Edukativne knjige za djecu

Pas i violina još je jedna topla i dirljiva slikovnica Davida Litchfielda, i više nego dostojan nastavak dječje uspješnice Medo i klavir. Violinist Hector i njegov pas Hugo najbolji su prijatelji. Ali, Hector odlazi u mirovinu pa Hugo sâm uči svirati violinu. Medo svjetskoga glasa uskoro mu ponudi da putuje svijetom te svira pred tisućama ljudi, priliku o kakvoj je Hector oduvijek sanjao. Može li Hector ostaviti ponos po strani i naučiti biti sretan zbog Huga prije nego što bude prekasno? Dirljiva slikovnica Pas i violina otkriva da prijateljstvo opstaje u dobrim i lošim vremenima i da traje vječno. O AUTORU: David Litchfield počeo je crtati dok je bio vrlo mlad. Njegovi ilustratorski junaci, koji su najviše utjecali na njega, jesu Albert Uderzo, Sylvain Chomet, Jon Klassen i Shaun Tan. U stvaranju svojih jedinstvenih umjetničkih djela, kojima dočarava ozračje, primjenjuje različite tradicionalne tehnike i različite elemente sastavlja pomoću Photoshopa, kako bi stvorio opsežne, dramatične prizore. Davidova prva slikovnica Medo i klavir osvojila je Waterstones nagradu za dječju knjigu u kategoriji slikovnice te postala međunarodni bestseler.  

Ne postoje blesasta pitanja Kako astronauti odlaze na zahod? Da su živjeli u istom vremenu, bi li dinosauri jeli ljude ili bi ljudi jeli dinosaure? Čemu služe obrve? Zašto psi jedni drugima njuškaju guze? Koji je bio prvi mađioničarski trik? Može li paucima ponestati mreže? Što je najveće, a što najmanje u svemiru? Koliko dugi mogu biti autobusi? Ako nitko ne posiječe stablo, hoće li ono nastaviti zauvijek rasti? Postoje li negdje zaleđeni špiljski ljudi koje možemo odlediti? Zašto bebe ništa ne mogu same? Zašto ne pijemo konjsko ili svinjsko mlijeko…? Ako vaši mališani postavljaju pitanja poput tih ili bi željeli čuti odgovore na ta pitanja, onda je ovo savršeno štivo za njih. Knjigu mogu čitati od početka prema kraju, nasumično je otvarati, a mogu i zamoliti prijatelja da im kaže broj između 7 i 129 pa vidjeti koliko im vremena treba da pronađu stu stranicu i saznaju što se krije na njoj. Mike Rampton britanski je autor i novinar, a inspiraciju za ovu knjigu pronašao je družeći se s kćeri koja mu je svakodnevno postavljala različita pitanja, na koja ponekad ni sam ne bi znao odgovor. U suradnji s profesorima i stručnjacima Sveučilišta u Cambridgeu napisao je ovu iznimnu knjigu za djecu, koju dopunjuju nevjerojatno humoristične i zanimljive ilustracije brazilskog ilustratora Guilhermea Karstena, dobitnika brojnih nagrada. Zabavan i edukativan tekst začinjen humorom na hrvatski je prevela sjajna Jelena Pervan. O autoru: Mike Rampton britanski je autor i novinar, a Ne postoje blesasta pitanja njegova je prva knjiga za djecu objavljena u Hrvatskoj. Inspiraciju za ovu uzbudljivu knjigu prepunu neobičnih pitanja i domišljatih odgovora pronašao je družeći se s kćeri koja mu svakodnevno postavlja različita pitanja. Jedno od njih bilo je i: „Može li paucima ponestati mreže?” Mike nije znao odgovor na to pitanje, ali ga je jako htio saznati. Nakon stotine sličnih pitanja te potrage za odgovorima i suradnje s profesorima i stručnjacima sa Sveučilišta u Cambridgeu nastala je sjajna knjiga za djecu (ali i odrasle) Ne postoje blesasta pitanja. Mike je autor i ovih knjiga Open in case of emergency, Exciting book number three, Exciting books numbers foru and five, Exciting book number six te brojnih članaka u novinama, časopisima i na portalima Alt Press, Beano.com, Coach, Comedy Central UK, the Companion, Cracked, Esquire, FHM, GQ, the Guardian, HuffPost UK, the i paper, Kerrang!, Louder, MEL, Men’s Health, Mental Floss, Metal Hammer, Metro, Mpora, Mr Hyde, NME, Shortlist, Team Rock, Time Out and Vice. Živi na selu blizu Cambridgea sa svojom suprugom i kćeri.

Trinaestogodišnji Ogi i njegov otac vole da idu na košarkaški derbi u Beograd, da jedu burek, piskaraju, i sve u svemu, odlično se razumeju. Mami se čini da se tata ponaša kao da je u pubertetu, a sestra Teica bi baš volela da i ona ima poster o pubertetu, isti kao onaj koji je tata okačio u Ogijevoj sobi. Stvari će se zakomplikovati kad baka padne sa električnog trotineta, tata ode na službeni put, a Ogi dobije ulogu u školskoj predstavi. Pojaviće se tu i jedna Maja koja ima tople i meke ruke, desiće se i poljubac i buket cveća posle predstave. A desiće se i nešto sasvim novo, pa tatin pubertet više neće biti toliko važan. Uostalom, šta fali tom pubertetu? Nije to uopšte loše kad se malo bolje razmisli…

Poetična i nježno ilustrirana knjiga na predivan će način produbiti zajedničko vrijeme s djetetom, posebno ako se čita navečer prije spavanja ili u mirnim trenucima odmora. Osam minijatura, svakodnevnih situacija pretvorene su u 8 priča o ljubavi i mudrosti. Iako se prvenstveno odnose na majčinsku ljubav, poruke ljubavi koje dijete može internalizirati i ponijeti sa sobom u svijet univerzalne su i pomoći će graditi lijep i blizak odnos s djetetom te mogu potaknuti razgovor o nježnosti, odrastanju, ustrajnosti, učenju, povjerenju, sitnicama koje se mogu pretvoriti u važne i dugotrajne uspomene. Svojim prekrasnim ilustracijama knjiga će plijeniti pažnju i velikog i malog čitatelja. Upoznaj autora Birgitta Sif je autorica i ilustratorica rođena u Reykjaviku, a živjela je u Skandinaviji i SAD-u. Školovala se na Sveučilištu Cornell u New Yorku nakon čega je diplomirala dječju ilustraciju na Cambridge School of Art. Za svoju prvu slikovnicu Oliver dobila je Icelandic Dimmalimm Prize i pohvalu Amnestyja, nakon čega je napisala i ilustrirala brojne slikovnice objavljene diljem svijeta.

„Nežna i divna porodična priča – portret Avganistana u svem njegovom zbunjujućem, enigmatičnom sjaju, i istovremeno ogledalo borbe avganistanskih žena.“ Haled Hoseini U Kabulu 2007, kraj oca zavisnika od droge, Rahima i njene sestre tek povremeno smeju da idu u školu, a iz kuće izlaze retko. Jedina njihova nada počiva u drevnom običaju zvanom bača-poš, koji će omogućiti mladoj Rahimi da se odeva kao dečak i da bude tako i tretirana sve dok ne dostigne godine za udaju. Kao sin, sme da se školuje, da odlazi na pijacu, da čuva i nadzire starije sestre. Ali Rahima nije prva u svojoj porodici koja je pribegla tom nesvakidašnjem običaju. Jedan vek ranije njena prababa Šekiba, ostavši siroče, spasla se i izgradila sebi novi život na isti taj način. Šetajući kroz vreme, Biser koji je slomio školjku prepliće priče ove dve žene koje, iako razdvojene čitavim stolećem, imaju slične sudbine. No šta će se dogoditi kada Rahima dozre za brak? Da li je Šekiba ceo život živela kao muškarac? Kako će Rahima preživeti ako ne bude uspela da se prilagodi životu udate žene? Ova snažna priča o bespomoćnosti, sudbini i slobodi upravljanja sopstvenom sudbinom spaja u sebi kulturološke boje i emocionalne odjeke Haleda Hoseinija i Lise Si. „Nadija Hašimi čitaocu daruje sjajno napisanu prozu, punu iskrenosti protkane divljenjem i poštovanjem. Ona se služi istorijskim pripovedanjem i upravo zahvaljujući porodičnim predanjima, savremenu ženu uči kako i kada da slomi svoju školjku.“ Historical Novel Society „Potresna pripovest o ućutkanim životima.“ Kirkus Review

Dobitnica nagrade Kresnik Bronja stanuje u Vojkovoj, ulici u kojoj uvek sija sunce. Njena kuća miriše na zagorelo mleko i buhtle. Porodici Žakelj često dolaze gosti, a kad svi sednu za trpezarijski sto, baka Dada kaže da imaju zasedanje kućnog saveta. U kuhinji se sve radi, razvlači se testo za štrudlu, zavija se savijača, lupaju se šnicle, razvija se testo za rezance, tamo se i pegla. Ukućani i komšije kafenišu po ceo dan i ispijaju šljivovicu. Uvek se puši. U 19.30 porodica se okuplja da gleda Dnevnik. Televizor se uključi u 19.13 da se zagreje do 19.15 za crtani. Bronja voli da gleda druga Tita. Jedva čeka da poraste pa da učestvuje na radnim akcijama gde se pevaju pesme i dobija za užinu zemička i kobasica. Pa ipak, ništa u budućnosti nije kako je mala Bronja zamišljala. Belo se pere na devedeset je priča o odrastanju satkana od dobro poznatih, u kamen uklesanih pravila života u Jugoslaviji. Naivnim rečima deteta koje sve vidi i sve prati, Bronja brani taj svet od zaborava. Dok je pratimo kako stasava u mladu devojku, Bronjin pripovedački glas sazreva, pronalazeći tople reči i za najpotresnije ljudske sudbine. „Bronja Žakelj zaranja u sećanja, ponekad lična, ponekad kolektivna, u beskrajne izvore anksioznosti, poput bolesti, gubitka, smrti, poricanja, laži i usamljenosti, uz svetlucavi zvuk književne duše koja nikada nije izgubila osećaj za dečju igru, radost i slobodu. Sa lakoćom iznosi sve strašne stvari kojih ni sama nije bila pošteđena, osvetljavajući realnost ljudskog stanja: da su ljudi bolno sami i da odrasli često mnogo lakše odustaju nego deca.“ – Žiri nagrade Kresnik

Autor životopisa Sulejmana I i Osmana II, istoričar i pisac Radovan Samardžić u ovoj svojoj kapitalnoj istorijskoj biografiji na osnovu pouzdanih izvora, a književnim sredstvima i stilom vrsnog prozaiste, osvetljava lik znamenitog turskog velikaša – vezira Mehmed-paše Sokolovića, jednog od najuglednijih državnika u Osmanskom carstvu, poreklom Srbina iz sela Sokolovića u Višegradskom kadiluku. Taj dečak po imenu Bajo – koji je „učio knjigu“ kod svoga strica i duhovnika u manastiru Mileševi i koga su u osamnaestoj godini „od pevnice odveli u janičare“ – uzdigao se do najvišeg položaja kod sultana Sulejmana I Veličanstvenog i njegovog sina sultana Selima II i ostavio iza sebe neizbrisiv trag kao vojskovođa, vezir i dobrotvor, graditelj mnogih mostova, česama, džamija i zadužbina, između ostalih i višegradske ćuprije na Drini. Istovremeno, njegova sudbina omogućava nam da razumemo položaj porobljenih naroda i društvene odnose koji su u XVI veku vladali u turskim vilajetima na Balkanu. „Istorija Mehmeda Sokolovića nije okončana njegovim poslednjim putovanjem, niti je počela njegovim rođenjem. Uspomena, kult i predanje tek su svedene pojedinosti pojave koja prevazilazi sebe samu. Nisu slučajno Sokolović i njegova zaostavština smešteni u fokus najznačajnijeg romana u jugoslovenskoj književnosti i njegovog, u svakom smislu dostojnog odraza u ovdašnjoj kulturi pamćenja, na stranicama ove knjige, u njegovoj istorijskoj biografiji… Jedna sasvim naročita, lična sudbina.“ – Nikola Samardžić

– Kažem ja – reče tetka Pola – nije bio rđavo dete, nego, da se tako izrazim, nestašno. Okačenjak, lucprda, eto, tako bih mogla reći, ždrebence jedno. Ako je šta ždrebe krivo, onda je i on! U ovom uzbudljivom romanu, punom komičnih epizoda, Mark Tven nam donosi priču o odrastanju dečaka Toma na obali reke Misisipi sredinom 19. veka. Tom je u stalnoj potrazi za avanturama i nestašlucima sa svojim najboljim drugovima, iako se zbog toga često nađe u nevolji. Ali kako vreme prolazi, Tom postaje spreman za hrabra i plemenita dela da bi zaštitio devojčicu u koju je zaljubljen ili sprečio da nevina osoba nastrada. Slikajući portret jednog dečaka, Tven slika i portret detinjstva kao srećnog i bezbrižnog doba u životu svakog od nas, punog neobičnih i nepromišljenih poduhvata. Možda su upravo zbog toga i danas, nakon više od jednog veka od objavljivanja, Doživljaji Toma Sojera jedan od najpopularnijih i najvoljenijih romana za decu. „Ova knjiga nam prikazuje radost detinjstva, i još važnije – otkriva da u svakom od nas postoji jedan mali Tom Sojer.“ – The New Times

U romanu Sirene, Emilia Hart donosi priču o ženama koje su kroz stoljeća povezane morem, legendama i borbom za slobodu. Kada prošlost ispliva na površinu, istine koje su dugo bile potopljene počinju mijenjati sudbine. Očaravajuća i atmosferska, Sirene je priča o hrabrosti, preživljavanju i snazi ženskog naslijeđa. Ali onda je nešto začuo – notu čišću od pjeva ptice, blažu od jutarnje rose. Okrenuo se. Tada je ugledao ženu: sjedila je na kamenu uz obalu, pjevala samo za njega. Kao da ga je čekala. 1800. Blizanke Mary i Eliza otrgnute su od voljenog oca u Irskoj i poslane na kažnjenički brod za Australiju. Cijeli život boje se oceana jer im je majka nestala u moru kad su bile djevojčice. 1999. Jess je usamljena šesnaestogodišnjakinja kojoj je dijagnosticirana rijetka alergija na vodu. Život joj se promijeni kad u školu stiže mladi, šarmantni nastavnik likovne kulture, koji se zainteresira za njezine crteže pronalazeći u njima, kao i u njoj, rijetku zrelost i snagu. 2019. Lucy se budi uz dečka koji joj se sviđa, s rukama oko njegova vrata. Užasnuta, bježi u kuću starije sestre na australskoj obali nadajući se da će naći objašnjenje neobično živopisnoj noćnoj mori koja je prethodila napadu – ali Jess nigdje nema. Dok Lucy čeka njezin povratak, do nje dopiru glasine. O muškarcima koji već desetljećima nestaju u moru. O bebi pronađenoj u špilji. O tome kako se u valovima čuju ženski glasovi. Očajnički tražeći odgovore, Lucy pronalazi dnevnik koji je njezina sestra vodila kao tinejdžerica i počinje ga čitati. Sirene – drugi roman australsko-britanske autorice Emilije Hart – fascinantna su priča o sestrinstvu, iznimnoj ženskoj snazi, moći snova, misteriju i čaroliji mora. Očaravajuće, snažno, potresno. – Bridget Collins O autorici: Emilia Hart je australsko-britanska spisateljica. Rođena je u Sydneyju, a englesku književnost i pravo studirala je na sveučilištu New South Wales, nakon čega je kao odvjetnica radila u Sydneyju i Londonu. Objavljivala je kratke priče u Australiji i Ujedinjenom Kraljevstvu. Njezin romaneskni prvijenac Weywardice osvojio je top-ljestvice najprodavanijih knjiga diljem svijeta te nagrade Goodreads u dvjema kategorijama: najbolji povijesni roman i najbolji prvijenac. Živi u Londonu. Od iste autorice: Weywardice

Roman Vrane Petre Dvořákové snažna je priča o odrastanju, umjetnosti i potrazi za vlastitim glasom unutar obiteljskih očekivanja. Kroz emotivno pripovijedanje, ovaj psihološki roman istražuje izazove adolescencije, nesporazume unutar obitelji i moć mentorstva, čineći ga nezaobilaznim štivom za ljubitelje dubokih i potresnih priča o odrastanju. Glavna junakinja Bára nalazi se na pragu adolescencije. Ima dvanaest godina, umjetnički je nadarena, ali i neobuzdane je naravi. Živi u tipičnoj, naizgled sretnoj obitelji, no ispod te uglađene površine vriju napetost, nerazumijevanje i sukobi. S ulaskom u pubertet Bárin talent postaje sve izraženiji, ali što se više trudi živjeti u skladu sa svojom neukrotivom prirodom, to je obitelj snažnije pokušava ukalupiti i povući prema prosječnosti. U njezin slikarski svijet ulazi nastavnik Likovnog, nadimka Frodo, koji joj pruža podršku u suočavanju s obiteljskim očekivanjima. Istodobno, vrane koje se gnijezde na obližnjem stablu postaju njezini saveznici. No je li to dovoljno da djevojčica pronađe izlaz iz labirinta obiteljskih pritisaka? Jesmo li kao društvo uspjeli stvoriti sustav koji zaista pruža podršku djeci u njihovim najosjetljivijim trenucima? Postoji li način da se premosti jaz između roditelja i djece, između očekivanja i osobnih želja? Petra Dvořáková beskompromisno otvara ova važna društvena pitanja pretačući ih u izvrsno osmišljenu i duboko dirljivu priču. Ova knjiga nezaobilazno je štivo za sve koji traže ključ za razumijevanje kompleksnog svijeta dječjih emocija. “Petra Dvořáková zna pronaći privlačne književne poveznice u jednostavnim ljudskim pričama, koje pripovijeda na način koji čitatelju ne dopušta da knjigu ispusti z ruku. Svaka se od njih može pročitati u jednom dahu, a zatim odjekuje još dugo vremena.“ – Klára Kubíčková, Vlasta “Vrane su tanka knjiga, ali mjestimice oštra poput britve. […] Nasilje nad djecom dio je našega svakodnevnog života na što ne smijemo zatvarati oči. U svojoj najnovijoj knjizi Vrane Petra Dvořáková donosi aktualnu temu o kojoj treba javno govoriti.” – Lucie Trávníčková, Deník N “Priča o ograničavajućim odnosima unutar naizgled normalne obitelji, ispričana s osjetljivošću, vještinom, a ipak jednostavno, uvlači čitatelja u svoj svijet.” – Barbora Cihelková, Právo „Dvořáková se ističe precizno oblikovanim likovima, pitkim stilom, jednostavnim i prirodnim jezikom te vjerodostojnim prikazom okruženja.“ – Petra Smítalová, Instinkt O autorici: Petra Dvořáková (Velké Meziříčí, 1977.) češka je spisateljica i scenaristica, a dosad je objavljivala publicistiku, fikciju i knjige za djecu. Diplomirala je filozofiju na Filozofskom fakultetu Masarykova sveučilišta u Brnu, a budući da je završila medicinsku srednju školu, neko je vrijeme radila i kao medicinska sestra. Proslavila se već prvom knjigom, nizom intervjua s naslovom Proměněné sny, zbog koje je nagrađena „Magnesijom Literom“ za novinarstvo. Uslijedile su zatim knjiga Já jsem hlad (2009) u kojoj se bavi problemom anoreksije, te knjiga za djecu Julie mezi slovy (2013), zbog koje je ovjenčana nagradama „Golden Ribbon“ i „Teacher’s Prize“. Prozu za odrasle objavljuje od 2016. godine, a kod čitatelja iznimno uspješan roman Kirurg objavila je 2019. godine. Prijevodi njezinih knjiga objavljivani su u nekoliko zemalja.

Sedmi roman francuske spisateljice Anne Berest, saga o židovskoj obitelji koja prolazi užas holokausta, nagrađen je 2021. godine uglednom Prix Renaudot des Lycéens. U ovoj autobiografskoj prozi Anne Berest potaknuta je na istraživanje sudbine svojih predaka kada u siječnju 2003. godine u poštanskom sandučiću svojih roditelja pronađe neobičnu razglednicu bez potpisa jer pošiljatelj očito želi ostati anoniman. Na jednoj je strani slika Opere Garnier, a na drugoj samo četiri osobna imena: djeda i bake Anneine majke kao i njezina ujaka i tete. Sve četvero umrlo je 1942. u Auschwitzu. Roman je poput policijske istrage u potrazi za identitetom anonimnog pošiljatelja razglednice koja prerasta u obiteljsku sagu – istraživanje značenja pojma „Židov” u sekularnom svijetu i traganje za obiteljskim korijenima. Originalan pristup temi na uzbudljiv i potresan način otkriva obiteljsku dramu kao i strahote šoe. Isprepleteni događaji obuhvaćaju različita mjesta i periode postavljajući pitanje o korijenima antisemitizma. O autorici: Anne Berest (rođena 1979.) francuska je spisateljica i glumica. Godine 2008. adaptirala je za kazalište kratku biografiju Patricka Modianoa, a 2017. sa sestrom Claire Berest napisala je biografiju svoje prabake Gabriële Buffet-Picabia skrenuvši pozornost na njezin često zanemarivani utjecaj na svijet umjetnosti, posebice na dadaistički pokret. Napisala je desetak knjiga, među kojima i vrlo zapažen roman La Carte postale (Razglednica) o povijesti njezine židovske obitelji tijekom Drugog svjetskog rata, koji je ušao u finale najprestižnije francuske književne nagrade Goncourt 2021., a iste godine osvojio je Prix Renaudot des Lyceens, nagradu koju dodjeljuju čitatelji srednjoškolskog uzrasta.

Mala Lucija i velika Hrabrost – Priča o strahu, hrabrosti i čaroliji Mala Lucija je jako hrabra. Toliko hrabra da se ničega ne boji… osim mraka, samoće, grmljavine i još mnogo drugih stvari. Ali jednog dana Lucija pronalazi čarobnu gumicu koja može obrisati baš sve njezine strahove. Radosno i brzo, Lucija odluči riješiti sve svoje probleme – jednim potezom gumice. No je li to zaista pravo rješenje? Hoće li nestanak svih strahova donijeti sreću ili stvoriti sasvim nove probleme? Kakav će svijet postati kad više ne bude svih tih malih i velikih stvari koje su je mučile? Ova velika priča u malim koricama donosi rimu, čaroliju i nezaboravnu avanturu koja će djecu naučiti važnu lekciju o suočavanju sa strahovima i pronalaženju hrabrosti. Čarobna, poučna i zabavna – knjiga koju će djeca obožavati!