HOĆU BITI POSEBNAAAAA! još je jedan hit roman popularne književnice za djecu i mlade Sanje Pilić.
Obična Klaudija želi biti posebna, kao što je posebna njezina najbolja prijateljica Slatkica. Ona je lijepa i uglađena, a
dovoljno neobična da dečkima bude neodoljiva. Običnu Klaudiju koja se bavi običnom fotografijom na sasvim poseban
način zaludi posebni Damjan kojeg proganjaju svakakve posebne cure. Kako će jedna obična Klaudija u tako posebnom
svijetu postati dovoljno posebna da privuče Damjanovu pažnju? Kad bi samo posebnost bila pitanje obične formule
Sanja Pilić rođena je 1954. godine u Splitu. Završila je Školu primijenjene umjetnosti, fotografski odsjek. Radila je kao fotografkinja, trik-snimateljica i koloristica na crtanom filmu. Surađivala je s Autonomnom ženskom kućom iz Zagreba i radila sa zlostavljanom djecom. Članica je raznih prosudbenih odbora za dječje stvaralaštvo. Nastupa u školama na dječjim literarnim druženjima. Katkad se bavi novinarstvom. Njezini tekstovi prevedeni su na slovenski, engleski, njemački, nizozemski, talijanski i mađarski jezik. Živi i radi u Zagrebu.
“Priče iz davnine” – povodom 150. obljetnice rođenja nenadmašne Ivane Brlić-Mažuranić, u njezinu čast i na užitak svim malim i velikim čitateljima, donosimo ovo posebno izdanje bogato, s gotovo stotinu ilustracija, opremio Manuel Šumberac.
Otjerajte bjesove, zaronite u dvore Kralja Morskoga, poletite s Kosjenkom, uhvatite se u kolo s Domaćima, neka vas ove priče iznenade, razdragaju i, naposljetku, očaraju jer u njima ništa nije moćnije od ljubavi i dobra.
O autorima:
Ivana Brlić-Mažuranić rođena je prije 150 godina, 18. travnja 1874., u Ogulinu, u uglednoj obitelji Mažuranić. Djed joj je bio ban Ivan Mažuranić, proslavljeni književnik koji je, među ostalim, napisao Smrt Smail-age Čengića. Ivanu su podučavali privatno, s velikim naglaskom na francuski jezik i kulturu. Veći dio djetinjstva provodi u Zagrebu, a na svoj 18. rođendan udaje se za političara Vatroslava Brlića i seli se k njemu u Slavonski Brod. Rodila je čak sedmero djece, od kojih je dvoje umrlo nedugo nakon poroda. Godine 1902. objavila je Ivana Brlić-Mažuranić svoju prvu zbirku pripovijedaka – Valjani i nevaljani, ali pravi je uspjeh doživjela 1913. s Čudnovatim zgodama šegrta Hlapića, prvim hrvatskim dječjim romanom. Slijedi 1916. njezin književni vrhunac, Priče iz davnine, zbirka od osam bajki. Sama autorica ovako ih opisuje: “Bilo mi je nastojanje da u skroz slobodnu invenciju tih priča upletem nazive, likove i duh drevne hrvatske i opće slavenske mitologije, i to one koja je manje poznata.” I u tomu je veličanstveno uspjela: tečno pripovijedanje, slikovito izražavanje i bogatstvo rječnika čine ljepotu ovih priča. Popularnim Hlapićem i Pričama iz davnine Ivana Brlić-Mažuranić stekla je svjetsku je slavu i glas “hrvatskog Andersena”. Obje su knjige doživjele brojna izdanja i prevedene su na mnoge jezike.
Manuel Šumberac rođen je 1988. godine u Puli. Magistrirao je animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Aktivno djeluje na području animiranog filma i ilustracije. Autor je animiranih filmova, glazbenih video spotova, namjenskih filmova, knjiga za djecu, naslovnica knjiga te niza publikacija na domaćem i stranom tržištu. U svojstvu docenta predaje na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, na Odsjeku za animirani film i nove medije. Za svoj je rad višestruko nagrađivan.
VLAK U SNIJEGU je dječji klasik omiljenog pisca Mate Lovraka uz koji su odrastale i stasale generacije mladih čitatelja.
Na Jabukovcu u Velikom Selu žive tri đaka četvrtog razreda. Zovu se Ljuban, Draga i Pero. Učenike te seoske škole učitelj povede vlakom na izlet u grad. Tamo su, u tiskari zahvalili na besplatnom putu u Zagreb pjesmom, a naposljetku su otišli u zoološki vrt. Međutim, učitelj se u gradu razboli i ostaje u bolnici, a djeca se moraju sama vratiti. Na povratku ih zatekne zimsko nevrijeme i vlak stane pred snježnim nanosom. Zahvaljujući pomoći djece, željezničari oslobađaju vlak.
Roman Vlak u snijegu (prvotno naslovljen Djeca Velikog Sela) napisao je Mato Lovrak 1931. godine kao mlad učitelj, inspiriran stvarnim događajem. Roman je strukturiran u obliku čitljive, djeci bliske proze koja se odlikuje jednostavnom i dinamičnom fabulom, oblikovanom u stilu pustolovnog zapleta.
Družba Pere Kvržice najživotniji je Lovrakov roman u kojem pripovijeda o grupi školaraca koji zajedničkim snagama postižu zajednički cilj – obnovu zapuštenog mlina.
Uz pomoć učitelja, nakon mnogih radnih dana i uzbudljivih događaja vesela družba osposobljava mlin i predaje ga seljacima.
Roman Družba Pere Kvržice je uvršten u školsku lektiru i na mnogim izborima proglašen najomiljenijom dječjom knjigom.
O AUTORU:
MATO LOVRAK rodio se u Velikom Grđevcu kod Bjelovara 8. ožujka 1899. godine, a umro 1974.
Kao učitelj radio je neprekidno 35 godina u raznim selima i gradovima. Književnim radom bavio se 40 godina. Najviše književnih radova napisao je za djecu.
Bio je član Pedagoško-književnog zbora u Zagrebu.
Autor je romana i zbirki priča: Slatki potok, Vlak u snijegu, Družba Pere Kvržice, Divlji dječak, Francek drugi hrabri, Doka Bedaković, Neprijatelj broj 1, Sretna zemlja, Anka Brazilijanka, Micek, Mucek i Dedek, Prijatelji, Naši dječaci, Dječak konzul, Prozor do vrta, Devetorica hrabrih, Dobra oluja, Iskrica, Zeleni otok, Kad u kući jagode rastu…
Mnoga Lovrakova djela prevedena su na druge jezike, a romani Vlak u snijegu i Družba Pere Kvržice uvršteni su u lektiru i na mnogim izborima izabrani su za najomiljenije dječje knjige.
KAKO JE TATA OSVOJIO MAMU
Antunov nezaposleni otac u potpunosti je predan svojem snu o patentu kojim će svojoj obitelji pružiti sve što joj je potrebno, dok njegova majka skrbi za sve troje. Nakon svađe, napušta supruga i odlazi svojoj majci. Očajni Antun, uz pomoć ljubavi svog života, Bernarde, uzima ljubavni život svojih roditelja u svoje ruke – kad već neće nitko drugi.
HALO LJUBAVI
Ma kakvi Romeo i Julija, kakvi Tristan i Izolda, kakvi Piram i Tizba? Ljubav zaluđenog Lovre iz Zagreba i očarane Maje iz Londona nova je najveća ljubav svih vremena! I ništa ju ne može obuzdati.
MIRO GAVRAN suvremeni je hrvatski književnik. Djela su mu prevedena na trideset i osam jezika. Dobio je dvadesetak književnih i kazališnih nagrada u zemlji i inozemstvu, a među njima i Nagradu Central European Time, za najboljeg srednjoeuropskog pisca godine, koja mu je dodjeljena u Budimpešti, te Nagradu Europski krug za promicanje europskih vrijednosti u svome književnom radu. Napisao je osam proznih knjiga za mlade čitatelje: Svašta u mojoj glavi (Nagrada Ivana Brlić Mažuranić), Oproštajno pismo, Kako je tata osvojio mamu, Zaljubljen do ušiju, Sretni dani (Nagrada Mato Lovrak), Pokušaj zaboraviti, Ljeto za pamćenje i Profesorica iz snova (Specijalna nagrada na Međunarodnom festivalu književnosti u Sofiji.)
Ostale naslove Mire Gavrana potražite ovdje.
14. izdanje sada već kultne Pavličićeve zbirke priča Dobri duh Zagreba!
Knjiga pripovijedaka Dobri duh Zagreba prvi put se pojavila 1976., kao treći naslov pisca koji je danas jedan od najčitanijih i najproduktivnijih hrvatskih autora.
Ova je zbirka priča slika Pavličićeva pisma u malom: dva osnovna žanra (fantastika i krimić) stapaju se u jedan. I ona je i zbog toga važna. Iz nje će se krenuti prema različitim smjerovima, a samo će na jednu stazu zakoračiti popularni Pavličićev istražitelj Ivo Remetin.
Ovo izdanje donosi i autorov esej Šest filmova s Tadićem. U tekstu se najviše govori o filmu Ritam zločina, snimljenom po naslovnoj priči knjige. Premda je u filmu priča razgranatija (uvedeni su i novi likovi), atmosfera jednog Zagreba, jedne fantastične posvećenosti i nastojanja da se ritam ne poremeti, posve je identična.
Esej, kao i precizan pogovor Julijane Matanović, čitateljice i statističarke Pavličićeva opusa, zasigurno će učenicima još snažnije približiti ionako im zanimljiv Pavličićev lektirni naslov.
Ključić oko vrata simbol je djece koja, dok im roditelji rade, ostaju sama kod kuće. To može biti izvor nemilih pa i opasnih situacija kao što su one u kojima se našla djevojčica Maja, otkrivši pravog kradljivca koji se za provalu poslužio otiskom njezinog ključa od stana. Lektira za IV. razred osnovne škole.
Dobro valja čuvati i braniti, a u toj obrani sudjeluju ljudima znane i neznane sile, a ponajviše oni sami, svojom sposobnošću da misle, osjećaju i maštaju – poruka je ove knjige o Domovinskom ratu, ispričane pojednostavljeno i prenešene u izmišljeni svijet. To je stoga što djeca lakše prihvaćaju bajku koja prenosi u nestvarno sve strahote koje su se dogodile u stvarnosti. Priča je to koja upućuje prema dobroti, solidarnosti, ljudskosti, u najplemenitijem smislu te riječi. Zato ćemo zavoljeti junakinje ove priče – vile, čuvarice novih krovova.
RETNI DANI još je jedan dirljiv i duhovit dječji roman Mire Gavrana. Topla je to priča o obitelji, prijateljima, simpatijama i ljubavi.
“Najvažnija stvar na svijetu je prijateljstvo. Kad stekneš dobrog prijatelja, život ti postane lakši i ljepši. Najbolji dokaz za to što govorim je Jurica.
Jurica je moj najbolji prijatelj. Zahvaljujući njemu ne moram učiti sve predmete. Ja učim polovicu predmeta, a Jurica polovicu. Na primjer: ja učim hrvatski, a on matematiku. Ja pišem domaću zadaću iz hrvatskog, a on iz matematike.
Ako se pišu testovi: moj šalabahter postaje njegov, a njegov šalabahter postaje moj. To je pravo prijateljstvo, kakvo sam čekao cijeli život.
Juricu sam upoznao tek kada sam krenuo u peti razred. Dogodilo se, više nego slučajno, da smo na prvom satu sjeli u istu klupu, i tako je ostalo sve do danas.”
O AUTORU:
MIRO GAVRAN suvremeni je hrvatski književnik. Osim brojnih naslova za odrasle, napisao je osam proznih knjiga za mlade čitatelje: Svašta u mojoj glavi (Nagrada Ivana Brlić Mažuranić), Oproštajno pismo, Kako je tata osvojio mamu, Zaljubljen do ušiju, Sretni dani (Nagrada Mato Lovrak), Pokušaj zaboraviti, Ljeto za pamćenje i Profesorica iz snova (Specijalna nagrada na Međunarodnom festivalu književnosti u Sofiji.)
Koko se veseli putu u Pariz iako ga je Zlatko pomalo prestrašio svojim pričama o tom gradu. Na aerodromu ih dočekuje slikar Poklepović, Zlatkov ujak. Vodi ih u svoj skroman stan i pokazuje im sliku Mona Lisu, koju je naslikao slavni talijanski slikar Leonardo da Vinci. Koko i Zlatko zbunjeno gledaju u sliku, a slikar Poklepović ispriča im priču o filmskom redatelju Allesu Worsonu i njegovom filmu koji se snima u Parizu i svojoj ulozi u čitavom poslu. No o svom filmu Worson je dao intervju čuvenom pariškom reporteru Marcel Cleveru i na taj način mnogi su se zainteresirali za čuvenu sliku, pa čak i agenti osiguravajućeg društva koji su se prerušili u brijače. Koko i Zlatko u Parizu su na tragu bande koja se želi domoći skupocjene slike...
Obvezna lektira u V. razredu osnovne škole.
GORSKI DNEVNIK PAULINE P. donosi nove avanture ove omiljene dječje junakinje.
Škola u prirodi veliko je veselje za svakog učenika. Dani provedeni izvan školskih klupa, u prirodi, u šumi, bez roditeljske stege prava su blagodat.
No, kad Paulina prije puta sazna da je u Školu u prirodi zabranjeno nositi novac, mobitel i slatkiše, učini joj se da će se očekivani ugodni boravak u prirodi pretvoriti u pravu noćnu moru.
Paulinu P. poznaju već sva djeca, a ova simpatična djevojčica našla je svoje mjesto i u školskoj lektiri.
Paulina P. je razgovorljiva, puna ideja, snalažljiva i maštovita.
Svoju životnu školu odrađuje promatrajući kako se ponašaju njezini roditelji, prijatelji, bake, profesori ili susjedi.
Gleda, sluša i razmišlja što joj se događa.
O AUTORU:
Sanja Polak omiljena je dječja spisateljica.
Njezine priče i romani, posebno oni u kojima se pojavljuje djevojčica Paulina P., s razlogom su popularni među mladim čitateljima.
U njima se djeca ne susreću s izmišljenim čudovištima, čarobnim likovima iz mašte i bajkovitim krajolicima.
U njima čitaju o događajima, problemima i situacijama pred kojima se svakodnevno nalaze, koje ih vesele i tište. Zgode i nezgode iz školskih klupa, stroge učiteljice, teške domaće zadaće, prve simpatije, odnosi s roditeljima, rađanje prijateljstava, muke odrastanja… djeca vole knjige s kojima se mogu poistovjetiti.
Pripovijest o maštovitom dječaku Vilimu i njegovim noćnim pustolovinama.
Poetično putovanje kroz prirodu s naglašenom ekološkom dimenzijom, protkanom odnosom s nebeskim tijelima, životinjama i biljkama.
U dijalogu sa živim i neživim bićima, Vilim uz pomoć čarobnih čizmica upoznaje svijet oko sebe i svijet u sebi.
Poput kakvoga Maloga princa, dječak u zvjezdanim čizmama putuje planetom i poziva na sklad s prirodom i ljudima.
Zemlja je samo jedno zrnce u golemu oblaku prašine, sićušno nebesko tijelo medu milijardama drugih u svemirskom beskraju. Život na njoj postoji, buja i razvija se već milijardama godina. Samo na njoj, na Zemlji? Je li joj doista dana takva povlastica, tom zrncu praha u oblaku kojemu se kraja ni zamisliti ne može? To će pokazati vrijeme. Tebi ili tvojem dalekom potomku. Pripravimo se za susret s nekim tko će nam u goste doći. Ili koga ćemo ml jednom posjetiti. Jednom će se to zacijelo dogoditi. Tebi, nama. Ili našim dalekim potomcima. Doći ćemo nekome, doći će nam netko iz velike svemirske obitelji, kojoj i sami pripadamo. A kad im dođemo, ili kad nam dođu, pružimo im ruku, budimo im prijatelji. Prijateljski pružena ruka najdalje dosegnuti može.
Moliereove drame ŠKRTAC I GRAĐANIN PLEMIĆ već se stoljećima izvode na kazališnim pozornicama diljem svijeta.
Univerzalnost tema koje je ovaj iznimni svjetski komičar i dramatičar ispisao u nizu svojih dramskih tekstova i danas predstavlja temelj njegove popularnosti.
Komedija Škrtac je u lektirnom programu za srednje škole dok je komedija-balet Građanin plemić izvrstan dokaz Moliereove svevremenosti i aktualnosti obzirom na to da govori o novim bogatašima i negativnostima koje donosi njihova neupućenost i neobrazovanost.
Knjiga ŠKRTAC I GRAĐANIN PLEMIĆ je opremljena kolornim fotografijama iz predstave Građanin plemić HNK u Zagrebu.
Lektirno izdanje Šenoinih najpoznatijih epsko-lirskih pjesama u kojima govori o stvarnim povijesnim osobama ili onima koje su oživljene u narodnim pričama i legendama te o povijesnim događajima usko povezanim s borbom hrvatskog naroda za samostalnost i slobodu. Zbirka sadrži jedanaest povjestica, metodički obrađenih, na marginama popraćenih pojašnjenjima manje poznatih riječi, sa bilješkom o piscu na kraju knjige.
Povjestice su vrlo popularne i bliske širokom krugu čitatelja. Zbog slikovitosti i mogućnosti lakoga pamćenja naraštajima su poslužile kao moralne pouke i lekcije nacionalne povijesti. U knjizi je 11 povjestica:
Postolar i vrag, Kameni svatovi, Kugina kuća, Gvozdeni div, Anka Neretvanka, Smrt Petra Svačića, Šljivari, Prokleta klijet, Vinko Hreljanović, Mile Gojslavica i Propast Venecije.
