Pretraga
Prikaz 161–176 od 1185 rezultataSorted by latest
IZRAVNI PUT
Adyashanti
Budilnik izdavaštvo
Postoji bezbroj dimenzija buđenja – koju ćete istražiti?
Za znamenitog učitelja Adyashantija svaki trenutak sadrži priliku za duhovno buđenje. No što zapravo znači „probuditi se“ u istini stvarnosti? I što je potrebno da bi se te prilike prepoznale? U Izravnom Putu Adya (kako ga zovu njegovi učenici) nudi niz od trideset praksi namijenjenih povezivanju i razvoju sve veće i veće svijesti o nepoznatim dimenzijama vašeg bića. Od jednostavnog izražaja „ja jesam“ do istraživanja Duhovnog Srca pa sve do osnovnog Temelja Bića, ove vježbe naglašavaju da proces buđenja sadrži „mnogo malih bljeskova, doživljenih puno puta“. Adya zaključuje s praktičnim uputama kako integrirati transcendentna iskustva u svakodnevno tkanje života – uključujući vašu karijeru, osobne ciljeve i intimne odnose. Nitko ne doživljava buđenje na isti način. Pridružite se Adyi na Izravnom Putu kako biste otkrili puteve prema svijesti širokoj poput neba i osobnoj poput najveće dubine vašeg srca.
GREY
E.L. James
Fokus komunikacije
Upoznajte svijet Pedeset nijansi iz perspektive Christiana Greya! Prateći njegove misli, razmišljanja i snove, E. L. James nudi potpuno novi pogled na ljubavnu priču koja je obuzela milijune čitatelja diljem svijeta.
Christian Grey apsolutni je gospodar svog života; njegov svijet je uredan, discipliniran, ali i potpuno prazan, sve do trenutka dok mu u ured, i život, doslovce ne upadne mlada Anastasia Steele. Iako se trudi kontrolirati i tom događaju ne pridavati puno pažnje, Christian se zatekne uvučen u vrtlog emocija koje ni sam nije u stanju razumjeti.
Ali... Ne može im ni odolijeti.
Za razliku od svih prijašnjih žena u njegovom životu, stidljiva i povučena Anastasia uspijeva prodrijeti do njegovog ledenog i napaćenog srca. No, može li ta plaha djevojka rastjerati demone iz njegove prošlosti, demone koji ga progone svake večeri? I kako će reagirati na njegove mračne seksualne želje, opsesivnu potrebu za dominacijom i duboku mržnju prema samome sebi?
Za svemogućeg Greya to postaje pitanje opstanka.
O AUTORU:
E. L. James, pravim imenom Erika Leonard, odnosno rođena kao Erika Mitchell, britanska je spisateljica rođena 1963. godine koja se proslavila bestselerom "Pedeset nijansi sive", erotskim romanom u kojem se mlada studentica Anastasia Steele i karizmatični tajkun Christian Grey upuštaju u sado-mazo vezu.
E. L. James karijeru spisateljica započela je pišući tzv. fan fiction (pod pseudonimom Snowqueens Icedragon), vrstu proze koju na internetu objavljuju obožavatelji pojedinih romana i filmova i to tako da poznatu priču poznatog autora izmijene prema vlastitom ukusu. E. L. James je "nadopisivala" sagu "Sumrak", dodajući likovima Stephenie Meyer seksualna iskustva kojih u originalu gotovo da nema. S vremenom je njezin fan fiction prerastao u "Pedeset nijansi sive", no zbog zaštite intelektualnih prava morala je promijeniti imena likova i radnju.
E. L. James, priznala je, bila je šokirana uspjehom "Pedeset nijansi sive", a medijima je objasnila kako je u romanu naprosto pisala o svojim seksualnim maštarijama. Roman je postao toliko popularan da je pokrenuo i novi književni žanr koji nazivaju "porno za mame", s obzirom da je autoričina čitateljska publika uglavnom sastavljena od iskusnijih žena. Erika je radila na televiziji, živi u zapadnom Londonu, a već je 20 godina u braku s scenaristom i redateljem Niallom Leonardom, s kojim ima dva sina. Njezin najnoviji uradak je "Grey - Pedeset nijansi sive kroz oči Christiana Greya".
PEDESET NIJANSI SLOBODNIJI
E.L. James
Fokus komunikacije
Baš kada se učini da će zajedničkom snagom uspjeti svladati sve prepreke, nesreće, zloba i sudbina urote se protiv njih i pretvore Anine najdublje strahove u stvarnost. Šokirana, zaintrigirana i na kraju odbijena Christianovim neobičnim erotskim ukusom, Ana zahtijeva dublju predanost. Odlučan da je zadrži, Christian na to pristaje.
Sada Ana i Christian imaju sve – ljubav, strast, bliskost, bogatstvo i nebrojeno mnogo mogućnosti za budućnost koja leži pred njima. Međutim, Ana je svjesna da neće biti lako voljeti Christiana i da će to što su zajedno pred njih postaviti izazove koje nijedno ne očekuje.
Ana mora nekako naučiti prihvatiti Christianov raskošan životni stil, pritom ne žrtvujući vlastiti identitet.
Christian mora prevladati svoju opsesivnu potrebu da sve kontrolira, a istodobno se boriti s demonima iz mučne prošlosti.
PEDESET NIJANSI MRAČNIJI
E.L. James
Fokus komunikacije
Preplašena neobičnim ukusom i mračnim tajnama prelijepog mladog poduzetnika Christiana Greya, Anastasia Steele prekinula je njihov odnos kako bi započela novu karijeru u jednoj izdavačkoj kući u Seattleu.
No, u svakom trenutku misli su joj ispunjene žudnjom za Christianom i, kada joj on predloži novi dogovor, Anastasia ne može odoljeti.
Stare strasti ponovo se rasplamsaju i njih dvoje započnu novi senzualni odnos, a Anastasia saznaje više o mučnoj prošlosti njezina opsjednutog i zahtjevnog ljubavnika.
Dok se Christian bori sa svojim demonima, Anastasia se mora suočiti s bijesom i zavišću svojih prethodnica te donijeti najvažniju odluku u životu.
PEDESET NIJANSI SIVE
E.L. James
Fokus komunikacije
Kada studentica književnosti Anastasia Steele ode intervjuirati mladoga poduzetnika Christiana Greya, upozna lijepog, vrlo inteligentnog i zastrašujućeg muškarca.
Neiskusna i nevina Ana sa strahom shvaća da želi tog muškarca i da se, unatoč njegovoj tajanstvenoj suzdržljivosti, očajnički želi zbližiti s njim.
Ne mogavši odoljeti Aninoj nenametljivoj ljepoti, pameti i slobodoumnome duhu, Grey priznaje da i on nju želi, ali pod vlastitim uvjetima. Šokirana, ali i uzbuđena Christianovim neobičnim erotskim ukusom, Ana oklijeva.
Bez obzira na sve vanjske znakove uspjeha – međunarodnu tvrtku, golemo bogatstvo, privrženu obitelj, Christian Grey čovjek je mučen demonima i opsjednut potrebom da sve kontrolira.
Kada se par upusti u hrabru, strastvenu seksualnu vezu, Ana otkriva Christianove tajne i istražuje vlastite mračne želje.
BRITT-MARIE JE BILA OVDJE
Fredrik Backman
Fokus komunikacije
Britt-Marie je bila ovdje novi je roman autora svjetskog hita Čovjek zvan Ove.
Vilice. Noževi. Žlice.
Točno tim redom.
A ako išta zna, Britt-Marie zna što je red.
Zna da se čaša ne može odložiti na stol bez podmetača. Da ručak mora biti u podne, a večera u šest. Da je prije putovanja uputno naprašiti madrace sodom bikarbonom, da ne ostanu prljavi za slučaj da ti se nešto desi.
I da je suludo plastične čaše nazivati šalicama za kavu. Jer nismo u ratu.
Njezin muž kaže da joj socijalna inteligencija nije jača strana.
Zato njemu jest.
Pa Britt-Marie godinama pere košulje koje mirišu na tuđi parfem.
Sve dok on ne dobije infarkt.
A ona okrene novu stranicu.
I završi Bogu iza nogu, u mjestu u kojem ništa, ali apsolutno ništa, nije u skladu s njezinim poimanjem reda.
A ponajmanje stanovnici – horda prljave djece opsjednute nogometom, supijana žena u invalidskim kolicima koja vodi automehaničarsku radionicu, pizzeriju i poštu (sve u jednom), slabovidna, a možda čak
i slijepa, bivša nogometašica tankih živaca, štakor koji jede Snickers i sjajan je u slušanju, i jedan usamljeni policajac.
Ali, Britt-Marie nije osoba koja odustaje samo tako…
O AUTORU:
Rođen 1981., švedski kolumnist, bloger i pisac. Njegov prvi roman “Čovjek zvan Ove” (En man som heter Ove, 2012) bio je u Švedskoj velika uspješnica i prodan u više od 500.000 primjeraka. Do danas mu je prvijenac preveden na 25 jezika i ne silazi s vrhova najprodavanijih naslova. Objavio je još “Saker min son behöver veta om världen” (Stvari koje moj sin treba znati o svijetu, 2012), “Min mormor hälsar och säger förlåt” (Moja baka vas pozdravlja i kaže da joj je žao, 2013) i Britt-Marie var här (Britt-Marie je bila ovdje, 2014).
Ostale humoristične romane potražite ovdje.
ČOVJEK OD KESTENA
Soren Sveistrup
Fokus komunikacije
AKO STE PRONAŠLI FIGURICU, NEMATE ŠANSE.
ON DOLAZI PO VAS.
Uz unakaženo tijelo svake od žena koju je odlučio smaknuti, ubojica ostavlja čovječuljka izrađenog od dvaju kestena i šibica.
Istražitelji dolaze do zastrašujućeg otkrića – na svakoj od tih figurica nalazi se otisak prsta djevojčice za koju znaju da je lani oteta i ubijena.
Puka slučajnost ili se psihopat poigrava s njima?
I dok se trude razriješiti jezivu enigmu, policijski istražitelji ne mogu se dogovoriti što im je činiti. Gube se i sapliću.
Vremena je malo, povjerenja još manje…
Znaju samo da je stravična igra ovog ubojice daleko od gotove. I da… nitko više nije siguran.
O AUTORU:
Søren Sveistrup je međunarodno priznati scenarist danskog televizijskog fenomena ‘The Killing’ koji je osvojio razne međunarodne nagrade i prodan u više od stotinu zemalja.
Sveistrup je magistrirao književnost i povijest na Sveučilištu u Kopenhagenu i studirao na Danskoj filmskoj školi. Osvojio je nebrojene nagrade, uključujući Emmy za ‘Nikolaja i Julie’ i BAFTA za ‘The Killing’.
ZOVEM SE LUCY BARTON
Elizabeth Strout
Profil knjiga
Tih, uzvišeno milosrdan roman o ljubavi, čežnji i otpornosti u neizrecivo razorenoj obitelji.
The Boston Globe
Toliko dobro da sam se ježila čitajući.
The Sunday Times
Božanstveno.
Ann Patchett
Mene kao spisateljicu ne zanima ‘dobro’ i ‘loše’, mene zanima maglovitost ljudskog iskustva i postojana nesavršenost naših života.
Elizabeth Strout
Zovem se Lucy Barton
Lucy Barton polako se oporavlja od operacije u njujorškoj bolnici. Njezina majka, s kojom dugi niz godina nije razgovarala, dolazi joj u posjet. Priče iz rodnoga grada Amgasha u Illinoisu naizgled ih povezuju, no kompleksnost njihova odnosa obilježila je cijeli Lucyn život: od bijega iz obiteljskog doma, želje da postane spisateljicom, do njezina braka i podizanja dviju kćeri.
„Dojmit će vas se i proganjati vas… Velik dio užitka u čitanju Lucy Barton proizlazi iz povezivanja nagovještaja i djelomičnih otkrivenja u toj nesentimentalnoj, ali neodoljivoj prozi, osobito kada počnete spoznavati prirodu veze u kojoj sve važno ostaje neizgovoreno… Strout slika nezaboravan, mučan portret siromaštva i zlostavljanja koji je to strašniji zbog suzdržanosti izraza. Romanom Zovem se Lucy Barton podsjeća nas na moć naših priča… i sposobnost da premostimo svoje uzburkane živote.“
Miami Herald
„Ovaj je roman suptilno moćan zahvaljujući Lucynoj nježnoj iskrenosti, složenu odnosu s mužem i višeslojnoj reakciji na majčine nedostatke… Roman Zovem se Lucy Barton – kao i sva druga proza Elizabeth Strout – složeniji je nego što se na prvi pogled čini te zbog toga i emocionalno uvjerljiviji.“
The San Francisco Chronicle
„U ovom sjajnom romanu nema ni mrvice sentimentalnosti. Umjesto toga, Zovem se Lucy Barton pomnim odabirom riječi i glasnom tišinom oslikava rijetko bogatu paletu osjećaja, od najmračnije patnje do – ‘Bila sam veoma sretna. O, bila sam sretna’ – jednostavne radosti.”
Claire Messud, The New York Times Book Review
„Spektakularno… Pametno i dosjetljivo na svaki mogući način. Istodobno knjiga o susprezanju i knjiga o velikoj otvorenosti i mudrosti… Elizabeth Strout u svakom trenutku moćno i veličanstveno vlada romanom.“
Lily King, The Washington Post
O autorici
Elizabeth Strout američka je spisateljica rođena 1956. u Portlandu u saveznoj državi Maine. Diplomirala je engleski jezik na Bates Collegeu u Lewistonu, a na Syracuse University College of Law dobila je i diplomu iz prava. Kratko je radila kao pravnica prije nego što se preselila u New York gdje je počela raditi na Odsjeku za engleski jezik na Borough of Manhattan Community Collegeu. Objavljuje priče u brojnim časopisima, a za roman Olive Kitteridge dobila je Pulitzerovu nagradu za književnost.
Roman O, Williame! bio je u finalu nagrade Booker 2022. godine.
Na hrvatski su prevedeni romani Olive Kitteridge, Olive iznova, Amy i Isabelle, Zovem se Lucy Barton, O, Williame! te Lucy kraj mora, svi u Profilovu izdanju. Tri posljednja romana dijele zajedničku junakinju, Lucy Barton, te tvore svojevrsnu cjelinu premda se mogu čitati i posve odvojeno.
TOM LAKE
Ann Patchett
Profil knjiga
Ljubavna priča ide dalje od onog što smo drugima spremni ispričati…
Meditacija o ljubavi, obitelji te životima koje su roditelji vodili prije nego što su im se rodila djeca. Podjednako elegičan i pun nade, ovaj se roman bavi značenjem i mogućnosti sreće dok se svijet raspada.
Roman u kojem valja uživati,
takvi se pojave tek s mijene pa na uštap.
The San Francisco Chronicle
Tiha knjiga koja umiruje… izrazito svjesna ljudske nemogućnosti da uživamo u malim stvarima.
The New York Times
Patchett je na vrhuncu svojega umijeća.
Publishers Weekly
Opojno putovanje u prošlost, uz pomno izvezenu priču koja nam istovremeno neprestano pomiče tlo pod nogama.
Literary Hub
Subverzivno mudro.
The New Yorker
Tom Lake
U proljeće 2020. Larine tri kćeri vratile su se na obiteljsko imanje, veliki voćnjak u sjevernom Michiganu. Dok beru trešnje, mole majku da im pripovijeda o Peteru Dukeu, slavnom glumcu s kojim je prije podosta godina bila u vezi te dijelila pozornicu u kazališnoj trupi po imenu Tom Lake. Dok se Lara prisjeća prošlosti, kćeri analiziraju vlastiti odnos s majkom i prisiljene su ponovno promisliti o svijetu oko sebe i svemu što su dotad mislile da znaju.
Kao i u svojim drugim romanima, Ann Patchett spaja magnetičnu pripovjedačku vještinu s prodornim uvidima u obiteljske odnose. Rezultat je inteligentno i tankoćutno ispripovijedana bogata i lucidna priča koja nam ponovno pokazuje zašto je njezina autorica jedna od najcjenjenijih spisateljica današnjice.
“Kao prodorno propitivanje odnosa između kazališta i života, romanse i realizma, Tom Lake možda je najbolji roman Ann Patchett dosad.”
The Boston Globe
“Tom Lake bavi se romantičnom ljubavi, bračnom ljubavi i majčinskom ljubavi, ali isto tako i ljubavi prema životinjama, prema pričama, zemlji i drveću i onom sićušnom, crvenom, okruglastom voću koje nazivamo trešnjama… Velikodušna spisateljica u svom devetom romanu opet pogađa u sridu.”
The Washington Post
“Ann Patchett plete sofisticiranu i bogatu tematsku mrežu… koja u sebi nosi samu prirodu naracije, stalan razvoj odnosa u obitelji i složenu međuigru svjesnih odabira i sudbine… Te isprepletene niti vrhunac dosežu opisom koji je istovremeno duboko tužan, kao i nježno životno pozitivan. Snažan i promišljen roman potvrđuje status Ann Patchett kao jedne od ponajboljih suvremenih spisateljica.”
Kirkus Reviews
“Tom Lake govori o ljubavi u njezinim mnogim pojavnim oblicima. Ali jednako se tako bavi i smrću i efemernim stvarima te tako prokleto brzom protoku vremena. Posrijedi je svojevrsna elegija, obećanje životne čarolije, bez obzira na sve.”
The Los Angeles Review of Books
“Kako se ovaj očaravajući i pronicljiv roman pred nama razmata, Ann Patchett u stanju je svaku misao i ugođaj predstaviti sjajno, energično živima, pri čemu elegantno stvara kontrapunkt prolaznog s ozbiljnošću bezvremenskog, pa u trešnjama i višnjama doživljavamo odraze ljubavi i gubitka.”
Booklist
O autorici
Ann Patchett američka je spisateljica i dobitnica nagrade PEN/Faulkner te nagrade Orange 2002. godine za svoj četvrti objavljeni roman Bel Canto.
Rodila se 1963. u Los Angelesu, a sa šest se godina s obitelji preselila u Nashville, gdje je i danas živi te vodi knjižaru Parnassus Books.
Uz nagrađeni Bel Canto objavila je i romane The Patron Saint of Liars (1992.), Taft (1994.), The Magician's Assistant (1997.), Run (2007.), State of Wonder (2011.), Commonwealth (2016.). Roman Nizozemska kuća bio je u finalu Pulitzerove nagrade za književnost 2020. godine.
Tom Lake njezin je deveti roman.
SVE ŠTO ZNAM O LJUBAVI (tvrdi uvez)
Dolly Alderton
Profil knjiga
Nagrada "National Book Award" za najbolju autobiografiju godine prema kojoj je snimljena i BBC-jeva serija
Britanska spisateljica i autorica hit-romana "Nestale ljubavi" i "Dobar materijal", napisala je ljubavno pismo ženskim prijateljstvima, neurednim godinama i zajedničkom odrastanju. Neizmjerno duhovita, natopljena toplinom i mudrošću, ovo je knjiga koju ćete htjeti podijeliti sa svakom ženom koju ste ikada imali sreće nazvati prijateljicom.
Knjiga koju ćete htjeti darovati svim svojim prijateljicama.
Sve što znam o ljubavi (tvrdi uvez)
Gotovo sve što znam o ljubavi saznala sam zahvaljujući svojim dugogodišnjim prijateljstvima sa ženama.
Znam da ljubav može biti bučna i razdragana. Može plesati u bari na pljusku i vikati na koncertu glasnije od benda. To je smijanje do suza. To je šetnja ulicom u subotnju večer i osjećaj da cijeli grad pripada vama.
Znam da je ljubav također i prilično tiha. To je zajedničko izležavanje na kauču dok pijete kavu i razgovarate o tome kamo ćete poslije na još jednu kavu. To je obilježavanje stranica knjiga koje biste htjeli podijeliti.
Znam da se ljubav događa pod mjesečinom i zvijezdama i vatrometom i pri zalascima Sunca, ali događa se i kada ležite na napuhanim krevetima u sobi iz djetinjstva, sjedite u čekaonici na hitnoj, u redu za putovnicu ili u prometnoj gužvi.
O autorici
Dolly Alderton nagrađivana je spisateljica, scenaristica i novinarka koja živi u Londonu. Kolumnistica je The Sunday Timesa, a piše članke i za GQ, Red, Marie Claire i druge časopise. Bila je voditeljica i kreatorica podcasta The High Low.
Njezina prva knjiga, Sve što znam o ljubavi, postala je jedna od pet najprodavanijih knjiga prema The Sunday Timesu u prvom tjednu objavljivanja, a osvojila je National Book Award za autobiografiju godine. Prema toj je knjizi BBC One TV snimio seriju.
Nestale ljubavi, njezin prvi roman, objavljen je 2021. Dear Dolly, zbirka kolumni iz časopisa The Sunday Times Style, objavljena je 2022. i također je bila bestseler The Sunday Timesa.
Dobar materijal njezin je drugi roman koji osvaja ljestvice najprodavanijih naslova diljem svijeta.
STELLA MARIS
Cormac McCarthy
Profil knjiga
Uz Putnika, posljednji objavljeni roman dobitnika Pulitzerove nagrade za književnost.
Žestok prozni dvokorak koji uznemiruje i hrani um.
The Guardian
Stella Maris
Black River Falls, Wisconsin, 1972.
Dvadesetogodišnja Alicia Western dolazi u psihijatrijsku ustanovu noseći četrdeset tisuća dolara u najlonskoj vrećici. Pohađa doktorski studij iz matematike na Sveučilištu u Chicagu, dijagnosticirana joj je paranoidna shizofrenija i ne želi razgovarati o svojem bratu Bobbyju. Umjesto toga, promišlja prirodu ludila i ljudsko ustrajanje na jedinstvenom doživljaju svijeta, proučava sjecište fizike i filozofije te predstavlja svoje himere, halucinacije koje jedino ona vidi. Istodobno žaluje za Bobbyjem, koji doduše još nije mrtav, ali više nije njezin.
Ispripovijedan kao prijepis Alicijinih razgovora sa psihijatrom, roman Stella Maris pronicav je i dirljiv dodatak Putniku. U njemu Cormac McCarthy moćno propituje naša vjerovanja o Bogu, istini i životu.
„Stella Maris ide ruku pod ruku s Putnikom; dopunjava ga, ali i potkopava… Enigmatičan roman… Velika, veličanstveno napisana zagonetka o razlomljenoj psihi i zabranjenim snovima.“
Kirkus Reviews
„Cormac McCarthy je virtuoz, njegov je jezik neizmjerno raskošan i nov… Pisanje mu je blisko vjerskom zanosu, knjige su mu zastrašujuće i sveobuhvatne. Njegove rečenice zadivljuju.“
Anne Enright
O autoru
Cormac McCarthy (rođen 20. srpnja 1933. u Providenceu na Rhode Islandu – preminuo 13. lipnja 2023. u Santa Feu) američki je autor južnjačko-gotske tradicije čiji su romani o čudacima s ruralnog juga i jugozapada Sjedinjenih Američkih Država poznati po mračnim prikazima nasilja, gustoj prozi i stilističkoj slojevitosti.
Za svoje je romane dobio brojne književne nagrade, među ostalima Pulitzerovu nagradu, National Book Award i National Book Critics Circle Award. Ekranizirani su mu romani Svi lijepi konji, Cesta, Božje dijete i Ovo nije zemlja za starce – film snimljen prema tom posljednjem romanu osvojio je četiri Oskara, uključujući onog za najbolji film.
Cormac McCarthy pohađao je Sveučilište Tennessee u Knoxvilleu i od 1953. do 1956. služio je u američkim zračnim snagama. Čitatelji su se prvi put upoznali s njegovim zahtjevnim narativnim stilom u romanu The Orchard Keeper (1965.), u kojem govori o muškarcu iz Tennesseeja i njegovoj dvojici mentora. Otpadnicima od društva bavi se u romanima Outer Dark (1968.), u kojem je riječ o incestuoznom odnosu brata i sestre, Child of God (1974.), koji opisuje potonuće usamljenog čovjeka u izopačenost, i Suttree (1979.), čiji protagonist nadvladava opsjednutost smrću.
McCarthyjev Krvavi meridijan (1985.), surovu pograničnu priču, kritičari su proglasili senzacijom i pozdravili kao remek-djelo. U njezinu je središtu četrnaestogodišnjak koji se pridružuje bandi razbojnika u lovu na Indijance duž granice SAD-a i Meksika četrdesetih godina 19. stoljeća. Njihov vođa, zlotvor Sudac, vodi bandu u niz zapanjujuće nemoralnih pothvata koji autoru služe za istraživanje prirode dobra i zla.
McCarthy je postigao slavu romanom Svi lijepi konji (1992.) koji je osvojio nagradu National Book Award. Taj prvi dio njegove Pogranične trilogije pripovijeda o odrastanju Johna Gradyja Colea, Teksašanina koji putuje u Meksiko. Drugi dio, The Crossing (1994.), smješten u razdoblje prije i tijekom Drugog svjetskog rata, prikazuje živopisne pustolovine braće Billyja i Boyda Parhama, a usredotočen je na tri Billyjeva putovanja od jugozapadnog Novog Meksika do Meksika i natrag. Trilogiju zaključuje roman Cities of the Plain (1998.), u kojem se životi Johna Gradyja Colea i Billyja Parhama isprepletu kada se obojica zaposle na ranču u Novom Meksiku.
Među njegovim je kasnijim djelima roman Ovo nije zemlja za starce (2005.), krvavi suvremeni vestern koji počinje propalom akcijom trgovanja drogom. U postapokaliptičnoj Cesti (2006.) otac i sin bore se za preživljavanje nakon katastrofe koja je gotovo potpuno uništila Sjedinjene Američke Države. Za taj je hvaljeni roman McCarthy dobio Pulitzerovu nagradu.
Posljednji su njegovi objavljeni romani Putnik i Stella Maris (2022.).
RAJ
Abdulrazak Gurnah
Profil knjiga
Moćno ispripovijedan roman dobitnika Nobelove nagrade za književnost istodobno je kronika odrastanja afričkog dječaka, tragična ljubavna priča i priča o surovoj europskoj kolonizaciji istočne Afrike.
Gurnahovi romani uzmiču od stereotipnih opisa i otvaraju nam pogled na kulturno raznoliku istočnu Afriku, nepoznatu mnogima u drugim dijelovima svijeta.
Odbor za dodjelu Nobelove nagrade za književnost pri Švedskoj akademiji
Zvučna arhiva izgubljene Afrike…
The Sunday Times
Višeslojan, poetičan i živopisan roman o Africi i mračnoj moći nepoznatog.
The Independent on Sunday
Raj
Nakon što ga je otac založio za otplatu duga, dvanaestogodišnji Yusuf izbačen je iz svog jednostavnog seoskog života u složenost pretkolonijalne urbane istočne Afrike.
Yusuf ne dvoji oko putovanja na koje treba krenuti. Ne pada mu na pamet pitati zašto ide sa stricem Azizom ili zašto je put dogovoren tako iznenada, a i ne sjeti se pitati kad se vraća. Putem ga čekaju univerzalna iskušenja adolescencije, ali i snažna društvena previranja, zajednice u ratu, trgovačke ekspedicije koje polaze po zlu.
Raj je bogata tapiserija mitova, snova te biblijske i kuranske tradicije, priča o odrastanju dječaka u afričkom društvu iskvarenom kolonijalizmom i nasiljem.
Raj je rijetkost, roman koji potpuno uvjerljivo prikazuje živopisan fizički svijet, a istodobno ga nadilazi i poseže u ono univerzalno. Narodna predaja, putopis, drama o ljubavi i gubitku, naizmjence dirljiv i zastrašujući, ovo je roman na kojemu treba biti zahvalan.
Barry Unsworth
Gurnah svoj svijet priziva poetičnom prozom koja je čista i lucidna – mali raj sam po sebi… Zadovoljstva, tuge i gubitci u svim blistavim aspektima ove knjige dugotrajni su i iznimni.
The Guardian
Evokativan portret Afrike na rubu promjene… Dirljiva meditacija o prirodi slobode i gubitku nevinosti, kako za jednog osjetljivog dječaka, tako i za cijeli kontinent.
The New York Times Book Review
Zamršene pustolovine s putovanja, društveni dokumentarac, politička optužnica i ljubavna priča osuđena na propast… Raj pršti neočekivanim. U njemu nam se zadivljujuće vraća uništeni svijet.
The Sunday Times
Gurnah majstorski isprepliće Yusufovu priču s većim povijesnim silama koje mijenjaju kontinent, a sve to raskošnim, zavodljivim jezikom koji uživa u vlastitoj moći pripovijedanja.
The Los Angeles Times
O autoru
Abdulrazak Gurnah britanski je pisac i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2021. godine.
Rođen je 1948. na Zanzibaru, u današnjoj Tanzaniji. Nakon političkih nemira na rodnom otoku 60-ih godina prošlog stoljeća, otišao je u Canterbury, gdje je diplomirao na Christ Church Collegeu. Neko je vrijeme radio kao srednjoškolski profesor u Doveru, a onda je upisao doktorat na temu kriterija kritike zapadnoafričke proze na Sveučilištu u Kentu, gdje je nakon obranjene disertacije i radio do svoga umirovljenja 2017. kao profesor emeritus engleske i postkolonijalnih književnosti.
I premda mu je materinji jezik svahili, Gurnah piše na engleskom. U svojim se romanima naslanja na brojne literarne tradicije, od sura, arapske i perzijske poezije do Shakespearea. Centralne su teme njegovih romana razorne posljedice kolonijalizma te bolno iskustvo migranata i izbjeglica.
Objavio je deset romana od kojih je zasad posljednji Naknadni životi (2020.). Romanom Raj (1994.) ušao je u finale nagrada Booker, Whitbread i Writers' Guild. Osim romana, piše kratke priče, eseje i književnu kritiku te u književnom časopisu Wasafiri surađuje kao autor i urednik. Godine 2006. postao je članom Royal Society of Literature.
PUTNIK
Cormac McCarthy
Profil knjiga
Uz Stellu Maris, posljednji objavljeni roman dobitnika Pulitzerove nagrade za književnost.
Kakva divna priča, blistava poput zalaska Sunca… Bogata i neobična, nepredvidljiva i melankolična.
The Guardian
Putnik
Mississippi, 1980.
U tri sata ujutro Bobby Western zakopčava ronilačko odijelo i zaranja u oceanske dubine. Stigavši na dno, otkriva potonuli mlažnjak i u njemu devet tijela i dalje sputanih pojasevima. Gleda njihovu kosu, oči lišene spoznaje. Iz aviona su nestali pilotov kovčeg, crna kutija i… deseti putnik.
Kao svjedoka nestanka Bobbyja zastrašuju ne bi li šutio o onom što je vidio. I cijelo to vrijeme progone ga duhovi: duh oca, izumitelja bombe od koje se otopilo staklo i ljudsko meso u Hirošimi, i duh sestre, ljubavi koja mu je razorila dušu.
Vodeći nas američkim jugom, od barova u New Orleansu do napuštene naftne platforme uz obalu Floride, Putnik je spektakularan roman o moralu i znanosti, o nasljedstvu grijeha i ludilu koje izvire iz ljudske svijesti. Njegov nastavak, Stella Maris, strogo je kontrolirani „kod“ za razumijevanje priče o bratu i sestri koji progonjeni gubitkom i zavjerama čežnu za smrću.
„Čudesan, neizmjerno neobičan roman uglednoga i nedvojbeno idiosinkrastičnog pisca. U njemu ćete prepoznati sva obilježja McCarthyjeva opusa, premda je manje krvav nego većina njegovih djela: nakon što je mnogo vremena proveo među znanstvenicima na Institutu u Santa Feu, sada ga više zanimaju streloviti kvarkovi nego rasprsnute glave… U igri su mnoge njegove klasične teme i tehnike, od teorija zavjere i šokantnog ponašanja do prekrasnog jezika. Enigmatičan, elegantan, izniman.“
Kirkus Reviews
O autoru
Cormac McCarthy (rođen 20. srpnja 1933. u Providenceu na Rhode Islandu – preminuo 13. lipnja 2023. u Santa Feu) američki je autor južnjačko-gotske tradicije čiji su romani o čudacima s ruralnog juga i jugozapada Sjedinjenih Američkih Država poznati po mračnim prikazima nasilja, gustoj prozi i stilističkoj slojevitosti.
Za svoje je romane dobio brojne književne nagrade, među ostalima Pulitzerovu nagradu, National Book Award i National Book Critics Circle Award. Ekranizirani su mu romani Svi lijepi konji, Cesta, Božje dijete i Ovo nije zemlja za starce – film snimljen prema tom posljednjem romanu osvojio je četiri Oskara, uključujući onog za najbolji film.
Cormac McCarthy pohađao je Sveučilište Tennessee u Knoxvilleu i od 1953. do 1956. služio je u američkim zračnim snagama. Čitatelji su se prvi put upoznali s njegovim zahtjevnim narativnim stilom u romanu The Orchard Keeper (1965.), u kojem govori o muškarcu iz Tennesseeja i njegovoj dvojici mentora. Otpadnicima od društva bavi se u romanima Outer Dark (1968.), u kojem je riječ o incestuoznom odnosu brata i sestre, Child of God (1974.), koji opisuje potonuće usamljenog čovjeka u izopačenost, i Suttree (1979.), čiji protagonist nadvladava opsjednutost smrću.
McCarthyjev Krvavi meridijan (1985.), surovu pograničnu priču, kritičari su proglasili senzacijom i pozdravili kao remek-djelo. U njezinu je središtu četrnaestogodišnjak koji se pridružuje bandi razbojnika u lovu na Indijance duž granice SAD-a i Meksika četrdesetih godina 19. stoljeća. Njihov vođa, zlotvor Sudac, vodi bandu u niz zapanjujuće nemoralnih pothvata koji autoru služe za istraživanje prirode dobra i zla.
McCarthy je postigao slavu romanom Svi lijepi konji (1992.) koji je osvojio nagradu National Book Award. Taj prvi dio njegove Pogranične trilogije pripovijeda o odrastanju Johna Gradyja Colea, Teksašanina koji putuje u Meksiko. Drugi dio, The Crossing (1994.), smješten u razdoblje prije i tijekom Drugog svjetskog rata, prikazuje živopisne pustolovine braće Billyja i Boyda Parhama, a usredotočen je na tri Billyjeva putovanja od jugozapadnog Novog Meksika do Meksika i natrag. Trilogiju zaključuje roman Cities of the Plain (1998.), u kojem se životi Johna Gradyja Colea i Billyja Parhama isprepletu kada se obojica zaposle na ranču u Novom Meksiku.
Među njegovim je kasnijim djelima roman Ovo nije zemlja za starce (2005.), krvavi suvremeni vestern koji počinje propalom akcijom trgovanja drogom. U postapokaliptičnoj Cesti (2006.) otac i sin bore se za preživljavanje nakon katastrofe koja je gotovo potpuno uništila Sjedinjene Američke Države. Za taj je hvaljeni roman McCarthy dobio Pulitzerovu nagradu.
Posljednji su njegovi objavljeni romani Putnik i Stella Maris (2022.).
POSTAJA MALMA
Alex Schulman
Profil knjiga
BESTSELER BROJ 1 U ŠVEDSKOJ
Istovremeno očaravajući i bolan roman uzbudljivo je istraživanje obiteljskih trauma koje se prenose generacijama te potraga za istinom koja ima moć promijeniti tijek naših života.
Kao i uvijek Schulmanov je stil izbrušen do savršenstva. Zna koje su bolne točke i kopa po njima. Ovo je tih roman s kojim se lako poistovjetiti. Nećete ga zaboraviti.
Fönstret
U Schulmanovu svijetu putovanje uvijek kreće prema unutra, jezgri, najbolnijim točkama koje znače prekretnicu. Nikoga ne opravdava, ništa ne uljepšava.
NWT
Postaja Malma
U vlaku prema postaji Malma bračni je par u krizi, samohrani otac i njegova malena kći te žena koja traži odgovore na pitanja o svojoj majci. Harriet, Oskar i Yana u sebi nose ožiljke onoga što im se ranije dogodilo – nose teret otkrhnute obitelji.
Alex Schulman, hrvatskim čitateljima poznat po romanu Braća, elegantno odmjereno, a napeto pripovijeda priču jedne sasvim na svoj način nesretne obitelji.
„Nema mnogo pisaca koji toliko dobro znaju prikazati ranjivost i osjetilni svijet djeteta. (…) Schulman posjeduje jedinstven, prirodan talent za pripovijedanje. Nevjerojatno je kojom nas lakoćom vodi kroz priču tako da ne možemo prestati čitati. Savršen prikaz unutarnjeg svijeta marginaliziranog djeteta istinski je dirljiv.“
Svenska Dagbladet
„Danima me muči nešto mračno i teško, osjećam potrebu stalno ponavljati članovima svoje obitelji da ih volim. To je posljedica čitanja Schulmanove knjige. Postaja Malma je kriva. (…) Srce mi je slomila ta priča o obitelji u kojoj su tišina i nedostaci naslijeđeni. Strašno je čitati o usamljenosti koja djecu prati čitav život. Nemoguće je riješiti se tog osjećaja. No roman zahtijeva i da preuzmemo odgovornost jer moguće je prekinuti to nasljedstvo tišine. Mora biti moguće.
Dovoljan je samo jedan nevini komentar i njegove posljedice koje Schulman prikazuje tako jasno i bez uljepšavanja i naježit ćete se.“
Dagens Nyheter
„Svojom razlomljenom strukturom ovaj nam roman pokazuje kako smo povezani preko generacijskih granica. Kako su naše mane naslijeđene i time nisu naše. I kako se prolazak vremena može činiti iluzornim. U kronološki pisanoj priči to bi se dalo skriti, morali bismo odlučiti koji je lik najvažniji. Schulmanu su sva tri lika jednako važna. Po tome je ovo humanistička, demokratična priča. Perspektive se mijenjaju, ali lojalnost prema likovima ostaje. Slobodni su nam razotkriti sve svoje neobične, nezgodne osobine zbog čega ih na kraju razumijemo kao ljude.“
Aftonbladet
O autoru
Alex Schulman rođen je 1976. u okrugu Skåne na jugu Švedske, a odrastao u Stockholmu. Izgradio je uspješnu karijeru kao novinar, bloger, televizijski i radijski voditelj, a producirao je i nekoliko kazališnih predstava.
Schulman je svoju prvu knjigu Skynda att älska (Požuri voljeti), posvećenu pokojnom ocu, novinaru i televizijskom producentu Allanu Schulmanu, objavio 2009. Drugu knjigu Att vara med henne är som att springa uppför en sommaräng utan att bli det minsta trött (Biti s njom je kao trčati uzbrdo ljetnom livadom a da se ni najmanje ne umoriš), koja govori o njegovoj supruzi, objavljuje 2011. godine. Njegova treća knjiga Glöm mig (Zaboravi me) priča je o odnosu s majkom alkoholičarkom, a u Švedskoj je bila knjiga godine 2017.
Knjiga Bränn alla mina brev (Spali sva moja pisma) objavljena je 2018., a dobila je jednoglasne pohvale čitatelja i kritike.
Svojom petom knjigom i prvim romanom Braća, objavljenim 2020. godine, Schulman je debitirao na međunarodnoj sceni. Roman je objavljen u 33 zemlje, a na hrvatskom je izašao u Profilovu izdanju.
Postaja Malma drugi je njegov objavljeni roman.
OBSCURITAS
David Lagercrantz
Profil knjiga
Napet roman s dvoje nespojivih likova prvi je nastavak u najavljenom serijalu "Rekke / Vargas" švedskog majstora kriminalističkog žanra.
Roman autora svjetskog megahit-serijala “Millennium”.
Obscuritas
Ljeto je 2003. godine. U Stockholmu je nasmrt pretučen nogometni sudac afganistanskih korijena. Za ubojstvo je osumnjičen i uhićen Giuseppe Costa, čovjek nagle naravi, otac jednoga od igrača. Unatoč njezinu nedostatku iskustva, policajku Micaelu Vargas pozivaju da se pridruži istražiteljskom timu jer osumnjičenika poznaje iz viđenja. Dokazi se čine čvrstima, ali Costa ustrajno tvrdi da nije kriv pa načelnik policije odluči potražiti savjet i pomoć profesora Hansa Rekkea, svjetski poznatog stručnjaka za tehnike ispitivanja. Ako itko može izvući istinu iz Coste, to je on. No ništa ne ide prema očekivanjima. Rekke dočeka istražiteljski tim u svom velebnom domu u Djursholmu. U vrtoglavoj demonstraciji kritičkog razmišljanja on u potpunosti odbaci sve njihove dotadašnje zaključke i ubrzo cijeli slučaj padne u vodu. Costa bude pušten iz pritvora, a policija nema novih tragova. Od slučaja ne odustaje jedino Micaela Vargas, mlada policajka iz Husbyja, čije je uključenje u istragu bilo čista dobra volja. Uvjerena je da Rekke ima pravo. Pokuša doći do njega, ali on joj ne uzvraća pozive…
O, WILLIAME!
Elizabeth Strout
Profil knjiga
FINALIST NAGRADE BOOKER 2022.
U ovom izuzetnom nastavku priče o Lucy iz romana "Zovem se Lucy Barton", Elizabeth Strout još je jednom potvrdila svoj status jedne od najznačajnijih suvremenih američkih spisateljica.
Nježni podsjetnik da budemo emotivno velikodušni prema najdražima i fizički što je moguće prisutniji svakoga dana svojeg života.
The San Francisco Chronicle
Toliko intimne, krhke, očajne ljudskosti natapa ove stranice da oduzima dah. Gotovo svaka rečenica nosi snagu otkrivenja.
The Washington Post
Dubina, složenost i ljubav sadržani na ovim stranicama čudesno su postignuće.
Ann Patchett
O, Williame!
Lucy Barton je spisateljica, no bivšeg supruga, Williama, teško joj je pročitati. William mi je, priznat će, uvijek bio zagonetan. Zagonetno je i zašto su njih dvoje ostali povezani nakon mnogo godina.
Kada je William zamoli da mu se pridruži na putovanju kako bi proniknuo u nedavno otkrivenu obiteljsku tajnu – jednu od onih tajni koje mijenjaju sve što znamo o svojim najbližima – Lucy i jest i nije iznenađena. Ono što slijedi prekrasna je priča o strahovima i nesigurnostima, malim radostima i nježnostima, o preljubima i drugim partnerima, roditeljima i djeci. Sa svakom stranicom saznajemo više o tihim silama koje nas drže zajedno – čak i kad se jedni od drugih udaljimo.
„Jednostavne izjavne rečenice Elizabeth Strout sadrže kontinente. Zna li itko bolje dočarati usamljenost, otuđenost, kazati duboke, važne stvari? Zna li itko bolje prikazati nasljeđe nesavršenog odgoja, nedoraslih roditelja?
Ovaj sjajni, uvjerljivi i nježni roman je jednostavno – radost.“
The Boston Globe
„Lucy Barton jedna je od besmrtnih književnih junakinja – krhka, oštećena, slomljena, ranjiva, ali najviše od svega, obična – poput nas.“
Žiri nagrade Booker
„Jedno od čudesnih svojstava proze Elizabeth Strout jest način na koji se naginje nad dubine najjednostavnijim potezima.“
The Guardian
„U središtu iznimne proze Elizabeth Strout nalaze se likovi koji se hvataju ukoštac s pitanjima o ljubavi, gubitku i obitelji u naizgled najobičnijim trenucima. Obiteljske drame koje ispunjaju njezine romane vode do neočekivanih otkrića koja prate složenost braka, roditeljstva i starenja.“
Time
O autorici
Elizabeth Strout američka je spisateljica rođena 1956. u Portlandu u saveznoj državi Maine. Diplomirala je engleski jezik na Bates Collegeu u Lewistonu, a na Syracuse University College of Law dobila je i diplomu iz prava. Kratko je radila kao pravnica prije nego što se preselila u New York gdje je počela raditi na Odsjeku za engleski jezik na Borough of Manhattan Community Collegeu. Objavljuje priče u brojnim časopisima, a za roman Olive Kitteridge dobila je Pulitzerovu nagradu za književnost.
Roman O, Williame! bio je u finalu nagrade Booker 2022. godine.
Na hrvatski su prevedeni romani Olive Kitteridge, Olive iznova, Amy i Isabelle, Zovem se Lucy Barton, O, Williame! te Lucy kraj mora, svi u Profilovu izdanju. Tri posljednja romana dijele zajedničku junakinju, Lucy Barton, te tvore svojevrsnu cjelinu premda se mogu čitati i posve odvojeno.