1

Duhovnost

Pozadinska ilustracija
Pretraga

Prikaz 97–100 od 100 rezultataSorted by latest

  • Ilustracija knjige

ISUS IZ NAZARETA

Matthias Albani
Kršćanska sadašnjost
Gnilka je, pišući ovo djelo, htio odgovoriti kako na pojačano zanimanje za povijesnoga Isusa tako i na njegove poruke koje nadilaze vrijeme. Ova knjiga nije i ne može biti neka vrsta Isusova životopisa, no u mnogome će osvijetliti njegovo djelovanje, polazeći od političkog i duhovno-religioznog obzora njegova vremena. Tko traži konkretne informacije o Isusovu vremenu, nastupu, uhićenju i suđenju, ovdje će o tome biti izvrsno poučen. I onaj tko Isusovo propovijedanje proučava u okviru predaje i redakcijskih preradbi od strane evanđelista, bit će na pravom dobitku. "Ovo je djelo koje nam je za istraživanje Isusove poruke i povijesti na katoličkoj strani nedostajalo te na visini današnjeg istraživanja uzorno ispunjava svoju zadaću", piše Rudolf Schnackenburg o ovoj knjizi.
  • Ilustracija knjige

ENCIKLOPEDIJSKI TEOLOŠKI RJEČNIK

Kršćanska sadašnjost
Enciklopedijski teološki rječnik daje svakoj riječi s područja različitih teoloških disciplina osim tumačenja korijena same riječi, njezino osnovno značenje i možebitna značenja koja je tijekom vremena ona poprimila, istodobno pomažući čitatelju da se na sustavan ali sažet i jasan način uputi kroz razdoblja povijesti teološkoga promišljanja u kojima se neka riječ rabila. Riječi su opisane različitom opširnošću koja se u pogledu količine teksta kreće u rasponu od nekoliko redaka do nekoliko stupaca, tako da postoje opisi velikih tema u obliku pravih traktata prihvaćenih u teološkoj literaturi, do jezgrovitih prikaza, na primjer, sabora i papinskih enciklika i sličnih tema ukoliko su važne s teološkoga gledišta. Ovaj rječnik nudi tumačenje riječi skovanih u različitim jezicima tijekom više od 2500 godina razmišljanja i oblikovanja pojmova trudeći se naročito odrediti njihova ustaljena značenja i udovoljiti potrebnom zahtjevu za jasnoćom odnosno zahtjevu strogoga pojašnjavanja pojmova i njihove nutarnje oblikovanosti. Jedinstven kod nas i u svijetu, ovaj rječnik priređen je naporom više urednika tematskih područja, više desetaka autora, a na gotovo 1400 stranica obrađuje preko 1100 teološki relevantnih riječi odnosno tema. Enciklopedijski teološki rječnik namjerava poslužiti za prvu konzultaciju: onomu koji nije osobito kompetentan u teološkim disciplinama, a želi se savjesno informirati, onomu koji se, pošto se uputio na studij teologije, želi brzo obavijestiti o značenju nekoga izraza; onomu koji je već stručnjak, a želi se točno i sažeto podsjetiti na ono što je već iz drugih izvora opširnije i dublje doznao. Osim teoloških disciplina koje su se u novijoj povijesti već epistemološki odredile, poput duhovne i pastoralne teologije, još su uzete u obzir: biblijska teologija, povijest teologije bez vlastitih imena i životopisa pojedinog teologa, fundamentalna teologija, dogmatska teologija, moralna teologija, ekumenska teologija, znanost o religijama.
  • Ilustracija knjige

UVOD U NOVI ZAVJET

Raymond Edward Brown
Kršćanska sadašnjost
Prema sudu stručnjaka i poznavatelja novozavjetne problematike, ovo je djelo najbolje što se na tom planu može uopće uzeti u ruke. Autor je stručnjak koji iza sebe ima više od trideset knjiga s biblijskom tematikom, a ovo djelo piše s erudicijom, ali i sa zadivljujućom lakoćom. No, kako je riječ o redovniku sulpicijancu koji je čitav život posvetio proučavanju Svetoga pisma, u ovome Uvodu u Novi zavjet čitatelj će osjetiti čvrstu povezanost novozavjetnih tekstova sa životom po vjeri. Među impresivnije dijelove ove poveće knjige spadaju sažeci najvažnijih podataka o svakome pojedinačnome novozavjetnom spisu, solidan pregled grčko-rimskoga svijeta, primjerene rasprave temeljnih teoloških problema kao i bogat pomoćni instrumentarij za razumijevanje u dodacima, poput preglednih tabela, karata, bibliografije i ostaloga što ispunja visoke kriterije priručnika ove vrste. Dobro će doći ne samo studentima teologije nego i profesorima i, dakako, svima koje zanima Novi zavjet i njegovi nadahnuti spisi.
  • Ilustracija knjige

PAPINSKI GRIJEH

Garry Wills
Jesenski i Turk
Dosta je knjiga napisano o papama, njihovim dobrim i lošim, za europsku, ali i svjetsku i crkvenu povijest značajnim i manje značajnim, korisnim i štetnim postupcima i odlukama, ali ni u jednoj od njih kao u ovoj Papinski grijeh. Strukture obmane autora Garryja Willsa, inače praktičnoga vjernika katolika, nije bilo moguće naći na povijesnim dokumentima te teološkim i filozofskim djelima utemeljenu analizu 'nekih' papinskih odluka i stavova kao npr. onih o holokaustu, antisemitizmu, kontroli rađanja, pobačaju, svećeničkom celibatu, rastavi braka, ženama-svećenicama, homoseksualnosti, pedofiliji, marijanskim pobožnostima, drugim religijama, znanosti i umjetnosti, itd. Ova knjiga donosi relevantan znanstveni materijal za prosudbu ponajprije crkveno-povijesnih okolnosti pri donošenju nekih važnih crkvenih odluka, ali i za prosudbu (negativnih) posljedica tih odluka ne samo u okviru Katoličke crkve kao vjerske organizacije, nego i društava izgrađenih na zasadama zapadnoeuropske kršćanske civilizacije u kojima ta Crkva djeluje. Svojim izuzetno dobrim poznavanjem crkvene povijesti, ali i povijesti papinstva posebno, G. Wills ovim djelom u središte zanimanja i razmatranja dovodi relevantna pitanja iz daljnje i bliže povijesti Katoličke crkve i njezinih struktura te uvijek iznova sugerira daljnje smjerove u istraživanju ove tematike a sve da bi se skinuo 'veo tajne' s mnogih doktrinarnih pitanja i odluka o njima, a koje donose osobe zaštićene „dogmom“ papine nepogrešivosti. U tom smislu ova će knjiga, u kojoj autor na tako sustavan i znanstveno utemeljen način istražuje u kojoj mjeri je crkvena povijest „povijest prešućivanja, prikrivanja i laži“ te u kojoj mjeri je crkvena hijerarhija spremna autokritički promatrati svoju vlastitu poziciju, biti od velike koristi ne samo onima koji se u okviru svoje struke (teologija, opća povijest, povijest Crkve, povijest papinstva, itd.) bave ovom tematikom, nego i mnogima iz društvenih znanosti (npr. sociolozima religije), ali i zainteresiranim laicima. Prof. dr. sc. Ivan Markešić, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar