Svjetlo na pamučnoj stijeni nova je nezemaljska slikovnica Davida Litchfielda, autora svjetskih bestselera Medo i klavir, Pas i violina i Djedov tajni div!
Helena je djevojčica koja želi silno otići u svemir, u kojem zvijezde svjetlucaju čarobno i čudesno.
Kad se svemirski brod spusti na Pamučnu stijenu, doima se da su se sve njezine želje ostvarile…
No, izvanzemaljac uskoro mora otići. Hoće li se taj svemirski brod ikada vratiti? I ako se vrati, je li Helena spremna ostaviti sve na Zemlji?
Kad odraste, često se vraća na Pamučnu stijenu u nadi da će se ponovno sresti s izvanzemaljcem. Ali, nakon mnogo godina, kad već sama ima sina i unuku, počinje napuštati tu nadu…
Ova dirljiva priča o putovanju kroz prostor i vrijeme pokazuje nam da nikada ne smijemo prestati vjerovati u važnost obitelji te da bi ono što tražimo moglo biti bliže no što mislimo.
O autoru slikovnice Svjetlo na pamučnoj stijeni:
David Litchfield počeo je crtati dok je bio vrlo mlad. Njegovi ilustratorski junaci, koji su najviše utjecali na njega, jesu Albert Uderzo, Sylvain Chomet, Jon Klassen i Shaun Tan. U stvaranju svojih jedinstvenih umjetničkih djela, kojima dočarava ozračje, primjenjuje različite tradicionalne tehnike i različite elemente sastavlja pomoću Photoshopa, kako bi stvorio opsežne, dramatične prizore.
Prevela: Aleksandra Barlović
Intervju s autorom i ilustratorom pročitajte ovdje.
Ostale slikovnice Davida Litchfielda potražite ovdje.
Tigar koji je svratio na čaj jedna je od omiljenijih dječjih priča napisanih u 20. stoljeću. Opisuje nenadani posjet tigra jednoj britanskoj obitelji, kojoj pojede i popije sve što je pronašao u hladnjaku. Pripremajući se za tigrov ponovni dolazak, obitelj kupuje zalihu namirnica, no do ponovnog susreta ipak nikad nije došlo.
Judith Kerr ujedno je i ilustrirala ovu priču. „Tigar koji je svratio na čaj“ doživio je kazališne izvedbe, a na Badnjak 2019. prikazana je televizijska ekranizacija
Ostale slikovnice i kartonke potražite ovdje.
Osim slikovnica, Sanja Pilić poznata je i kao autorica dječjih romana koji broje dvoznamenkasta izdanja. Mama, nemoj me gnjaviti najnoviji je roman za djecu u kojem autorica ponovno u svom šarmantnom i djeci omiljenom stilu priča priču o obitelji promičući ljudske vrijednosti obiteljskog života i dobrih međuljudskih odnosa bez didaktičkih i na djeci prihvatljiv i simpatičan način.
O autorici romana Mama, nemoj me gnjaviti:
Sanja Pilić rođena je 1954. godine u Splitu. Završila je Školu primijenjene umjetnosti, fotografski odsjek. Radila je kao fotografkinja, trik-snimateljica i koloristica na crtanom filmu. Surađivala je s Autonomnom ženskom kućom iz Zagreba i radila sa zlostavljanom djecom. Članica je raznih prosudbenih odbora za dječje stvaralaštvo. Nastupa u školama na dječjim literarnim druženjima. Katkad se bavi novinarstvom. Njezini tekstovi prevedeni su na slovenski, engleski, njemački, nizozemski, talijanski i mađarski jezik. Živi i radi u Zagrebu.
Ostale naslove Sanje Pilić možete pronaći ovdje.
Maša i film još je jedna uspješnica iz serije o djevojčici Maši omiljene dječje spisateljice Sanje Pilić.
Maša voli ići u kino. Veseli se svemu što tamo vidi i doživi sve dok jednog dana u njezinoj zgradi ne sretne filmsku ekipu. Tada će naučiti kako nastaje film i što sve treba učiniti da bi se moglo uživati u mraku kino dvorane.
Priča pogodna za početnike u čitanju
Lako čitljiva slova
Ilustracije u boji
O autorici knjige Maša i film:
Sanja Pilić rođena je u Splitu. Završila je Školu primijenjene umjetnosti, fotografski odsjek. Radila je kao fotografkinja, trik-snimateljica i koloristica na crtanom filmu. Surađivala je s Autonomnom ženskom kućom iz Zagreba i radila sa zlostavljanom djecom. Članica je raznih prosudbenih odbora za dječje stvaralaštvo. Nastupa u školama na dječjim literarnim druženjima. Katkad se bavi novinarstvom. Njezini tekstovi prevedeni su na slovenski, engleski, njemački, nizozemski, talijanski i mađarski jezik. Živi i radi u Zagrebu.
Ostale knjižice iz serije o djevojčici Maši potražite ovdje.
Kasno paljenje
Gregov dnevnik: Kasno paljenje jedanaesti je roman iz serijala o urnebesnim dogodovštinama Grega Heffleyja.
Za Grega Heffleyja život postaje sve napetiji. Mama misli da mu se od videoigara mozak pretvara u kašu, stoga želi da se njezin sin odmakne od igraće konzole i istraži svoju „kreativnu stranu“.
I kao da to samo po sebi nije dovoljno strašno, Noć vještica već je iza ugla pa strava i užas salijeću Grega sa svih strana.
Kad pronađe vreću gumenih bombona u obliku crva, sine mu ideja. Hoće li mamu skinuti s vrata ako snimi film… i hoće li pritom postati slavan i bogat? Ili će provođenje tog plana u djelo samo udvostručiti Gregove probleme?
„URNEBESNO!“ – Sunday Telegraph
O autoru romana Gregov dnevnik: Kasno paljenje
Jeff Kinney dizajner je internetskih igrica i autor bestselera. Jeffa su u Time Magazineu proglasili jednim od 100 najutjecajnijih ljudi na svijetu. Također je autor Poptropica.com,internetskih stranica koje je Time Magazine svrstao među 50 najboljih na svijetu. Djetinjstvo je proveo u Washingtonu, a 1995. godine preselio se u Novu Englesku. Živi na jugu Massachusettsa sa ženom i njihovom dvojicom sinova.
Knjigu je preveo Ozren Doležal.
Ostale Gregove dnevnike potražite ovdje.
Zvjerobert je novi roman omiljenog dječjeg pisca Davida Baddiela, autora uspješnica Agencija za roditelje i Upravljač za ljude.
Robert ne voli životinje. To predstavlja problem, jer njegova ih obitelj obožava. Kuća im je prepuna ljubimaca. Kuća im, međutim, NIJE prepuna stvari koje bi Robert doista volio imati. Kao, na primjer, prijenosno računalo koje silno želi za rođendan.
Jedina svijetla točka na obzoru je školski izlet šestih razreda, za koji Robert nije ni sanjao da će mu ga roditelji moći priuštiti. Usprkos tome, našao se u školskom autobusu, na putu prema… …oh, ne. Farmi.
Tijekom nekoliko idućih dana, Robert će se promijeniti. Naučit će mnogo o životinjama. Moglo bi se reći, čak i više nego što bi želio. Naučit će kako je doista biti životinja. Odnosno, cijeli niz životinja… Počet će drukčije govoriti. Drukčije se hraniti. Drukčije će, ovaj, čak i mirisati. No hoće li, na kraju, ponovno postati onaj stari?
Jer ponekad je najteže postati… ono što jesi.
O autoru:
David Baddiel pisac je i komičar. Njegovi romani za djecu Agencija za roditelje i Upravljač za ljude postali su nedostižne uspješnice, a Agencija za roditelje na godišnjoj je dodjeli nagrada Laugh Out Loud osvojila nagradu Best Laugh Out Loud Book kao najbolja knjiga za čitatelje od 9 do 13 godina. Zvjerobertnjegov je treći roman koji potvrđuje da je David briljantan i originalan glas u književnosti za djecu.
Zvjerobert je ilustrirao nevjerojatno nadareni Jim Field, dobitnik nagrade Roald Dalhl Funny Prize.
Roman je preveo Ozren Doležal.
Ostale naslove Davida Baddiela potražite ovdje.
Zašto ne volim proljeće nova je slikovnica Zorana Maljkovića i Marka Jovanovca.
Svake godine svi s nestrpljenjem čekaju proljeće ali ne i glavni junak ove knjige. On proljeću mnogo toga zamjera, ali jednog dana kad krene na izlet s najboljim prijateljem, bakom i djedom zavoljet će ga na jedan posve nov i neočekivan način.
Zoran Maljković, pravnik i profesor hrvatskog jezika, već više od 20 godina uređuje hrvatske i strane knjige i slikovnice. Uz to, više od 15 godina piše priče za djecu te ih objavljuje u dječjim časopisima. Zašto ne volim proljeće druga je njegova objavljena slikovnica.
Marko Jovanovac, dizajner, ilustrator i tipograf, cijeli život crta, a znatan dio profesionalnog opusa namijenjen mu je za najmlađe. Otac je dvoje djece koja su kroz proces stvaranja slikovnice sudjelovala kao “strogi” kritičari.
Potražite i slikovnicu Ured za izgubljene stvari!
Slavnu priču Djevojčica sa šibicama velikog spisatelja Hansa Christiana Andersena nadahnuto je oslikao PATRICIO ALEJANDRO AGUERO MARIÑO i približio je novim mladim čitateljima.
Ostale slikovnice koje je ilustrirao Patricio Alejandro Aguero Marino potražite ovdje.
Basnu Tri praščića na kojoj su generacije djece naučile da se poslu koji se mora obaviti treba pristupiti temeljito i odraditi ga kako treba, a da se lijenost ne isplati, ilustrirala je Nikolina Novosel Nežmah.
Ostale slikovnice koje je oslikala Nikolina Novosel Nežmah potražite ovdje.
Gregov dnevnik: Stara škola deset je roman iz serijala o urnebesnim dogodovštinama Grega Heffleyja.
U dobra, stara vremena život je bilo ljepši. Ili, zapravo, nije?
To je pitanje koje muči Grega Heffleyja kad njegov grad dragovoljno izvuče utikač i odrekne se elektroničkih uređaja. Ali suvremeni život nosi svoje prednosti, a Greg nije stvoren za svijet kakav je bio nekada.
Dok napetost sve više raste u domu obitelji Heffley, a i izvan njega, hoće li Greg pronaći način da preživi? Ili je povratak na „staru školu“ jednostavno pretežak za klinca Gregova kova?
O autoru romana Gregov dnevnik: Stara škola:
Jeff Kinney dizajner je internetskih igrica i autor bestselera. Jeffa su u Time Magazineu proglasili jednim od 100 najutjecajnijih ljudi na svijetu. Također je autor Poptropica.com,internetskih stranica koje je Time Magazine svrstao među 50 najboljih na svijetu. Djetinjstvo je proveo u Washingtonu, a 1995. godine preselio se u Novu Englesku. Živi na jugu Massachusettsa sa ženom i njihovom dvojicom sinova.
Ostale Gregove dnevnike potražite ovdje.
Mali princ objavljen je prvi put u Parizu 1943. godine i od tada do danas postao je kultnom knjigom i među djecom i među odraslima. Kroz priču o malom princu, EXUPÉRY je izrekao jednostavne, ali važne istine o pravim vrijednostima ljudskog života.
Po zanimanju pilot, francuski književnik ANTOINE DE SAINT – EXUPÉRY napisao je nekoliko romana i pripovijedaka (Noćni let, Zemlja ljudi, Ratni pilot) u kojima govori o veličini čovjeka, o njegovoj snazi, prijateljstvu i ljubavi, o težnji za istinom. Svjetsku slavu stekao je suvremenom bajkom Mali princ.
Uživajte u sadržajima koje vam nudi proširena stvarnost i doživite jedinstveno iskustvo kojem nećete moći odoljeti:
glazba
igre
svijet maloga princa u 3D
i još puno toga!
Preveo: Ivan Kušan
Ostale naslove za djecu i mlade potražite ovdje.
Sanja uvijek ima vremena predivna je slikovnica koju će voljeti svako dijete.
Sanja je djevojčica baš kao i sve druge. Ujutro ustaje, doručkuje, piše zadaću i posprema svoju sobu. Ali Sanji treba za to jako puno vremena, uvijek misli da će sve stići pa čak popodne i obići sve omiljene životinje u zoološkom vrtu. A je li Sanja stigla obaviti sve što je zamislila pročitajte u ovoj prekrasnoj slikovnici koju je oslikala Nikolina Novosel Nežmah, a napisala naša velika književnica Sunčana Škrinjarić.
O autorici slikovnice Sanja uvijek ima vremena:
Sunčana Škrinjarić poznata je spisateljica za djecu i mlade, autorica petnaestak knjiga od kojih su mnoge nagrađene najznačajnijim književnim nagradama. Inspiraciju za svoje priče i bajke pronalazila je u svakodnevnim, naizgled malim, situacijama. Godine 1999. bila je nominirana za najprestižniju svjetsku nagradu za književnosti za djecu i mlade Hans Christian Andersen, poznatu i kao Mali Nobel, a prema njezinu scenariju snimljen je prvi hrvatski cjelovečernji crtani film Čudesna šuma.
Ostale naslove Sunčane Škrinjarić potražite ovdje.
Ured za izgubljene stvari priča je o obitelji koja voli čitanje, knjižnice, pecanje, palačinke i televizijske kvizove. A onda, jednog dana, kad svatko od članova obitelji nešto izgubi, njezin najmlađi član, dječak koji je tek krenuo u osnovnu školu, otkrit će veliku tajnu: saznat će što se krije između korica knjiga kojih mu je puna soba…
Ova topla i dirljiva priča učit će vaše dijete o važnosti učenja i čitanja te mu razvijati maštu i strpljenje. Ujedno će mu pokazati da postoje “stvari”, kao što su obiteljske vrijednosti i stečeno znanje, koje ne mogu tako lako završiti u Uredu za izgubljene stvari.
Na početku slikovnice dijete može napisati svoje podatke za slučaj da je mora ići tražiti u Ured za izgubljene stvari.
Zoran Maljković, pravnik i profesor hrvatskog jezika, već više od 20 godina uređuje hrvatske i strane knjige i slikovnice. Uz to, više od 15 godina piše priče za djecu te ih objavljuje u dječjim časopisima. Ured za izgubljene stvari prva je njegova objavljena slikovnica.
Marko Jovanovac, dizajner, ilustrator i tipograf, cijeli život crta, a znatan dio profesionalnog opusa namijenjen mu je za najmlađe. Otac je dvoje djece koja su kroz proces stvaranja slikovnice sudjelovala kao “strogi” kritičari. Ured za izgubljene stvari prva je slikovnica koju je ilustrirao.
Prošireno izdanje knjige Dnevnik Anne Frank s dosad još neobjavljenim pismima.
Anne Frank dnevnik je vodila samo za sebe sve dok na radijskoj postaji nije čula govor nizozemskog ministra prosvjete u izbjeglištvu koji je rekao da će se nakon rata morati skupiti i objaviti sva svjedočanstva o patnjama nizozemskog naroda za vrijeme njemačke okupacije. Pod dojmom ovoga govora Anne je odlučila da će nakon rata objaviti knjigu koja će se temeljiti na njezinu dnevniku.
Anne u dnevniku bilježi događaje u skloništu i strepnje i probleme koji se razvijaju pri životu u takvim uvjetima. U svojim zapisima opisuje i želje tinejdžerke tog vremena, ali i nemogućnost ostvarenja privatnosti u tim uvjetima.
Anne Frank umrla je u ožujku 1945. u petnaestoj godini života u koncetrcijskom logoru Bergen-Belsen. Dvije godine poslije toga objavljena je knjiga Dnevnik Anne Frank. Knjiga je doživjela uspjeh neviđenih razmjera, objavljena je u više od trideset zemalja i prodana u više od šesnaest milijuna primjeraka.
“Gospodin Gnjus je smrdio. Usto je i zaudarao. A ako nam pravopis dopušta reći da je bazdio, onda je i bazdio. Bio je najsmrdljiviji smrdljivi smrdljivac koji je ikada hodao kuglom zemaljskom.”
Chloe je najosamljenija djevojčica na svijetu. No tada upoznaje gospodina Gnjusa, gradskog skitnicu. Da, on pomalo smrdi, ali jedina je osoba koja je ikada bila dobra prema njoj. Stoga, kada gospodinu Gnjusu zatreba konačište, Chloe ga odluči sakriti u vrtnu kućicu! No Chloe će ubrzo otkriti da neke tajne ponekad vode u katastrofu. A kada smo već kod tajni, možda se u gospodinu Gnjusu krije mnogo više nego što nos može namirisati…
David Walliams poharao je svijet dječje književnosti poput uragana. Njegov sedmi roman, Tetka probisvjetka, smjesta je zauzeo prvo mjesto na ljestvicama bestselera i bio je najprodavanija knjiga izdavačke industrije 2014. godine.
Davidove knjige prevedene su na više od četrdeset jezika; samo su u Velikoj Britaniji prodane u više od sedam milijuna primjeraka. Ovjenčane su dosad nepremašenim pohvalama kritike, a Bljakburger, Zla zubarica i Tetka probisvjetka osvojile su nagradu za dječji roman godine, National Book Awards Children’s Book of the Year. Osim tih naslova na hrvatski su mu jezik prevedeni i romani Mali milijarder, Banditska bakica, Dječak u haljini, Djedov veliki bijeg, Ponoćni pustolovi, te zbirka priča Najgora djeca na svijetu i slikovnica Zmija u mojoj školi.
