrijeme“ (odlomak iz recenzije, prof. Esad Kurtović)
KORENI EVROPSKE CIVILIZACIJE, Lepenski Vir-Starčevo-Vinča
Boban Tripković, Dušan Mihajlović, Jasna Vuković
Mladinska knjiga Beograd
Da biste upoznali neke od najstarijih evropskih kultura, dovoljno je da upoznate Srbiju i njenu praistoriju, jer se baš ovde, na našim prostorima, nalaze koreni evropske civilizacije. Ova knjiga čuva naše kulturno nasleđe sa željom da ga prenese pokolenjima i otrgne od nemara, prolaznosti i zaborava. Često se divimo kulturnoj baštini drugih zemalja, a da nismo ni svesni kakvim bogatstvom obiluje Srbija. Iako je to blago tu, nadohvat ruke i oka, obično ga se setimo tek kada ga neko iz „belog sveta“ spomene kao neprocenjiv i jedinstven deo svetske kulturne riznice. Tada smo neizmerno ponosni što je u svetu naše nasleđe prepoznato iako sami veoma malo znamo o njemu. Ova izuzetna knjiga ima za cilj da, kao vredan deo Vaše biblioteke, doprinese širenju znanja i očuvanju naše kulture za naredne generacije. Za prelepepriče o praistoriji i najznačajnijim kulturama iz tog vremena, Lepenskom Viru, Starčevu i Vinči, pobrinuli su se profesori dr, Dušan Mihailović, dr Jasna Vuković i dr Boban Tripković.
Fotografije iz muzeja, arhiva, lične dokumentacije, kao i iz objektiva Dragana Bosnića, doprinele su tome da praistorija zasija punim i neprolaznim sjajem.
Pogledajte brošuru: ovde
-25%
CODEX DIPLOMATICUS REGNI BOSNAE – Povelje i pisma stare bosanske države
Grupa autora
Mladinska knjiga Sarajevo
CODEX DIPLOMATICUS REGNI BOSNAE - VELIKA ZBIRKA STAROBOSANSKIH POVELJA
Nećemo pogriješiti ako kažemo da je ova knjiga CODEX DIPLOMATICUS REGNI BOSNAE kruna najsveobuhvatnije trilogije o staroj Bosni. Prevod na moderni bosanski jezik i transkripcija preko 350 najreprezentativnijih i najzanimljivijih srednjovjekovnih bosanskih povelja i pisama sa historijskom kontekstom predstavlja najzahtjevniji izdavački poduhvat ove vrste u BOSNI I HERCEGOVINI IKADA!
Diplomatički zbornik bosanske države u srednjem vijeku ovim postaje dostupan najširim slojevima stanovništva i otvara mogućnost da se bogatstvo života u srednjovjekovnoj Bosni doživi iz prve ruke – iz pera sudionika tog vremena.
Na pitanje šta je i koliko je važna bila zemlja Bosna u srednjem vijeku – dokumentirani odgovori sadržani su u knjizi CODEX DIPLOMATICUS REGNI BOSNAE kao riznici istine o staroj bosanskoj državi.
Značaj ove prevažne knjige prevazilazi izdavačke domete. Radi se o knjizi koja popunjava prazninu prisutnu u kulturi sjećanja naših ljudi više od 150 godina. Ovakva knjiga nikada ranije nije objavljena niti postoji išta slično. Rijetke su zemlje sa dubokom političkom i kulturnom historijom koje se mogu pohvaliti Codex diplomaticusom.
Riječ urednika...
Codex diplomaticus Regni Bosnae je djelo koje će biti od višestruke i dugogodišnje koristi širokim slojevima čitalaca. Stručnjaci različitih profila koji se bave srednjovjekovnim periodom u njemu će prepoznati izuzetno korisnu zbirku izvora. Nadalje, poslužiće i kao vježbanka za usavršavanje paleografskih i prevoditeljskih sposobnosti. Običnim zaljubljenicima u srednjovjekovlje ona će ponuditi put u jedan potpuno drugačiji svijet. Svijet u kojem su vladale drugačije norme ponašanja i izmijenjen pogled na svijet u odnosu na moderno vrijeme. Što je možda i najvažnije, ovako ponuđeni izvori omogućit će svojim čitaocima (onima koji to budu željeli i budu sposobni da shvate) kako nije srednji vijek bio niti romantičarsko ružičasto, niti katastrofalno crno doba. Bosanska država imala je za to doba sve atribute karakteristične i za druge političke tvorevine – države. Ovi izvori su najdirektniji napad na različite mitove koji se danas, nažalost, množe oko bosanskog srednjovjekovlja. Dobronamjerni čitalac će preko njih moći uhvatiti pravu nit onog što je Bosansko kraljevstvo uistinu i bilo.
BOSANSKO KRALJEVSTVO – KRALJEVSKI PRIMJERCI
Emir O. Filipović
Mladinska knjiga Sarajevo
BOSANSKO KRALJEVSTVO - LUKSUZNO IZDANJE
„Nema tu šta nema, a sve je skladno i dostojanstveno. Kao u velikom i bogatom tržnom centru u koji ulaze djeca da izaberu poklon. To je čitav arsenal prošlosti, centralna muzejska postavka po kojoj se razvojne linije i bogatstvo vremena prepoznaju u potpunosti. Zapravo ta višedimenzionalnost, bogatstvo priloga i sadržaja teksta - ta širina u prezentiranju bosanskog srednjovjekovlja, najveće je i najprijatnije je iznenađenje koje sam doživio čitajući i sagledavajući ovaj rukopis. Morao sam se odmarati dok sam ga pregledavao ... valjda je to i bio cilj knjige koja se treba češće uzimati u ruke. Ovu izdavačku kompoziciju, kadru da dopusti da se stvara knjiga iz historije za potomstvo, da je nisam pregledao, nazvao bih izdavačkom i autorskom utopijom.“ ...
...“ U ovom rukopisu bosansko srednjovjekovlje pretvoreno je u bogato utočište znanja i ponosa u kojem će se generacije čitalaca sklanjati tražeći snagu za sebe i svoje vrijeme“ (odlomak iz recenzije, prof. Esad Kurtović)
OVDJE MOŽETE PRELISTATI PROMOTIVNE BROŠURE ZA:
a) BOSANSKO KRALJEVSTVO - LUKSUZNO IZDANJE
b) TRILOGIJU O SREDNJOVJEKOVNOJ BOSANSKOJ DRŽAVI
c) REPLIKU VLADARSKOG PRSTENA SA MOTIVOM LJILJANA
S obzirom na to da je tiraž ove ekskluzivne knjige ograničen, kupovina ovog prestižnog djela je dugoročna investicija. Ova knjiga s jedne strane može biti dragocjen poklon, a s druge strane opredmećena trajna vrijednost, koja se prenosi sa generacije na generaciju.
Kako postati vlasnik prestižnog izdanja?
Nakon što pupunite obrazac za kupovinu, trebate izabrati broj/numeraciju knjige kao i ime ili imena koja će kaligraf ispisati iznad univerzalne posvete za buduće generacije.
Po prijemu Vaše narudžbe, nazvali bismo Vas da se dogovorimo o konačnoj numeraciji, kao i o svim detaljima u vezi s plaćanjem i načinom dostave. U slučaju da se radi o kupovini na rate, šaljemo Vam Ugovor na ovjeru.
Izaberite i imena osoba koje će se naći u personaliziranoj posveti na početnim stranicama knjige.
Nakon zaprimljene uplate, šaljemo Vam najkasnije u roku od 7 dana originalni primjerak Povelje o rezervaciji.
Vlasnikom knjige postajete nakon uplate ukupnog iznosa ili početnog pologa, nakon čega Vam šaljemo poštom Povelju o vlasništvu.
Najkasnije 7 dana od plaćanja obaveznog pologa ili prve rate, naše ljubazne kolegice će Vam lično uručiti prestižno djelo.
Ukoliko knjigu kupujete sa namjerom da je poklonite Vama dragoj osobi koju želite obradovati i ukazati joj najveće poštovanje, nekome do koga Vam je izuzetno stalo, iskoristite Povelju o darivanju koju Vam šaljemo, a koja predstavlja dokument o prenosu vlasništva.
Kuća dobrih priča
Kulturnohistorijski spomenik za postomstvo
LEONARDO
Alessandro Vezzosi
Mladinska knjiga Beograd
VELIČANSTVENA MONOGRAFIJA koja će obilježiti 2019. godinu!
Ko je bio jedan od najvećih genija svih vremena? Kako je razmišljao? Šta ga je inspirisalo? Koji veličanstveni radovi i ideje su za nas i danas impresivne, da li su to plodovi njegovog uma?
Na ova i mnoga druga pitanja odgovoriće fascinantna nova monografija u kojoj ćete otkriti najrazličitije oblasti Leonardovog stvaranja i istraživanja, kao i brilijantnost njegovog uma. Pogledajte nevjerovatno živopisne slike oslikane savršenim slikarskim tehnikama kao i izuzetna naučna i tehnička dostignuća. Uz nova saznanja o mnogim umjetničkim djelima sa oduševljenjem ćete pročitati i priče o Leonardovom životu i stvaralaštvu - od prvog do posljednjeg crteža i slika koje se pripisuju sjajnom geniju.
Sveobuhvatna monografija L E O N A R D O je veličanstvena knjiga za sve one koji su svjesni neprocjenjive vrijednosti leonardovih umjetničkih djela i ideja, za porodice kojima je važno opće obrazovanje i historija, za ljubitelje umjetnosti i slikarstva.
Njegov rad još uvijek impresionira. Njegove slike i crteži nas ostavljaju bez daha, dok su njegove ideje bezvremenske. Leonardo da Vinči je sa svojim stvaralaštvom dosegao sve oblasti umjetnosti i nauke – od slikarstva, aerodinamike i hidraulike sve do kartografije i astronomije...Kako je moguće da je stvorio i zamislio toliko različitih umjetničkih djela, otkrića i ideja? Odgovore potražite u veličanstvenoj knjizi.
Leonardovo naslijeđe je zapanjujuće i zaista veličanstveno. U novoj, luksuznoj monografiji LEONARDO pogledajte sačuvane da Vinčijeve slike i bogat izbor njegovih najvažnijih skica. Među njima ima mnogo onih koje ćete najvjerovatnije prvi put vidjeti, ali koje su imale izuzetno važnu ulogu u umjetnikovom opusu. Upoznajte se i sa umjetničkim djelima u kojima je on bio uključen, ali saznajte i koji su Leonardovi radovi izgubljeni (vjerovatno zauvijek)!!
L E O N A R D O će izaći iz štampe u nekoliko zemalja širom svijeta povodom obilježavanja 500 godina od njegove smrti. Čak i kod nas!
-33%
HASANAGINICA – Osnovno izdanje
Rusmir Mahmutćehajić
Mladinska knjiga Sarajevo
ČETVRT MILENIJA OD OBJAVLJIVANJA BOSANSKE HASANAGINICE
U susret velikom jubileju bosanske usmene tradicije...
2024. je godina u kojoj se navršava 250 godina od prvog objavljivanja svjetski poznate bosanske balade!
ŽALOSTNA PISANCA PLEMENITE ASANAGINICE
Talijanski opat Alberto Fortis objavio je 1774. godine u knjizi Viaggio in Dalmazia pjesmu s naslovom Xalostna pjesanza plemenite Asan-Aghinize... pjesmu, čutu na bosanskom jeziku, zapisao je na način koji odgovara talijaskom čitatelju... Ta je pjesma od njenog objavljivanja do danas najčešće imenovana kao Hasanaginica. Nakon prvog objavljivanja začudnom je brzinom prevedena u gotovo sve evropske jezike. Do danas ne prestaju pohvale i zanimanja za nju. Tajnovitome glasu te pjesme odazivali su se i neki od najpoznatijih sudionika evropske kulture osamnaestoga i devetnaestoga stoljeća. Među njima su Johann G. Herder, Johann W. Goethe, Walter Scott, Samuel T. Coleridge, Adam Mickiewicz, Aleksandar S. Puškin, Prosper Merimée.“
KOME PRIPADA HASANAGINICA?
„... Da bi Hasanaginica mogla pripadati svima... svakom jeziku ili mjestu... uvjet za takvu mogućnost je odbacivanje modernog tabua šutnje o ubijanju, progonjenju i pokrštavanju muslimana u Španiji, Podunavlju, na jadranskim obalama i njihovome zaleđu i, uz to, da se prihvati uskraćenost moderne književne kritike u tumačenju umjetnosti koja pripada svetoj tradiciji. Progon i ubijanje čovjeka tiču se svakog govorenja o razlogu i svrsi svijeta.“
Otključana višestoljetna tajna o Hasanaginici!
Pokrštavanje, ubijanje i progon muslimana - historijski kontekst nastanka čuvene bosanske, muslimanske poeme
Duh vjernice potčinjen je samo Božijoj zapovijedi. Ljubav iskrenog vjernika prema Bogu preča je od svih ovozemaljskih ljubavi.
„... Žalostna pisanca svjedoči o uništenoj muslimanskoj prisutnosti, ali i trajnosti ljepote i mudrosti bez kojih pravo pjesništvo nije moguće. Uništenost o kojoj je tu riječ je zapravo dramatično preoblikovanje pripadanja dijela slavenskog stanovništva u dalmatinskome zaleđu. Muslimani su odatle prognani. Dio ih je poubijan, a neki su milom ili silom pokršteni. Jedan je oblik muslimanske prisutnosti uz brojna nasilja zamijenjen drugim, pa je iz promijenjenih vanjskih vidika prešao u tajne jastva “preobraćenih” koji su i dalje u sebi čuvali svoja izvorna pripadanja. Tako je moralo biti, jer tada za muslimane nije bilo mjesta u krajevima pod mletačkom vlašću.“
Iz 'izdavačke radionice' - Mladinska knjiga Sarajevo, na svjetlo dana izašao je novi nacionalni projekat HASANAGICA, autora prof. Rusmira Mahmutćehajića. Ovo je jedan u nizu nacionalnih poduhvata ove izdavačke kuće kojim se skreće pažnja, prije svega domaćoj ali i regionalnoj te svjetskoj publici, s kakvim kulturnim bogatstvom raspolaže naša Bosna i Hercegovina.
DUŠANOV ZAKONIK S KUTIJOM
Đorđe Bubalo
Mladinska knjiga Beograd
Srpski car Stefan Dušan postao je veliki zakonodavac poput careva Justinijana, Lava VI Mudrog i Vasilija I, držeći se duha i tradicije rimsko-vizantijskog prava. Izvori ovog Zakonika, dakle, nisu samo vizantijski. Vizantijski su samo ideološki temelj i pravni model kodifikacije kojim se u srpskim i grčkim zemljama uvodi jedinstveni pravni sistem. “Zakonik blagoslovenog cara Stefana Dušana” je epohalno zakonodavno i ustavotvorno delo evropskog nivoa i pravne kulture i civilizacije.
Dušanov zakonik je, uz Zakonopravilo Svetog Save, najvažniji zakon srednjovekovne Srbije. Donet je na saboru vlastele i crkvenih velikodostojnika, održanom na Vaznesenje Gospodnje, 21. maja 1349. godine u Skoplju. Zakon je usvojen sa ciljem da se srpska država uredi propisima koji bi važili za celo carstvo i sve podanike. Zakonik se primenjivao, uz razne dopune i izmene, u nekim krajevima sve do XVIII veka. Iako bi se danas mnoge kaznene odredbe zakonika smatrale drakonskim, u vreme njegovog donošenja su bile uobičajene.
KNJIGA SE SASTOJI IZ DVE CELINE:
PRVA CELINA
O caru Dušanu – od detinjstva preko ustoličenja i vladavine do okolnosti donošenja Zakonika, njegovog značaja kroz vekove uz osvrt na sudbinu Prizrenskog prepisa.
• Kralj i car Stefan Dušan (1331–1355)
• Zakonodavstvo srednjovekovne srpske zemlje
• Dušanov zakonodavni rad
• Sadržina Dušanovog zakonika
• Dušanov zakonik u Srpskom carstvu
• Rukopisi starije redakcije Dušanovog zakonika
• Kodikološko okruženje Dušanovog zakonika
• Istorija promena i primena Dušanovog zakonika
• Rukopisi mlađe redakcije Dušanovog zakonika
• Dušanov zakonik u XVIII stoleću
• Zašto je sačuvan Dušanov zakonik?
• Prizrenski prepis Dušanovog zakonika – sudbina jednog rukopisa
DRUGA CELINA
Prevod PRIZRENSKOG PREPISA, ručno ilustrovan po uzoru na srednjovekovne iluminatore (inicijali, slova…)
• Prevod PRIZRENSKOG PREPISA
• Prevod članova Zakonika iz drugih prepisa kojih nema u Prizrenskom, a za koje istoričari veruju da su bili sastavni deo inicijalno pisanog Zakonika
• Povelja cara Dušana uz Zakonik, prema Rakovačkom prepisu
IZRADA:
• Korica od nubuk kože – ručna izrada (francuski vez)
• Ručna izrada matrica za utiskivanje „blindruk-a“ na korici
• Posebno odabrane boje za štampu
• preko 200 ručno iscrtanix i obojenih inicijala u prevodu Zakonika
• preko 200 ručno iscrtanih i obojenih bordura (vinjeta)
• Ručno ispisana sva slova korišćena u prevodu Zakonika
• Posebno dizajnirano porodično stablo Nemanjića
• Obilje fotografija iz muzeja i biblioteka
• Poklon drvena lakirana kutija sa ugraviranim grbom
SRPSKE SLAVE-ČUVARI OGNJIŠTA
Nevenka Nedeljković
Mladinska knjiga Beograd
Enciklopedije i kapitalna izdanja
Srpske slave - čuvari ognjišta
Srbi nisu mnogo religiozan narod, ali gotovo svi slave slavu. Pritom veliku pažnju poklanjaju tome kako se slavi, a da vrlo slabo poznaju značenje onog što se slavi. Nije neobično sresti svečara koji ne zna ni osnovne podatke o svom kućnom zaštitniku, pa se upravlja prema legendama, narodnim verovanjima i praznovericama. SRPSKE SLAVE – ČUVARI OGNJIŠTA etnologa Nevenke Nedeljković pokušaj je da se to ispravi.
Biografije 121 sveca koji se slave kao krsne slave
Više od 100 ikona i fresaka slavskih svetiteljaBez obzira na to da li slavu doživljavamo kao verski obred, porodičnu svetkovinu ili obeležje nacionalne pripadnosti, ono je jedino nasleđe koje se prenosi sa oca na sina a koje se ne može prodati, poharčiti, propiti, založiti. Zato je važno da slavu čuvamo i održavamo. Zato nam je bitno da je poznajemo i proslavljamo. Ova knjiga spomenik je toj nasušnoj srpskoj potrebi.
Pored toga ko je bio svetac kog slavite kao zaštitnika roda i doma, u ovoj knjizi saznaćete i:
– zašto se slava održala samo u našem narodu i čijom zaslugom;
– u kom veku je slavljenje krsnog imena dobilo oblik koji danas poznajemo;
– ko su Srbi svetitelji koje slavimo kao krsno ime;
– koliko porodica kojeg svetog slavi;
– koje su najčešće a koje najređe krsne slave u Srba;
– koja je najveća pokretna slava;
– zašto Srbi nekad promene slavu;
– koje slave su slavile srpske vladarske porodice;
– šta sve danas Srbi slave;
– zašto najviše slava slavimo u kasnu jesen i zimu, od Sv. Tome (19. oktobra) do Sv. Trifuna (14. februara);
– koji dan, kao slavski, nadmašuje sve ostale dane u godini;
– koliko se dana slavi slava;
– kako je pre pojave mobilnih telefona i ličnih asistenata narod po slavama pamtio kad se koji posao valja obaviti;
– šta je to bez čega se ne može proslavljati slava;
– u koju prostoriju i na koji zid se po pravilu postavlja slavska ikona;
– kako se na đurđevdanskoj ikoni predstavlja Sveti Đorđe, a kako na onoj koja se ističe za Đurđic;
– kada je i na čiji predlog počelo proslavljanje Svetog Save kao školske slave;
– koja je simbolika ukrasa od posnog testa na slavskom kolaču.
ČUDESNA DELA PRIRODE
Sofi Toro
Mladinska knjiga Beograd
Sjajna predstava bez specijalnih efekata u čast prirodnog naslijeđa naše planete i njenih netaknutih pejzaža!
Mitski predjeli, neistraženi krajevi, čuda i fenomeni prirode i ožiljci od strašnog gnjeva zemlje: ČUDESNA DJELA PRIRODE vode vas na istraživačko putovanje do najčarobnijih mesta na planeti, kao što su planina Roraima u Venecueli, Veliki koralni greben u Australiji, vodopadi Iguasu u Argentini, Kanjon antilopa u Sjedinjenim Američkim Državama i Libijska pustinja. Ova zbirka izvanrednih fotografija velikog formata i zanimljivih opisa ostaviće vas bez daha
ČUDESNA DELA LJUDSKIH RUKU
Mark Nimejer
Mladinska knjiga Beograd
Dirljiva posveta našem zajedničkom uticaju na mesto koje zovemo domom – planetu Zemlju!
Od prostranih obradivih polja do gradskih nebodera, od luksuznih terena za golf do džinovskih rudarskih kopova, svijet su oduvijek oblikovali i mijenjali njegovi stanovnici. Kroz 100 nevjerovatnih fotografija koje oduzimaju dah ČUDESNA DELA LJUDSKIH RUKU prikazuje uticaj čovjeka na prirodu i planetu, dokazujući nam pritom da njegova ruka može biti istovremeno i stvaralačka i razaralačka.
ZLATNI PSALTIR (Unikatno, numerisano izdanje 550 primjeraka)
Mladinska knjiga Beograd
NOVA IZDANJA
Ne propustite PRETPLATNU cenu - OGRANIČENE KOLIČINE
Dostava knjige počinje krajem septembra 2022.
ZLATNI PSALTIR je Unikatna knjiga koja ima za cilj oživljavanja srpskog verskog, istorijskog i kulturnog nasleđa uz predstavljanje naj značajnijih primera srpske srednjovekovne iluminacije koje prate prerađen Daničićev prevod psaltira
NAKON 334 GODINE NAJZNAČAJNIJE SRPSKE SREDNJEVEKOVNE ILUMINACIJE PONOVO U SRBIJI U SVOM PUNOM SJAJU!
ILUMINACIJE SA ZLATNIM FOLIJAMA IZ SRPKOG-MINHENSKOG PSALTIRA
U saradnji sa Bavarskom državnom bibliotekom, iz Minhena, ZLATNI PSALTIR ilustrovan je najvažnijim primercima srednjovekovne srpske iluminacije nastalim krajem 14. veka i ovekovečenim u Srpskom-Minhenskom psaltiru
Psaltir je, pretpostavlja se, napisan ili za kneza Lazara, ili njegovog sina, despota Stefana Lazarevića. Srpski psaltir ističe se kao jedan od najvažnijih srpskih umetničkih spomenika iz poslednjih godina 14. veka. On je dragocen i kao najobimniji rukopis srpskog minijaturnog slikarstva i kao delo koje je u sebi sadržalo mnogo onih pozitivnih osobina iz kojih se formirao poslednji veliki stil stare srpske umetnosti, stil moravske škole. Posebnost ovog rukopisa sastoji se u veličanstvenim minijaturama.
Kao knjiga dostojna cara, psaltir se predstavlja u nepreglednom sjaju. Vizuelni ukrasi sadrže minijature iluminirane zlatnom folijom. Ovakvi prikazi, u plavim i crvenim okvirima na zlatnim podlogama ilustruju tekst rukopisa u slovenskom stilu sa izrazitim vizantijskim uticajima: Stari i Novi zavet, Psalmi i doksologije na srpskom. Kao rezultat toga, srpski-minhenski psaltir je najopsežnije iluminiran rukopis srpskog pravoslavlja.
Radi očuvanja srednjevekovne autentičnosti uz mogućnost čitanja i razumevanja ZLATNOG PSALTIRA, su posebno dizajnirana ćirilična slova kojima su ispisani Psalmi, u priređenom Daničićevom prevodu, po uzoru na Srpski - MInhenski psaltir.
* Kožni povez sa montiranim okovom (krst) - (ručni rad)
* Ručno izlivan, brušen, poliran i lakiran svaki pojedinačan krst
* Blindruk (utisnute šare na korici) + zlatotisk na korici
* Francuski povez korica (rebra na rikni) - (ručni rad)
* Zlatne folije na iluminacijama
* Kvalitetan 150gr papir
* Svaki primerak je numerisan i dolazi uz Vlasnički list
Pogledajte brošuru: ovde
Video
-50%
MAGIČNI SVIJET ILIRA – Historija zaboravljene civilizacije
Amra Šačić Beća, Edin Veletovac, Salmedin Mesihović
Mladinska knjiga Sarajevo
O knjizi Magični svijet Ilira...
Polazeći od pitanja porijekla imena Iliri koje se u jednom trenutku historije manifestiralo kao ime rimske provincije, autori otvaraju vrata magičnog perioda historije i uvode čitatelja u svijet zaboravljene civilizacije. Ilirske zemlje su za stare Helene prostori dalekog i mističnog sjevera, poput kasnije Svete zemlje, kamo su mitološke junake slali bogovi lično, gdje su mogli dobiti oproste svojih grijehova ili pak neslavne živote pretvoriti u slavne. Od mitskog praoca Illyriusa do legende o kralju Joniju, od prvog historijski poznatog kralja Taulanata, Galaura, do posljednjeg kralja Gencija u osvitu rimskog perioda na ovim prostorima, autori vode čitatelja kroz mrežu prepletenih informacija antičkih vrela pokušavajući isplesti nit objektivnosti iz klupka subjektivnosti nekadašnjih pisaca. (Izvod iz recenzije, prof. dr. Adnan Kaljanac)
Knjiga pod naslovom Magični svijet Ilira – Historija zaboravljene civilizacije predstavlja izuzetno djelo iz oblasti antičke historiografije. Na dopadljiv i popularan način obrađuje najvažnije teme iz perioda antike na prostoru Zapadnog Balkana. Obrađen je period duži od hiljadu godina, uz analizu najvažnijih vojnih, upravnih, privrednih i religijskih kretanja. Knjiga je jezikom i stilom prilagođena široj čitalačkoj publici a sadržajem vrlo zanimljiva i onim boljim poznavaocima ove tematike. (Izvod iz recenzije, prof. dr. Almir Marić)
Riječ autorice...
Na kraju, želim podvući da su tri različita autora pisala Magični svijet Ilira. Premda je riječ o stručnjacima za antički period, njihov naučni habitus nije isti, kao ni metodologija rada. Međutim, to je, zapravo, prednost ove knjige jer pruža mogućnost da se djelimično izdignemo iznad tradicionalnog horizonta spoznaje o Ilirima, kao i to da nam se ukaže na viziju drugačije naučne diskusije. S jedne strane, koautorski rad na ovoj knjizi bio je izuzetno izazovan, a, nasuprot tome, bio je i jednako inspirativan na način na koji je to grčko-rimski historičar Plutarh svojevremeno objasnio riječima ‒ um nije sud koji treba da se ispuni nego vatra koja treba da se rasplamsa. Nadam se da će čitatelji u knjizi prepoznati želju autora da svojim stručnim radom široj čitateljskoj publici približe najstariju prošlost prostora koji danas nazivamo svojom domovinom. - dr. Amra Šačić Beća
Prelistajte katalog... https://mladinska.ba/product/magicni-svijet-ilira-historija-zaboravljene-civilizacije/
UMETNOST
Grupa autora
Mladinska knjiga Beograd
Enciklopedije i kapitalna izdanja
UMETNOST - velika ilustrovana enciklopedija
Ilustrovana enciklopedija umetnosti, predivan je hronološki organizovan katalog.
U njemu je predstavljeno više od 700 umetnika koji su obeležili istoriju umetnosti s analizom ključnih umetničkih dela koja će čitaocu pomoći da pronikne u umetnikovu viziju i upozna tehnike kojima se služio.
Sveobuhvatna, pouzdana i vizuelno očaravajuća – pred vama je svetska galerija umetnosti koju vredi imati u svom domu.
Pođite u obilazak jedinstvene knjige sa oko 2.500 slika i skulptura koje su najviše uticale na svetsku umetnost, od pećinskog slikarstva do remek - dela savremenog doba.
Uz svaku sliku ili skulpturu sažeta objašnjenja i nadahnjujuće analize i najvažnije pojedinosti koje će vam je dodatno objasniti i približiti kako biste ih još bolje upoznali i razumeli.
Odabranim remek-delima uvećani su delovi slike kako bi se bolje videli potezi četkicom – od Poslednje večere Leonarda da Vinčija do Jesenjeg ritma Džeksona Poloka. Nikada nije bilo lakše da se razume šta je umetnik želeo i kako je to ostvario.
U knjizi naći ćete više od 700 biografija umetnika sa obiljem zanimljivih podataka o njihovim životima.
U rubrici "U kontekstu" naći ćete slikovite detalje koji govore o tome kako su na nastanak dela uticale okolnosti, važni istorijski događaji i slično.
Začinite čitanje tekstova, gledanje slika i njihovo razumevanje mudrim i nadahnutim mislima o umetnosti najpoznatijih majstora.
„Umetnost spira s duše prašinu svakodnevnog života.” Pablo Pikaso.
-25%
MLETAČKI ZBORNIK – BIBLIOFILSKO FAKSIMILNO IZDANJE (zadnji primjerci – korica transkripcije s oštećenjem)
Mladinska knjiga Sarajevo
REPLIKA RUKOPISA CRKVE BOSANSKE
IZ BIBLIOTEKE SVETOG MARKA U VENECIJI
Mladinska knjiga Sarajevo, kao izdavačka kuća s misijom, a u saradnji s Kućom dobrih priča, pokrenula je nacionalni knjižni projekat od izvanrednog značaja za kulturno-historijsku tradiciju naše države - Mletački zbornik. S obzirom da se radi o prvorazrednom nacionalnom spomeniku Bosne i Hercegovine nastalom u krilu Crkve bosanske, kao i činjenici da nikada ranije nije bio predstavljen u formi visokokvalitetnog faksimila ili vjerne replike kakvu moderna Bosna sigurno zaslužuje, smatrali smo se pozvanim da ovim poduhvatom obogatimo lepezu naših vrhunskih izdanja o bosanskom srednjovjekovlju.
Kako je ovaj rukopis o Božijem postojanju nastao u namjeri da služi kao vjersko štivo i duhovni vodič najvišeg plemstva - bosanskih kraljeva, ovim projektom komad otrgnute historije vraća se u zemlju svog porijekla.
Za sve one koji će u ovom neskromnom bibliofilskom i raritetnom izdanju ogledati i prepoznati sloj sopstvenog identiteta i rijetki komad iz nekad žive i raskošne prošlosti, ovaj bibliofilski komplet predstavljaće radosnu vijest. Bibliofilski projekat - Mletački zbornik dugotrajno je svjedočanstvo ponosnim vlasnicima i cjelokupnoj kulturnoj javnosti Bosne i Hercegovine o vremenu i ljudima koji su imali smisla za pravim vrijednostima.
Ovo je knjiga o neprocjenjivoj zaostavštini mistične Crkve bosanske ali i istovremeno knjiga o nama samima.
Izdavač
ZA VIŠE INFORMACIJA... PRELISTAJ KATALOG NA OVOM LINKU
https://issuu.com/home/published/marciana_brosura_small_issue
TRILEMA OTVORENE EKONOMIJE
Jesenski i Turk
Trilema otvorene ekonomije – Europski semestar, platna bilanca, tečaj i ekonomski rast Hrvatske
Ako se želi sažeto prikazati osnovne poruke ove znanstvene monografije, koje proizlaze iz višegodišnjih istraživanja dvojice autora, onda se to svakako nalazi u zalaganju autora za specifičnu primjenu tzv. „trileme za male otvorene ekonomije“, koja se svodi na „dilemu otvorene ekonomije“, tako da se zalažu za provedbu principa dominacije monetarnog suvereniteta uz fleksibilniju politiku deviznog tečaja i vrlo opreznu regulaciju tokova kapitala sa inozemstvom.
U osnovi, u ovoj knjizi predlaže se kompromis između strukturnih reformi i fleksibilnosti tečajnog režima. Hrvatska mora iskoristiti svoj monetarni suverenitet u ostvarivanju strateških razvojnih ciljeva (puna zaposlenost i dinamičan ekonomski rast, na razini potencijalne stope ekonomskog rasta). Samo se tako mogu zaustaviti negativni trendovi: niska razina zaposlenosti, odlazak mladih u inozemstvo, depopulacija, deindustrijalizacija i niske stope rasta (sekularna stagnacija).
Zbog takvih strateških ciljeva razvoja treba ispraviti prevelike makroekonomske neravnoteže Hrvatske, posebice vanjske neravnoteža, koje su pod nadzorom Europske komisije u sklopu Europskog semestra (Procedure za ispravljanje prevelikih makroekonomskih neravnoteža).
Ulazak Hrvatske u ERM2 i monetarnu uniju, prema mišljenju autora, nije moguć u kratkom roku, to predstavlja tek dugoročni cilj, dok je u prijelaznom razdoblju od desetak godina nužna reforma financijskog sektora (tzv. de-financijalizacija i jačanje realne ekonomije) i kompleksna reforma strukture hrvatske ekonomije, koje bi Hrvatsku usmjerile na putanju dinamičnog rasta ekonomije u srednjem i dugom roku.
Sve to zahtijeva prelazak Hrvatske na novi ekonomski model, na merkantilistički model rasta zasnovan na jačanju realne ekonomije i izvoza (što zahtijeva znatno aktivniju ulogu ekonomske i monetarne politike), uz napuštanje neoliberalnog modela razvoja zasnovanog na domaćoj potrošnji, koja se financirala na osnovi zaduživanja privatnog i javnog sektora ekonomije, te nesmetane financijalizacije uslijed deregulacije financijske industrije.