Pretraga
Prikaz svih 12 rezultataSorted by latest
-9%
Novo
210,00 KM
230,00 KM
Enciklopedija i atlasi znanja, Enciklopedije i zbornici Bosne i Hercegovine, Monografije, Nakit, Posebna ponuda
BOSANSKO KRALJEVSTVO & NAUŠNICE ‘TVRTKOV ZLATNIK’ (replika u srebru)
Emir O. Filipović
Mladinska knjiga Sarajevo
„Nema tu šta nema, a sve je skladno i dostojanstveno. Kao u velikom i bogatom tržnom centru u koji ulaze djeca da izaberu poklon. To je čitav arsenal prošlosti, centralna muzejska postavka po kojoj se razvojne linije i bogatstvo vremena prepoznaju u potpunosti. Zapravo ta višedimenzionalnost, bogatstvo priloga i sadržaja teksta – ta širina u prezentiranju bosanskog srednjovjekovlja, najveće je i najprijatnije je iznenađenje koje sam doživio čitajući i sagledavajući ovaj rukopis. Morao sam se odmarati dok sam ga pregledavao … valjda je to i bio cilj knjige koja se treba češće uzimati u ruke. Ovu izdavačku kompoziciju, kadru da dopusti da se stvara knjiga iz historije za potomstvo, da je nisam pregledao, nazvao bih izdavačkom i autorskom utopijom.“ …
…“ U ovom rukopisu bosansko srednjovjekovlje pretvoreno je u bogato utočište znanja i ponosa u kojem će se generacije čitalaca sklanjati tražeći snagu za sebe i svoje vrijeme“ (odlomak iz recenzije, prof. Esad Kurtović)
TVRTKOV ZLATNIK
Za kralja Tvrtka I veže se jedan sasvim neobičan i fantastičan nalaz zlatnog novca koji je otkriven između dva svjetska rata. Prema nekim navodima zlatnik je pronađen 17. decembra 1935. godine, u šumi na desnoj obali rijeke Mileševke kod Prijepolja. Navodno su ga pronašli seljaci uz niz drugih srebrenjaka i zlatnika ugarskog kralja Ludovika I. Sud u Prijepolju donio je odluku da zlatnik mora biti zadržan u njihovim prostorijama dok se ne provede postupak oko ustanovljenja vlasništva. Šta se dalje desilo sa njim nije poznato, ali po nekim kazivanjima zlatnik je kupljen od nekog kujundžije u Livnu, a po drugim je kupljen na sarajevskoj pijaci nakon što ga je tamo donio jedan seljak iz Prijepolja. Kupac je bio ugledni sarajevski kolekcionar i direktor Narodne banke Aleksandar Poljanić u čijem je vlasništvu zlatnik ostao sve do 1945. godine. Pošto je Poljanić po završetku Drugog svjetskog rata bio zarobljen, a njegova zbirka zaplijenjena, zlatniku se gubi svaki trag.
Prve vijesti o zlatniku pojaviće se tek nakon pola stoljeća. U maju 1995. godine, dok je u Bosni i Hercegovini trajao rat, tadašnjem direktoru Zemaljskog muzeja stigla je vijest od njegovih zagrebačkih kolega da će u Zagrebu biti održana međunarodna aukcija umjetnina, među kojima će se naći i zlatnik kralja Tvrtka. Zahvaljujući razumijevanju tadašnjih vlasti, na aukciju je poslan historičar i arheolog prof. Enver Imamović, kojemu je osigurano 60 000 DM (njemačkih maraka) – koliko se tada moglo osigurati za njegovu kupovinu. Početna cijena bila je 5 000 DM, da bi se svaki put povećavala za dodatnih 5 000. Kako je rasla cijena tako su odustajali brojni natjecatelji da bi na kraju ostao prof. Enver Imamović i nepoznati kolekcionar. Kada se došlo do cijene od 50.000 maraka, prof. Imamović navodi da mu je bilo jasno da je konkurent odlučan u namjeri da zlatnik dobije po svaku cijenu. Nakon što je konkurent ponudio 65.000 DM za zlatnik, Imamović je odustao od daljne licitacije. Time je neuspješno okončan pokušaj da se Tvrtkov zlatnik vrati u našu domovinu. Kasnije saznanja otkrivaju da je zlatnik nakon licitacije odnesen u Ameriku, gdje se po svemu sudeći još uvijek nalazi. Zbog nejasnih okolnosti svoga nalaza, kao i zbog činjenice da predstavlja jedini sačuvani primjerak zlatnog novca kojeg je kovao jedan bosanski vladar, taj jedinstveni zlatnik izazivao je brojne nedoumice u historiografiji i numizmatici. Najviše neslaganja izazivala je njegova atribucija, ali je u pitanje dovođena i njegova autentičnost.
Kad se zlatnik tek pojavio smatralo se da ga je kovao kralj Stjepan Tomašević, a taj zaključak je potkrepljivan pozivom na određene heraldičke elemente prikazane na reversu kovanice. Međutim, kasnija arhivska istraživanja ukazala su na veću vjerovatnoću da se radi o zlatniku kralja Tvrtka, koji je kao specijalna emisija kovan i dijeljen u vrijeme njegove krunidbe 1377. Naime, u dubrovačkom arhivu se 1393. godine spominje “četrnaest velikih dukata gospodina kralja Bosne” (lat. Ducatos domini regis Bosne magnos quatordecim). Iz konteksta cjelokupne informacije jasno je da se ne radi o “velikim dukatima” koji su bili kraljevo vlasništvo, nego da su u pitanju bili zlatnici s oznakama Bosanskog kraljevstva. Ovaj podatak također bi značio da bosanski zlatnici nisu bili samo prigodna kovanica dijeljena kao spomen dar prilikom krunidbe ili neke druge svečanosti, nego da se radilo o kovanicama koje su bile puštane u platni promet.
Veliki bosanski zlatnik u struci se često naziva i četverostrukim dukatom pošto je s 14,05 grama težine više od četiri puta masivniji od savremenog mletačkog dukata koji je smatran monetarnim standardom u mediteranskoj trgovini još od kraja 13. stoljeća. Pločica dukata debela je jedan milimetar a široka 30, dok je finoća zlata od kojeg je kovan procijenjena na 980/1000.
Po svom dizajnu, gotičkim lukovima, rasporedu likova i legendi, u potpunosti podsjeća na zlatni novac francuskih i engleskih kraljeva kovan početkom 14. stoljeća. Na njegovom aversu prikazan je potpuni grb Bosanskog kraljevstva okružen na obje strane s po jednim većim heraldičkim ljiljanom. Cijela kompozicija je uokvirena u krug s dvanaest gotičkih lukova oko kojeg teče natpis: “Gloria tibi Deus. Spes nostra” (Slava Tebi Bože, nado naša). Na reversu je prikazan propnuti lav u kružnici s šest gotičkih lukova sa natpisom uokolo: “Moneta Aurea Regis Stephani” (Zlatni novac kralja Stjepana).
-8%
Novo
220,00 KM
240,00 KM
Enciklopedija i atlasi znanja, Enciklopedije i zbornici Bosne i Hercegovine, Monografije, Nakit, Posebna ponuda
BOSANSKO KRALJEVSTVO & PRSTEN ‘TVRTKOV ZLATNIK’ (replika u srebru)
Emir O. Filipović
Mladinska knjiga Sarajevo
„Nema tu šta nema, a sve je skladno i dostojanstveno. Kao u velikom i bogatom tržnom centru u koji ulaze djeca da izaberu poklon. To je čitav arsenal prošlosti, centralna muzejska postavka po kojoj se razvojne linije i bogatstvo vremena prepoznaju u potpunosti. Zapravo ta višedimenzionalnost, bogatstvo priloga i sadržaja teksta – ta širina u prezentiranju bosanskog srednjovjekovlja, najveće je i najprijatnije je iznenađenje koje sam doživio čitajući i sagledavajući ovaj rukopis. Morao sam se odmarati dok sam ga pregledavao … valjda je to i bio cilj knjige koja se treba češće uzimati u ruke. Ovu izdavačku kompoziciju, kadru da dopusti da se stvara knjiga iz historije za potomstvo, da je nisam pregledao, nazvao bih izdavačkom i autorskom utopijom.“ …
…“ U ovom rukopisu bosansko srednjovjekovlje pretvoreno je u bogato utočište znanja i ponosa u kojem će se generacije čitalaca sklanjati tražeći snagu za sebe i svoje vrijeme“ (odlomak iz recenzije, prof. Esad Kurtović)
TVRTKOV ZLATNIK
Za kralja Tvrtka I veže se jedan sasvim neobičan i fantastičan nalaz zlatnog novca koji je otkriven između dva svjetska rata. Prema nekim navodima zlatnik je pronađen 17. decembra 1935. godine, u šumi na desnoj obali rijeke Mileševke kod Prijepolja. Navodno su ga pronašli seljaci uz niz drugih srebrenjaka i zlatnika ugarskog kralja Ludovika I. Sud u Prijepolju donio je odluku da zlatnik mora biti zadržan u njihovim prostorijama dok se ne provede postupak oko ustanovljenja vlasništva. Šta se dalje desilo sa njim nije poznato, ali po nekim kazivanjima zlatnik je kupljen od nekog kujundžije u Livnu, a po drugim je kupljen na sarajevskoj pijaci nakon što ga je tamo donio jedan seljak iz Prijepolja. Kupac je bio ugledni sarajevski kolekcionar i direktor Narodne banke Aleksandar Poljanić u čijem je vlasništvu zlatnik ostao sve do 1945. godine. Pošto je Poljanić po završetku Drugog svjetskog rata bio zarobljen, a njegova zbirka zaplijenjena, zlatniku se gubi svaki trag.
Prve vijesti o zlatniku pojaviće se tek nakon pola stoljeća. U maju 1995. godine, dok je u Bosni i Hercegovini trajao rat, tadašnjem direktoru Zemaljskog muzeja stigla je vijest od njegovih zagrebačkih kolega da će u Zagrebu biti održana međunarodna aukcija umjetnina, među kojima će se naći i zlatnik kralja Tvrtka. Zahvaljujući razumijevanju tadašnjih vlasti, na aukciju je poslan historičar i arheolog prof. Enver Imamović, kojemu je osigurano 60 000 DM (njemačkih maraka) – koliko se tada moglo osigurati za njegovu kupovinu. Početna cijena bila je 5 000 DM, da bi se svaki put povećavala za dodatnih 5 000. Kako je rasla cijena tako su odustajali brojni natjecatelji da bi na kraju ostao prof. Enver Imamović i nepoznati kolekcionar. Kada se došlo do cijene od 50.000 maraka, prof. Imamović navodi da mu je bilo jasno da je konkurent odlučan u namjeri da zlatnik dobije po svaku cijenu. Nakon što je konkurent ponudio 65.000 DM za zlatnik, Imamović je odustao od daljne licitacije. Time je neuspješno okončan pokušaj da se Tvrtkov zlatnik vrati u našu domovinu. Kasnije saznanja otkrivaju da je zlatnik nakon licitacije odnesen u Ameriku, gdje se po svemu sudeći još uvijek nalazi. Zbog nejasnih okolnosti svoga nalaza, kao i zbog činjenice da predstavlja jedini sačuvani primjerak zlatnog novca kojeg je kovao jedan bosanski vladar, taj jedinstveni zlatnik izazivao je brojne nedoumice u historiografiji i numizmatici. Najviše neslaganja izazivala je njegova atribucija, ali je u pitanje dovođena i njegova autentičnost.
Kad se zlatnik tek pojavio smatralo se da ga je kovao kralj Stjepan Tomašević, a taj zaključak je potkrepljivan pozivom na određene heraldičke elemente prikazane na reversu kovanice. Međutim, kasnija arhivska istraživanja ukazala su na veću vjerovatnoću da se radi o zlatniku kralja Tvrtka, koji je kao specijalna emisija kovan i dijeljen u vrijeme njegove krunidbe 1377. Naime, u dubrovačkom arhivu se 1393. godine spominje “četrnaest velikih dukata gospodina kralja Bosne” (lat. Ducatos domini regis Bosne magnos quatordecim). Iz konteksta cjelokupne informacije jasno je da se ne radi o “velikim dukatima” koji su bili kraljevo vlasništvo, nego da su u pitanju bili zlatnici s oznakama Bosanskog kraljevstva. Ovaj podatak također bi značio da bosanski zlatnici nisu bili samo prigodna kovanica dijeljena kao spomen dar prilikom krunidbe ili neke druge svečanosti, nego da se radilo o kovanicama koje su bile puštane u platni promet.
Veliki bosanski zlatnik u struci se često naziva i četverostrukim dukatom pošto je s 14,05 grama težine više od četiri puta masivniji od savremenog mletačkog dukata koji je smatran monetarnim standardom u mediteranskoj trgovini još od kraja 13. stoljeća. Pločica dukata debela je jedan milimetar a široka 30, dok je finoća zlata od kojeg je kovan procijenjena na 980/1000.
Po svom dizajnu, gotičkim lukovima, rasporedu likova i legendi, u potpunosti podsjeća na zlatni novac francuskih i engleskih kraljeva kovan početkom 14. stoljeća. Na njegovom aversu prikazan je potpuni grb Bosanskog kraljevstva okružen na obje strane s po jednim većim heraldičkim ljiljanom. Cijela kompozicija je uokvirena u krug s dvanaest gotičkih lukova oko kojeg teče natpis: “Gloria tibi Deus. Spes nostra” (Slava Tebi Bože, nado naša). Na reversu je prikazan propnuti lav u kružnici s šest gotičkih lukova sa natpisom uokolo: “Moneta Aurea Regis Stephani” (Zlatni novac kralja Stjepana).
-7%
Novo
260,00 KM
280,00 KM
Enciklopedija i atlasi znanja, Enciklopedije i zbornici Bosne i Hercegovine, Monografije, Nakit, Posebna ponuda
BOSANSKO KRALJEVSTVO & PRSTEN ‘TVRTKOV ZLATNIK’ (replika u pozlati)
Emir O. Filipović
Mladinska knjiga Sarajevo
„Nema tu šta nema, a sve je skladno i dostojanstveno. Kao u velikom i bogatom tržnom centru u koji ulaze djeca da izaberu poklon. To je čitav arsenal prošlosti, centralna muzejska postavka po kojoj se razvojne linije i bogatstvo vremena prepoznaju u potpunosti. Zapravo ta višedimenzionalnost, bogatstvo priloga i sadržaja teksta – ta širina u prezentiranju bosanskog srednjovjekovlja, najveće je i najprijatnije je iznenađenje koje sam doživio čitajući i sagledavajući ovaj rukopis. Morao sam se odmarati dok sam ga pregledavao … valjda je to i bio cilj knjige koja se treba češće uzimati u ruke. Ovu izdavačku kompoziciju, kadru da dopusti da se stvara knjiga iz historije za potomstvo, da je nisam pregledao, nazvao bih izdavačkom i autorskom utopijom.“ …
…“ U ovom rukopisu bosansko srednjovjekovlje pretvoreno je u bogato utočište znanja i ponosa u kojem će se generacije čitalaca sklanjati tražeći snagu za sebe i svoje vrijeme“ (odlomak iz recenzije, prof. Esad Kurtović)
TVRTKOV ZLATNIK
Za kralja Tvrtka I veže se jedan sasvim neobičan i fantastičan nalaz zlatnog novca koji je otkriven između dva svjetska rata. Prema nekim navodima zlatnik je pronađen 17. decembra 1935. godine, u šumi na desnoj obali rijeke Mileševke kod Prijepolja. Navodno su ga pronašli seljaci uz niz drugih srebrenjaka i zlatnika ugarskog kralja Ludovika I. Sud u Prijepolju donio je odluku da zlatnik mora biti zadržan u njihovim prostorijama dok se ne provede postupak oko ustanovljenja vlasništva. Šta se dalje desilo sa njim nije poznato, ali po nekim kazivanjima zlatnik je kupljen od nekog kujundžije u Livnu, a po drugim je kupljen na sarajevskoj pijaci nakon što ga je tamo donio jedan seljak iz Prijepolja. Kupac je bio ugledni sarajevski kolekcionar i direktor Narodne banke Aleksandar Poljanić u čijem je vlasništvu zlatnik ostao sve do 1945. godine. Pošto je Poljanić po završetku Drugog svjetskog rata bio zarobljen, a njegova zbirka zaplijenjena, zlatniku se gubi svaki trag.
Prve vijesti o zlatniku pojaviće se tek nakon pola stoljeća. U maju 1995. godine, dok je u Bosni i Hercegovini trajao rat, tadašnjem direktoru Zemaljskog muzeja stigla je vijest od njegovih zagrebačkih kolega da će u Zagrebu biti održana međunarodna aukcija umjetnina, među kojima će se naći i zlatnik kralja Tvrtka. Zahvaljujući razumijevanju tadašnjih vlasti, na aukciju je poslan historičar i arheolog prof. Enver Imamović, kojemu je osigurano 60 000 DM (njemačkih maraka) – koliko se tada moglo osigurati za njegovu kupovinu. Početna cijena bila je 5 000 DM, da bi se svaki put povećavala za dodatnih 5 000. Kako je rasla cijena tako su odustajali brojni natjecatelji da bi na kraju ostao prof. Enver Imamović i nepoznati kolekcionar. Kada se došlo do cijene od 50.000 maraka, prof. Imamović navodi da mu je bilo jasno da je konkurent odlučan u namjeri da zlatnik dobije po svaku cijenu. Nakon što je konkurent ponudio 65.000 DM za zlatnik, Imamović je odustao od daljne licitacije. Time je neuspješno okončan pokušaj da se Tvrtkov zlatnik vrati u našu domovinu. Kasnije saznanja otkrivaju da je zlatnik nakon licitacije odnesen u Ameriku, gdje se po svemu sudeći još uvijek nalazi. Zbog nejasnih okolnosti svoga nalaza, kao i zbog činjenice da predstavlja jedini sačuvani primjerak zlatnog novca kojeg je kovao jedan bosanski vladar, taj jedinstveni zlatnik izazivao je brojne nedoumice u historiografiji i numizmatici. Najviše neslaganja izazivala je njegova atribucija, ali je u pitanje dovođena i njegova autentičnost.
Kad se zlatnik tek pojavio smatralo se da ga je kovao kralj Stjepan Tomašević, a taj zaključak je potkrepljivan pozivom na određene heraldičke elemente prikazane na reversu kovanice. Međutim, kasnija arhivska istraživanja ukazala su na veću vjerovatnoću da se radi o zlatniku kralja Tvrtka, koji je kao specijalna emisija kovan i dijeljen u vrijeme njegove krunidbe 1377. Naime, u dubrovačkom arhivu se 1393. godine spominje “četrnaest velikih dukata gospodina kralja Bosne” (lat. Ducatos domini regis Bosne magnos quatordecim). Iz konteksta cjelokupne informacije jasno je da se ne radi o “velikim dukatima” koji su bili kraljevo vlasništvo, nego da su u pitanju bili zlatnici s oznakama Bosanskog kraljevstva. Ovaj podatak također bi značio da bosanski zlatnici nisu bili samo prigodna kovanica dijeljena kao spomen dar prilikom krunidbe ili neke druge svečanosti, nego da se radilo o kovanicama koje su bile puštane u platni promet.
Veliki bosanski zlatnik u struci se često naziva i četverostrukim dukatom pošto je s 14,05 grama težine više od četiri puta masivniji od savremenog mletačkog dukata koji je smatran monetarnim standardom u mediteranskoj trgovini još od kraja 13. stoljeća. Pločica dukata debela je jedan milimetar a široka 30, dok je finoća zlata od kojeg je kovan procijenjena na 980/1000.
Po svom dizajnu, gotičkim lukovima, rasporedu likova i legendi, u potpunosti podsjeća na zlatni novac francuskih i engleskih kraljeva kovan početkom 14. stoljeća. Na njegovom aversu prikazan je potpuni grb Bosanskog kraljevstva okružen na obje strane s po jednim većim heraldičkim ljiljanom. Cijela kompozicija je uokvirena u krug s dvanaest gotičkih lukova oko kojeg teče natpis: “Gloria tibi Deus. Spes nostra” (Slava Tebi Bože, nado naša). Na reversu je prikazan propnuti lav u kružnici s šest gotičkih lukova sa natpisom uokolo: “Moneta Aurea Regis Stephani” (Zlatni novac kralja Stjepana).
-7%
Novo
280,00 KM
300,00 KM
Enciklopedija i atlasi znanja, Enciklopedije i zbornici Bosne i Hercegovine, Monografije, Nakit, Posebna ponuda
BOSANSKO KRALJEVSTVO & PRSTEN PEČATNJAK (replika u srebru)
Emir O. Filipović
Mladinska knjiga Sarajevo
„Nema tu šta nema, a sve je skladno i dostojanstveno. Kao u velikom i bogatom tržnom centru u koji ulaze djeca da izaberu poklon. To je čitav arsenal prošlosti, centralna muzejska postavka po kojoj se razvojne linije i bogatstvo vremena prepoznaju u potpunosti. Zapravo ta višedimenzionalnost, bogatstvo priloga i sadržaja teksta – ta širina u prezentiranju bosanskog srednjovjekovlja, najveće je i najprijatnije je iznenađenje koje sam doživio čitajući i sagledavajući ovaj rukopis. Morao sam se odmarati dok sam ga pregledavao … valjda je to i bio cilj knjige koja se treba češće uzimati u ruke. Ovu izdavačku kompoziciju, kadru da dopusti da se stvara knjiga iz historije za potomstvo, da je nisam pregledao, nazvao bih izdavačkom i autorskom utopijom.“ …
…“ U ovom rukopisu bosansko srednjovjekovlje pretvoreno je u bogato utočište znanja i ponosa u kojem će se generacije čitalaca sklanjati tražeći snagu za sebe i svoje vrijeme“ (odlomak iz recenzije, prof. Esad Kurtović)
ZGOŠĆANSKI PRSTEN SA MOTIVOM LJILJANA
Vjerni svjedok raskoši i dostojanstva bosanske vladarske dinastije i srednjovjekovne bosanske države
U neposrednoj blizini Kaknja, u selu Donja Zgošća, na lokalitetu Crkvina, nalazila se jedinstvena nekropola srednjovjekovnih bosanskih nadgrobnih spomenika – stećaka. Od 1888. godine i trenutka kada je prvi put o njoj pisano u stručnoj literaturi, nekropola nije prestajala da zaokuplja pažnju kako naučnika, tako i svih zaljubljenika u prošlost srednjovjekovne Bosne. Do 1913. godine ovdje su se nalazila dva najljepša i najpoznatija od svih stećaka – zgošćanski sljemenjak i stub. Od tada se nalaze u novoformiranom botaničkom vrtu Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Veliki sljemenjak je prije prenošenja u Sarajevo je bio razbijen na dva dijela. Prema zabilježenoj predaji razbili su ga željeznim klinovima neki ljudi iz Vareša jer je „zvečao“ te je izgledalo da u njemu ima zlata. I grobovi ispod stećaka su prema predaji otvarani. Navodno, osim skeleta, ništa nije pronađeno.
Mnogo naučnika pokušavalo je da odgonetne ko je pokopan ispod ovih jedinstvenih spomenika. Pokušavalo se obznaniti kojem velikaškom rodu je pripadalo ovo groblje. Đorđe Stratimirović sljemenjak veže uz bana Stjepana II Kotromanića. Ćiro Truhelka nekropolu pripisuje rodu Kotromanića – bosanske vladarske dinastije. Marian Wenzel je smatrala da stub sa nekropole pripada Vuku ili Vojislavu, braći velikog vojvode bosanskog Hrvoja Vukčića. Bilo je i drugih i drugačijih mišljenja ali zagonetka zgošćanske nekropole samo na osnovu stećaka nije mogla biti razriješena. To je bio razlog za pokretanje arheoloških istraživanja. Obavljena su 2010, 2012. i 2015. godine.
Nažalost, nekropola je u velikoj mjeri stradala okolnom gradnjom. Osim toga, veoma teško je bilo ustanoviti preciznu lokaciju gdje su nekad stajali prelijepi sljemenjak i stub. Bez obzira na sve, rezultati arheoloških istraživanja su bili veoma interesantni. Osim srednjovjekovnih nalaza otkriveni su i tragovi starijih antičkih aglomeracija. U prve dvije istraživačke kampanje otkriveno je 28 grobova. Pokazalo se da je sahranjivanje obavljano u više horizonata ali i da je nekropola prekopavana, a dobar dio grobova znatno ranije otvaran ili uništen.
Vjerovatno se nikad neće saznati koliko je tačno grobova i stećaka bilo na nekropoli. Međutim, u blizini mjesta gdje su nekada stajali čuveni zgošćanski sljemenjak i stub, otkriven je grob „broj devet“. Grobna raka mu je bila obložena kamenim pločama, a pokojnik položen u drvenom sanduku. Grob je bio razrovan, većim dijelom uništen, a kosti skeleta ispremetane. Pa ipak, značajni nalazi iz groba srećom su bili sačuvali: dva prstena, 4 mala srebrena dugmeta te ostaci skupocjene brokatne tkanine.
Prilozi iz groba br. 9 govore u prilog da je pokopana osoba bila izuzetno visokog društvenog statusa. Posebno je značajano otkriće bogato ukrašenog prstena pečatnjaka napravljenog od srebra sa pozlatom. Na pločici prstena se nalazi duboko ugravirani ljiljan. U njemu se ogleda prepoznatljivi bosanski stil u metalu koji u sebi obuhvata domaću narodnu tradiciju uokvirenu elementima srednjovjekovne evropske kulture i umjetnosti. Može se kazati i to da se u njemu zrcali prefinjenost likovnih ornamenata i umjetnosti, kako zgošćanskog tako i sveukupne umjetnosti stećaka.
Prsten u srednjem vijeku nije bio samo puki ukrasni detalj. On je često oznaka istaknutog statusa njegovog nositelja, pokazatelj plemićkog ili viteškog staleža. Samim svojim prisustvom na ruci govorio je o osobi koja ga je nosila, njenom položaju na društvenoj ljestvici. Ponekad je prstenju pridavana i magična moć. Vjerovalo se da se u njemu nalazi snaga koja može zaštititi nositelja. Smatran je simbolom snage, autoriteta i zaštite.
Prsten sa motivom ljiljana iz Donje Zgošće korišten je kao pečatnjak ali je ujedno bio i heraldička oznaka. Bijeli ljiljan simbolizira nevinost i čistoću. Osim toga simbol je ljepote i vladarskog dostojanstva. U Svetom pismu simbol je ljepote, bezgriješnosti i odabranosti. U srednjovjekovnom bosanskom kraljevstvu ljiljan je bio simbol vladarske porodice Kotromanića. Nalazio se na njihovom grbu, na vladarskoj kruni, kraljevskom žezlu, novcima i pečatima. Sasvim je jasno da je ljiljan bio najkarakterističnija oznaka i simbol srednjovjekovne Bosne, njenih vladara i vladarske dinastije. Upravo zbog toga zgošćanski prsten se može pripisati vladarskoj dinastiji Kotromanića. U ovom kontekstu on može biti jedan od posljednjih dijelova slagalice i odgovor na pitanje čija je nekropola u Donjoj Zgošći kod Kaknja.
Poslije arheoloških iskopavanja prsten se jedno vrijeme nalazio u Muzeju grada Zenice. Nakon što je osnovan Muzej Kaknja vratio se blizu mjesta pronalaska. Danas je to jedan od rijetkih predmeta koji se mogu vezati uz Bosansku vladarsku porodicu. Osim prstenja iz kraljevske grobnice otkrivene u Milima kod Visokog, prsten iz Donje Zgošće je vjerni svjedok vladarskog dostojanstva i raskoši kako vladarske dinastije tako i srednjovjekovne bosanske države.
Zgošćanski prsten najvjerovatnije je nosio neki od muških pripadnika vladarske dinastije Kotromanića. Za sada se ne može sa sigurnošću reći o kome je tačno riječ. Možda je pripadao Stjepanu II Kotromaniću ili opet nekom drugom istaknutom članu naše najznačajnije srednjovjekovne porodice. Nažalost, rezultati savremenih DNK analiza skeleta uz koji je prsten pronađen nisu objavljeni tako da se prsten još ne može vezati uz tačno određeno ime. Zbog toga nekropola u Donjoj Zgošći kod Kaknja još uvijek će ostati djelomično zaogrnuta velom tajne. Prsten je otkrio jednu tajnu ali druga će ostati, za sada, neotkrivena.
Prof. Edin Bujak
-25%
120,00 KM
160,00 KM
Enciklopedija i atlasi znanja, Enciklopedije i zbornici Bosne i Hercegovine, Monografije, Posebna ponuda
BOSANSKO KRALJEVSTVO – Historija srednjovjekovne bosanske države
Emir O. Filipović
Mladinska knjiga Sarajevo
„Nema tu šta nema, a sve je skladno i dostojanstveno. Kao u velikom i bogatom tržnom centru u koji ulaze djeca da izaberu poklon. To je čitav arsenal prošlosti, centralna muzejska postavka po kojoj se razvojne linije i bogatstvo vremena prepoznaju u potpunosti. Zapravo ta višedimenzionalnost, bogatstvo priloga i sadržaja teksta – ta širina u prezentiranju bosanskog srednjovjekovlja, najveće je i najprijatnije je iznenađenje koje sam doživio čitajući i sagledavajući ovaj rukopis. Morao sam se odmarati dok sam ga pregledavao … valjda je to i bio cilj knjige koja se treba češće uzimati u ruke. Ovu izdavačku kompoziciju, kadru da dopusti da se stvara knjiga iz historije za potomstvo, da je nisam pregledao, nazvao bih izdavačkom i autorskom utopijom.“ …
…“ U ovom rukopisu bosansko srednjovjekovlje pretvoreno je u bogato utočište znanja i ponosa u kojem će se generacije čitalaca sklanjati tražeći snagu za sebe i svoje vrijeme“ (odlomak iz recenzije, prof. Esad Kurtović)
-25%
120,00 KM
160,00 KM
Enciklopedija i atlasi znanja, Enciklopedije i zbornici Bosne i Hercegovine, Kapitalna izdanja, Monografije
CODEX DIPLOMATICUS REGNI BOSNAE – Povelje i pisma stare bosanske države
Grupa autora
Mladinska knjiga Sarajevo
CODEX DIPLOMATICUS REGNI BOSNAE - VELIKA ZBIRKA STAROBOSANSKIH POVELJA
Nećemo pogriješiti ako kažemo da je ova knjiga CODEX DIPLOMATICUS REGNI BOSNAE kruna najsveobuhvatnije trilogije o staroj Bosni. Prevod na moderni bosanski jezik i transkripcija preko 350 najreprezentativnijih i najzanimljivijih srednjovjekovnih bosanskih povelja i pisama sa historijskom kontekstom predstavlja najzahtjevniji izdavački poduhvat ove vrste u BOSNI I HERCEGOVINI IKADA!
Diplomatički zbornik bosanske države u srednjem vijeku ovim postaje dostupan najširim slojevima stanovništva i otvara mogućnost da se bogatstvo života u srednjovjekovnoj Bosni doživi iz prve ruke – iz pera sudionika tog vremena.
Na pitanje šta je i koliko je važna bila zemlja Bosna u srednjem vijeku – dokumentirani odgovori sadržani su u knjizi CODEX DIPLOMATICUS REGNI BOSNAE kao riznici istine o staroj bosanskoj državi.
Značaj ove prevažne knjige prevazilazi izdavačke domete. Radi se o knjizi koja popunjava prazninu prisutnu u kulturi sjećanja naših ljudi više od 150 godina. Ovakva knjiga nikada ranije nije objavljena niti postoji išta slično. Rijetke su zemlje sa dubokom političkom i kulturnom historijom koje se mogu pohvaliti Codex diplomaticusom.
Riječ urednika...
Codex diplomaticus Regni Bosnae je djelo koje će biti od višestruke i dugogodišnje koristi širokim slojevima čitalaca. Stručnjaci različitih profila koji se bave srednjovjekovnim periodom u njemu će prepoznati izuzetno korisnu zbirku izvora. Nadalje, poslužiće i kao vježbanka za usavršavanje paleografskih i prevoditeljskih sposobnosti. Običnim zaljubljenicima u srednjovjekovlje ona će ponuditi put u jedan potpuno drugačiji svijet. Svijet u kojem su vladale drugačije norme ponašanja i izmijenjen pogled na svijet u odnosu na moderno vrijeme. Što je možda i najvažnije, ovako ponuđeni izvori omogućit će svojim čitaocima (onima koji to budu željeli i budu sposobni da shvate) kako nije srednji vijek bio niti romantičarsko ružičasto, niti katastrofalno crno doba. Bosanska država imala je za to doba sve atribute karakteristične i za druge političke tvorevine – države. Ovi izvori su najdirektniji napad na različite mitove koji se danas, nažalost, množe oko bosanskog srednjovjekovlja. Dobronamjerni čitalac će preko njih moći uhvatiti pravu nit onog što je Bosansko kraljevstvo uistinu i bilo.
ČUDESNI MANASTIRI
Dragan Radojčin
Mladinska knjiga Beograd
ČUDESNI MANASTIRI SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE
Nova izdanja
ĆIRILIČNO IZDANJE
U bogato ilustrovanoj knjizi sa više od 1500 fotografija, ČUDESNI MANASTIRI SRPSKE PRAVOSLAVNE crkve predstavljene su 23 eparhije i 150 Manastira. Manastiri pored toga što predstavljaju izraz naše vere su ujedno i jedan od naj značajnijih izvora naše kulture i znanja o srpskoj istoriji i prošlosti. Manastiri su bili prve škole našeg naroda, prve bolnice i medicinske ustanove, u njima su objavljene prve knjige i oslikane prve slike u vidu ikona i fresaka kojima se i dan danas divimo. Odigrali su značajnu ulogu u očuvanju nacionalne svesti, kulture i pravoslavne tradicije U ovoj velelepnoj knjizi saznajemo o istoriji pojedinačnih manastira koja je podjednako turbulentna kao i istorija našeg naroda, o svetovnom i crkvenom životu kroz istoriju, o duhovnom i verskom blagu koji se u njima i dan danas čuva, o čudima i čudesnim relikvijama.
OVO JE KNjIGA ZA SVE ONE KOJI ŽELE DA OČUVAJU TRADICIJU, KULTURU, VERU I OBIČAJE KOJI NAS OBLIKUJU KAO NAROD I DA NE DOPUSTE DA IH IZ NAŠEG SEĆANjA OTRGNU PROLAZNOST I ZABORAV.
„Čudesni manastiri Srpske pravoslavne crkve“ postaće nezaobilazna knjiga u svim kućnim bibliotekama. - Protođakon Radomir B. Rakić, Dr.h.c. Beograd
Pogledajte brošuru: ovde
LEONARDO
Alessandro Vezzosi
Mladinska knjiga Beograd
VELIČANSTVENA MONOGRAFIJA koja će obilježiti 2019. godinu!
Ko je bio jedan od najvećih genija svih vremena? Kako je razmišljao? Šta ga je inspirisalo? Koji veličanstveni radovi i ideje su za nas i danas impresivne, da li su to plodovi njegovog uma?
Na ova i mnoga druga pitanja odgovoriće fascinantna nova monografija u kojoj ćete otkriti najrazličitije oblasti Leonardovog stvaranja i istraživanja, kao i brilijantnost njegovog uma. Pogledajte nevjerovatno živopisne slike oslikane savršenim slikarskim tehnikama kao i izuzetna naučna i tehnička dostignuća. Uz nova saznanja o mnogim umjetničkim djelima sa oduševljenjem ćete pročitati i priče o Leonardovom životu i stvaralaštvu - od prvog do posljednjeg crteža i slika koje se pripisuju sjajnom geniju.
Sveobuhvatna monografija L E O N A R D O je veličanstvena knjiga za sve one koji su svjesni neprocjenjive vrijednosti leonardovih umjetničkih djela i ideja, za porodice kojima je važno opće obrazovanje i historija, za ljubitelje umjetnosti i slikarstva.
Njegov rad još uvijek impresionira. Njegove slike i crteži nas ostavljaju bez daha, dok su njegove ideje bezvremenske. Leonardo da Vinči je sa svojim stvaralaštvom dosegao sve oblasti umjetnosti i nauke – od slikarstva, aerodinamike i hidraulike sve do kartografije i astronomije...Kako je moguće da je stvorio i zamislio toliko različitih umjetničkih djela, otkrića i ideja? Odgovore potražite u veličanstvenoj knjizi.
Leonardovo naslijeđe je zapanjujuće i zaista veličanstveno. U novoj, luksuznoj monografiji LEONARDO pogledajte sačuvane da Vinčijeve slike i bogat izbor njegovih najvažnijih skica. Među njima ima mnogo onih koje ćete najvjerovatnije prvi put vidjeti, ali koje su imale izuzetno važnu ulogu u umjetnikovom opusu. Upoznajte se i sa umjetničkim djelima u kojima je on bio uključen, ali saznajte i koji su Leonardovi radovi izgubljeni (vjerovatno zauvijek)!!
L E O N A R D O će izaći iz štampe u nekoliko zemalja širom svijeta povodom obilježavanja 500 godina od njegove smrti. Čak i kod nas!
ČUDESNA DELA PRIRODE
Sofi Toro
Mladinska knjiga Beograd
Sjajna predstava bez specijalnih efekata u čast prirodnog naslijeđa naše planete i njenih netaknutih pejzaža!
Mitski predjeli, neistraženi krajevi, čuda i fenomeni prirode i ožiljci od strašnog gnjeva zemlje: ČUDESNA DJELA PRIRODE vode vas na istraživačko putovanje do najčarobnijih mesta na planeti, kao što su planina Roraima u Venecueli, Veliki koralni greben u Australiji, vodopadi Iguasu u Argentini, Kanjon antilopa u Sjedinjenim Američkim Državama i Libijska pustinja. Ova zbirka izvanrednih fotografija velikog formata i zanimljivih opisa ostaviće vas bez daha
ČUDESNA DELA LJUDSKIH RUKU
Mark Nimejer
Mladinska knjiga Beograd
Dirljiva posveta našem zajedničkom uticaju na mesto koje zovemo domom – planetu Zemlju!
Od prostranih obradivih polja do gradskih nebodera, od luksuznih terena za golf do džinovskih rudarskih kopova, svijet su oduvijek oblikovali i mijenjali njegovi stanovnici. Kroz 100 nevjerovatnih fotografija koje oduzimaju dah ČUDESNA DELA LJUDSKIH RUKU prikazuje uticaj čovjeka na prirodu i planetu, dokazujući nam pritom da njegova ruka može biti istovremeno i stvaralačka i razaralačka.
-50%
70,00 KM
140,00 KM
Enciklopedija i atlasi znanja, Kapitalna izdanja, Monografije, Noviteti, Povijest, Stručna literatura
MAGIČNI SVIJET ILIRA – Historija zaboravljene civilizacije
Amra Šačić Beća, Edin Veletovac, Salmedin Mesihović
Mladinska knjiga Sarajevo
O knjizi Magični svijet Ilira...
Polazeći od pitanja porijekla imena Iliri koje se u jednom trenutku historije manifestiralo kao ime rimske provincije, autori otvaraju vrata magičnog perioda historije i uvode čitatelja u svijet zaboravljene civilizacije. Ilirske zemlje su za stare Helene prostori dalekog i mističnog sjevera, poput kasnije Svete zemlje, kamo su mitološke junake slali bogovi lično, gdje su mogli dobiti oproste svojih grijehova ili pak neslavne živote pretvoriti u slavne. Od mitskog praoca Illyriusa do legende o kralju Joniju, od prvog historijski poznatog kralja Taulanata, Galaura, do posljednjeg kralja Gencija u osvitu rimskog perioda na ovim prostorima, autori vode čitatelja kroz mrežu prepletenih informacija antičkih vrela pokušavajući isplesti nit objektivnosti iz klupka subjektivnosti nekadašnjih pisaca. (Izvod iz recenzije, prof. dr. Adnan Kaljanac)
Knjiga pod naslovom Magični svijet Ilira – Historija zaboravljene civilizacije predstavlja izuzetno djelo iz oblasti antičke historiografije. Na dopadljiv i popularan način obrađuje najvažnije teme iz perioda antike na prostoru Zapadnog Balkana. Obrađen je period duži od hiljadu godina, uz analizu najvažnijih vojnih, upravnih, privrednih i religijskih kretanja. Knjiga je jezikom i stilom prilagođena široj čitalačkoj publici a sadržajem vrlo zanimljiva i onim boljim poznavaocima ove tematike. (Izvod iz recenzije, prof. dr. Almir Marić)
Riječ autorice...
Na kraju, želim podvući da su tri različita autora pisala Magični svijet Ilira. Premda je riječ o stručnjacima za antički period, njihov naučni habitus nije isti, kao ni metodologija rada. Međutim, to je, zapravo, prednost ove knjige jer pruža mogućnost da se djelimično izdignemo iznad tradicionalnog horizonta spoznaje o Ilirima, kao i to da nam se ukaže na viziju drugačije naučne diskusije. S jedne strane, koautorski rad na ovoj knjizi bio je izuzetno izazovan, a, nasuprot tome, bio je i jednako inspirativan na način na koji je to grčko-rimski historičar Plutarh svojevremeno objasnio riječima ‒ um nije sud koji treba da se ispuni nego vatra koja treba da se rasplamsa. Nadam se da će čitatelji u knjizi prepoznati želju autora da svojim stručnim radom široj čitateljskoj publici približe najstariju prošlost prostora koji danas nazivamo svojom domovinom. - dr. Amra Šačić Beća
Prelistajte katalog... https://mladinska.ba/product/magicni-svijet-ilira-historija-zaboravljene-civilizacije/
TRILEMA OTVORENE EKONOMIJE
Jesenski i Turk
Trilema otvorene ekonomije – Europski semestar, platna bilanca, tečaj i ekonomski rast Hrvatske
Ako se želi sažeto prikazati osnovne poruke ove znanstvene monografije, koje proizlaze iz višegodišnjih istraživanja dvojice autora, onda se to svakako nalazi u zalaganju autora za specifičnu primjenu tzv. „trileme za male otvorene ekonomije“, koja se svodi na „dilemu otvorene ekonomije“, tako da se zalažu za provedbu principa dominacije monetarnog suvereniteta uz fleksibilniju politiku deviznog tečaja i vrlo opreznu regulaciju tokova kapitala sa inozemstvom.
U osnovi, u ovoj knjizi predlaže se kompromis između strukturnih reformi i fleksibilnosti tečajnog režima. Hrvatska mora iskoristiti svoj monetarni suverenitet u ostvarivanju strateških razvojnih ciljeva (puna zaposlenost i dinamičan ekonomski rast, na razini potencijalne stope ekonomskog rasta). Samo se tako mogu zaustaviti negativni trendovi: niska razina zaposlenosti, odlazak mladih u inozemstvo, depopulacija, deindustrijalizacija i niske stope rasta (sekularna stagnacija).
Zbog takvih strateških ciljeva razvoja treba ispraviti prevelike makroekonomske neravnoteže Hrvatske, posebice vanjske neravnoteža, koje su pod nadzorom Europske komisije u sklopu Europskog semestra (Procedure za ispravljanje prevelikih makroekonomskih neravnoteža).
Ulazak Hrvatske u ERM2 i monetarnu uniju, prema mišljenju autora, nije moguć u kratkom roku, to predstavlja tek dugoročni cilj, dok je u prijelaznom razdoblju od desetak godina nužna reforma financijskog sektora (tzv. de-financijalizacija i jačanje realne ekonomije) i kompleksna reforma strukture hrvatske ekonomije, koje bi Hrvatsku usmjerile na putanju dinamičnog rasta ekonomije u srednjem i dugom roku.
Sve to zahtijeva prelazak Hrvatske na novi ekonomski model, na merkantilistički model rasta zasnovan na jačanju realne ekonomije i izvoza (što zahtijeva znatno aktivniju ulogu ekonomske i monetarne politike), uz napuštanje neoliberalnog modela razvoja zasnovanog na domaćoj potrošnji, koja se financirala na osnovi zaduživanja privatnog i javnog sektora ekonomije, te nesmetane financijalizacije uslijed deregulacije financijske industrije.