U knjizi „Tajna kajmakčalanske šume“, Živorad V. Plećić ispripovijedao je snažnu priču o životu, borbi i vjeri, oblikujući tako djelo koje nosi emocionalnu dubinu i univerzalnu snagu. Iako je riječ o prvom romanu ovog autora, on je napisan tako da poziva čitaoce da se odupru površnim pričama savremenog doba i da se upuste u dublje razmišljanje o sebi i svijetu.
Živorad V. Plećić piše sa nevjerovatnom toplinom i iskrenošću. Njegov jezik je bogat, ali istovremeno jednostavan i razumljiv. On je na stranicama ove knjige prikazao lične tragedije ljudi i njihove borbe za ideal, ističući da snaga svakog čovjeka uvijek počiva na njegovim najdubljim uvjerenjima.
Istražujući prošlost kroz priče jedinstvenih, ali ipak običnih ljudi – onih koji su dio svakodnevice svih nas – pisac na kraju ove sage ostavlja čitaoce s uvjerenjem da je život u svim svojim oblicima velika tajna koja čeka da bude otkrivena.
Poslije romana Djeca zla, koji je za godinu i po dana pročitalo skoro trideset hiljada ljudi, Miodrag Majić se ponovo latio pera i podijelio je sa nama priču koja će nas još jednom navesti da se zagledamo u stvarnost širom otvorenih očiju i zapitamo se da li je moguće sačuvati sebe u društvu u kojem je sudbina pojedinca beznačajna poput zrnca pijeska koje vjetar raznosi prenoseći ga iz jednog godišnjeg doba u drugo.
Priča o Ajši i Gabrielu može postati priča svakoga od nas, ali ta priča se već sada tiče svih nas i upravo zato ćete ovu knjigu pročitati u dahu, a siluete njenih junaka ukotviće se duboko u vama, pa se nemojte iznenaditi kada ih budete prepoznali u masi bezimenih i nepoznatih ljudi na ulicama ovog grada, ali i bilo kog drugog grada na svijetu.
Da li ste zaista spremni da saznate kako je biti čovjek koji se više ničega ne plaši i kojem je svejedno da li će poslije ovog života postati drvo, kamen ili ptica?
Izabrana djela Ive Andrića sadrže 6 knjiga: „Gospođica“, „Na Drini ćuprija“, „Pripovijetke I“, „Pripovijetke II“, „Prokleta avlija“, „Travnička hronika“. Izbor i raspored pripovijetki u navedenim knjigama odraz je piščeve želje.
U središtu romana Djeca zla nalazi se dramatično ubistvo, a potraga za počiniocem biće samo okidač za niz drugih događaja koji će otkriti da je riječ o zločinu strasti, osvete, opomene i simbolike.
Kako pronaći krivca u svijetu u kojem je istina izobličena, a prošlost junaka utkana u njihovu sadašnjost neraskidivim nitima zla? Nikola Bobić, beogradski advokat, pokušaće da pronađe odgovor na to pitanje, ni ne sluteći da će ga odgovor zauvijek promijeniti.
Ova priča tiče se svih nas, jer ćemo u njoj pronaći obrise naše društvene stvarnosti, ali, što je još važnije, pronaći ćemo izgubljeno zrno nade – čak i u društvenom sistemu duboko ogrezlom u korupciju ima mjesta za heroje.
Pratite nas na socijalnim mrežama
Ostanite u toku sa najnovijim objavama na našim oficijelnim profilima
