Ova knjiga je zbirka kratkih priča s uvijek novim likovima koje je spisateljica preuzela iz usmene narodne predaje ili je u njima oživjela stare rukotvorine koje su ljudima služile u svakodnevnom životu i ukrašavale im dom. Naslov cijeloj zbirci spisateljica je dala prema jednoj od priča koja je vezana uz njezin zavičaj, Zagreb i šestine, stoga se mora vjerovati da joj je to i najdraža priča. Ovom knjigom spisateljica je nastojala sačuvati od zaborava stare zanate u kojima su proizvođeni: kožni opanci, glineni vrčevi i lonci, kožusi, licitarska srca, slasna peciva, ukrasne čipke i domaće tkanje.
Neke priče su praktično zapisane legende o neobičnim bićima kao što su: vodenjaci, vile, peteročići, moguti, priča o morskoj medvjedici, sovi ušari, sestrama Dubravki i Jadranki, nijemom pčelaru, hajducima itd.
Mjesto radnje
Naslov zbirke šestinski kišobran mogao bi te u početku zbuniti jer si načula/načuo da su šestine živopisno selo, danas izraslo u moderno prigradsko naselje, u podnožju zagrebačke gore Medvednice. Međutim, već od prve priče otkrit ćeš da su mjesta radnje ovih priča raspršena cijelom Hrvatskom, pa čak i preko njezinih današnjih granica, u Vojvodini, gdje živi veliki broj naših sunarodnjaka. Dakle, spremi se za putovanje po jadranskim otocima, valovima rijeke Krke i Plitvičkih jezera, brežuljcima Hrvatskoga zagorja, po nabujalom potoku što se sa šestina spušta u Zagreb, po turopoljskim šumama, obroncima Kalnika i slavonskim ravnicama.
Drugi, još urnebesniji nastavak superotkačenih avantura nerazdvojnih prijatelja Andyja i Terryja! Pridružite se Andyju i Terryju u proširenoj kućici na stablu s 13 novih novcatih katova, uključujući poligon s autićima za sudaranje, rampu za skejtanje, arenu za hrvanje u blatu, antigravitacijsku komoru, sladoledarnicu sa 78 okusa koje poslužuje robot zvan Edward Žlicoruki i Labirint Propasti – toliko složen labirint da nitko tko je ušao nikada više nije izašao… dobro, barem ne još.
No, što čekate? Penjite se! Fantastično zabavna Kućica na stablu od 26 katova Andyja Griffithsa i Terryja Dentona ispričana je zahvaljujući spoju teksta i slikovitih ilustracija koje podsjećaju na stripove.
Kućica na stablu od 13 katova prvi je dio iz serijala koje pišu i ilustriraju Andy Griffiths i Terry Denton .
S više od sedam milijuna prodanih primjeraka diljem svijeta ovaj urnebesan serijal za mlade čitatelje do suza će nasmijati cijelu obitelj!
Urnebesne ilustracije na svakoj stranici!
Andy i Terry žive u najboljoj kućici na stablu NA SVIJETU!
Ondje imaju divovski katapult, tajan podzemni laboratorij, bazen pun krvoločnih morskih pasa i stroj za ispaljivanje pjenastih bombona koji vas slijedi uokolo i ispaljuje vam pjenaste bombone u usta kada god ste gladni! Samo pripazite na morske majmune i prave majmune koji se pretvaraju da su morski, kao i lažnu sirenu koja je ustvari divovsko morsko čudovište… I da ne zaboravimo – ni po koju cijenu nemojte zapeti u balonu punom plinova od podrigivanja!
Fantastično zabavna Kućica na stablu od 13 katova Andyja Griffithsa i Terryja Dentona ispričana je zahvaljujući spoju teksta i slikovitih ilustracija koje podsjećaju na stripove.
Ova knjiga donosi zadivljujuće priče o ženama koje su posvetile život čuvanju Zemlje i svih bića na njoj.
Uronile su duboko u opasne vode da bi proučavale morske pse ljudoždere i brinule su se za divlje slonove koji su zbog krivolova ostali bez roditelja. Kad je svijetu oko njih zaprijetilo zagađenje ili rašumljivanje, pokazale su iznimnu hrabrost te su se glasno zalagale za ono što je ispravno. Došle su do znanstvenih otkrića koja pomažu zaštititi budućnost našega planeta te su pokazale da čak i male promjene PUNO znače.
I što je IZNIMNO važno, ove su žene posijale sjeme promjene u drugima nadahnuvši ih da vide kako i oni mogu spasiti planet… kao što možeš i TI!
Čudnovate zgode šegrta Hlapića, omiljenog junaka našega djetinjstva, u ovoj raskošno opremljenoj knjizi oslikao je Patricio Alejandro Aguero Marino.
Ivana Brlić-Mažuranić postala je klasik već u trenutku kad je objavila Čudnovate zgode šegrta Hlapića i Priče iz davnine. Njezine rečenice, napisane davno, i naše su rečenice. Razumijemo ih i volimo. Osluškujemo strahove njezinih junaka i plašimo se zajedno s njima. Priče su to što nadrastaju historiju, granice i književne stilove.
Uz ime i prezime velike autorice ne treba pisati ni godinu rođenja, a kamoli godinu smrti. Ivana nam još uvijek priča kao da zajedno sjedimo za istim stolom. Naša je dužnost pažljivo je slušati kako bismo mlađima znali odgovoriti na pitanje što je to prava i vječna literatura i koje to knjige obavezno moraju stajati na njihovim policama.
