Nestašna kao trol, ljupka poput vile
VILINSKI BALET – GRACIOZNA IGRA!
TROLOVSKO KOLO – VRTI SE KO ČIGRA!
U Školi za vile otpočele su pripreme za najvažniji događaj godine – Veliki prolećni bal!
Svi su pozvani, pa čak i trolovi poput Mine Namćorić. Stroga učiteljica Mis Karamel jedva čeka da đake nauči plesu i pravilima lepog ponašanja. Međutim, ovi časovi neće biti mačji kašalj za našu Minu. Ona je prava šeprtlja, a još nema ni sluha… pleše kao svaki smotani trol! Hoće li Mina savladati nove plesne pokrete? Možda nije sve u koracima – nekad je dovoljno da te ritam ponese.
Nestašna kao trol, ljupka poput vile
ŠTA SE DOGODI KAD SE JEDNA TROLKICA ZADESI U ŠKOLI ZA VILE?
Mina Namćorić je sedmogodišnja trolkica, uvek raščupana i zarozana. Obožava smeđu boju, kao što je boja kolačića od blata. Prezire da sprema svoju sobu i pere noge. Mina je oduvek želela da nauči prave čarolije, ne samo sitne trolovske štosove i podvale. Konačno će joj se za to ukazati prilika kad dan provede u Školi za vile. Tu joj, međutim, neće sve biti potaman – naročito ne uglađeni maniri, šnalice i čajanke. Hoće li Mina uspeti da se kloni nestašluka i stekne nove drugare?
Jednom rečju, dragi moj, tajna bogatstva u književnosti ne leži u radu, nego u tome da se iskoristi tuđi rad.
Puna dva sata u Lisjenovim ušima sve se uređivalo novcem. U pozorištu kao u knjižarstvu, u knjižarstvu kao u uredništvu lista, o umetnosti i o slavi nije bilo govora. To kretanje velikog klatna, koje se zove Novac, udaralo ga je po glavi i po srcu razbijajući ih u komade (...) Setivši se večeri provedenih sa drugovima iz Ulice četiri vetra, jedna suza zablista u pesnikovim očima.
– Šta vam je? – upita ga Ejen Lusto.
– Vidim poeziju u blatištu – reče on.
– E, dragi moj, vi još imate iluzija.
Kroz priču o Lisjenu Šardonu, mladom pesniku iz Angulema koji očajnički pokušava da uzgradi ime u Parizu, Balzak maestralno prikazuje pogubnost provincijskih ideala i dvoličnost aristokratskog društva. Zgodan i ambiciozan, ali naivan, Lisjen u prestonicu dolazi s velikim očekivanjima da bi ga ubrzo porazila surova pariska realnost.
Uskraćen za društveni položaj za koji misli da mu pripada, Lisjen će ubrzo svoje težnje ka visokoparnoj poeziji zameniti lešinarskim novinarstvom, a njegov sve dublji moralni pad zapretiće da mu ugrozi život...
Napisan između 1837. i 1843, roman Izgubljene iluzije možda bolje od bilo kog drugog od preko devedeset autorovih romana otkriva prirodu i veličinu Balzakovog genija.
„Izgubljene iluzije tragikomičan su herojski spev o tome kako kapitalizam prožima duh. Tema romana je ovo: književnost postaje roba (a s njom zajedno i svaka ideologija).“
– Đerđ Lukač
Ko je dostojan jednog crnog reda
taj je dostojan i reči,
ko je dostojan reči
taj je dostojan i prostora beline,
ko je dostojan beline
taj je dostojan iskustva
da godinama krotio je samo
između redova male praznine
i da nema knjige
kojom bi zimi obložio
unutrašnju stranu kaputa.
Što više čitam, o poeziji znam
sve manje...
Sve lošiji sam gonič malih zebri
niz blage padine kolena i stola.
Dobro i Zlo, ružnoća i lepota idu ruku podruku.
Nije uvek Dobro ono što lepo izgleda, niti je Zlo ono što se ružnim čini.
Da bi se prava lepota razumela, treba voleti život.
Praznična atmosfera širila se vijugavim venecijanskim ulicama. Zureći kroz prozor, Nina je očarana krupnim pahuljama i snežnim krovovima koji liče na marcipan. Međutim, mlada alhemičarka tog idiličnog jutra predoseća da će misija spasavanja Ksoraksa postati još zamršenija.
Potraga za trećom tajnom odvešće Ninu u misterioznu zemlju Maja. Karkon je čvrsto rešen da devojčici sa Šestog Meseca i njenoj družini zada konačan udarac. Od pomoći će mu biti špil alhetarota, ratoborni androidi i verni saveznik Loris Sibilo Loredan. Ovog puta Nina će morati da se suoči s urokljivim pogledom pernate zmije, da nauči da koristi karte alhetarota i pronađe pomodio, moćni protivotrov za kletve. Uskočite u još jednu Nininu pustolovinu i ne zaboravite da razmišljate pogleda uprtog u horizont. Sreća nije plod koji raste izvan tebe. Srećan je samo onaj ko slobodno misli.
„Ko si ti?“, reče Gusenica.
Ovo nije bilo ohrabrujuće kao početak razgovora. Alisa je odgovorila, pomalo stidljivo: „Ja… teško mogu to da kažem, gospodine, ovog trenutka… samo znam ko sam bila kad sam ustala jutros, ali sam se od tada više puta promenila.“
Kada prateći Belog Zeca upadne u zečju jamu, Alisa će se naći u svetu u kojem nemoguće postaje moguće i ništa nije onako kao što izgleda. Tu će sresti niz neobičnih likova, od izumrle ptice Dodo do Češirskog mačka, koji iščezava, i prisustvovati ludoj čajanci i nadrealnom suđenju.
Kako bi shvatila apsurd koji je okružuje, Alisa će morati dobro da razmisli i preispita sve što se podrazumeva.
Sada dostupan u novom prevodu Zorana Penevskog, roman Alisa u Zemlji čuda je remek-delo svetske književnosti koje više od vek i po ne prestaje da fascinira generacije čitalaca širom sveta.
„Nijedna priča u istoriji engleske književnosti me nije oduševila koliko Alisa u Zemlji čuda Luisa Kerola.“
– Volt Dizni
Zašto se treba ispričati?
Otkrijte u ovoj zanimljivoj kartonskoj slikovnici s prozorčićima.
Koristeći profinjeni humor, simpatične likove te pomno razrađene ilustracije uz događaje i situacije između likova, koje će djeca prepoznati iz svakodnevnog života, ova edukativno-zabavna kartonska slikovnica na djeci jasan i jednostavan način objašnjava snagu koja se krije u činu isprike. Mališani će doznati zašto se treba ispričati te da je isprika potrebna čak i ako nešto nije učinjeno namjerno, objasnit će im se da nije uvijek lako reći oprosti jer se često osjećamo zbunjeno, ljutito, krivo, uplašeno ili posramljeno, a naučit će i kako se iskreno ispričati.
Ova slikovnica izvrsna je pomoć roditeljima, starateljima, odgajateljima u dječjim vrtićima te učiteljima razredne nastave da prebrode izazovne trenutke s mališanima te da pomognu njihovu društvenom i emocionalnom razvoju.
Slikovnica je izrađena od visokokvalitetnog kartona, što je čini izuzetno izdržljivom za sve znatiželjne prstiće koji će prebirati po njoj i njezinim prozorčićima i tako štošta doznati i naučiti. Uz zabavu i druženje obradite sa svojim mališanima ovu važnu temu i pomozite im da se nauče ispričati, ali i prihvatiti ispriku drugih.
O autorici:
Rose Hall odrasla je u Northumberlandu, a studirala je fiziologiju na Oxfordu. Deset godina radila je u dobrotvornom sektoru, pišući o raznovrsnoj problematici od obnovljivih izvora energije do sigurnosti radnika u Bangladešu, a neko se vrijeme brinula i o orangutanima bez roditelja. Velika joj je strast i pisanje dječjih knjiga i slikovnica, pa je tako za prestižnu britansku izdavačku kuću Usborne napisala knjige o inženjerstvu, poslovanju, računalima i okolišu.
O ilustratorici:
Lucy Fleming ilustratorica je i spisateljica, a živi u sjevernoj Engleskoj. Nakon završenog preddiplomskog studija ilustracije na Sveučilištu Lincoln, posvetila se karijeri ilustratorice. Njezina ljubav prema pripovijedanju i prirodi znatno utječe na njezine radove. Iskustvo je stekla radeći na raznovrsnim projektima u izdavaštvu dječjih knjiga, kao i osmišljavajući i izrađujući čestitke, igračke i slagalice, dizajnirajući likove u animacijama i još mnogo što. Djela koja je Lucy napisala ili ilustrirala uključuju Ella’s Night Lights, Lily the Pond Mermaid i Oak, the Littlest Leaf Girl, a surađivala je i s brojnim svjetskim izdavačima od kojih su neki: Penguin Random House, Bloomsbury, Simon & Schuster, Walker Books, Macmillan, Harper Collins i drugi.
“Tvrđava je svaki čovjek, svaka zajednica, svaka država, svaka ideologija.” Meša Selimović
Čovjek i smrt, tema koja je izašla iz Selimovićeve vlastite biografije i sudbine, glavna je tema romana Tvrđava. Radnja romana se dešava u XVII vijeku, neposredno poslije Hoćinske bitke, u muslimanskoj sarajevskoj sredini. Glavni lik je Ahmed Sabi, običan čovjek, vojnik koji poslije rata započinje novi život bez porodice, jer su umrli od opake bolesti koja je harala u tom periodu. On želi da nađe most do drugih ljudi, jer zna da nas razdvaja i uništava mržnja. Ljubav je ta koja nas može održati. Selimović je kroz Sabov lik prikazao ono što može da zadesi bilo koga od nas običnih smrtnika. Kroz konfliktne odnose koji se javljaju kod Šabe, Selimović želi da prikaže sposobnost ljudi da odgovore na neka životna pitanja.
Otkup sirove kože
Ovo je roman bh. autora Abdulaha Sidrana, jednog od najvažnijih književnika i scenarista na ovim prostorima. Roman se bavi tematikom ratnih dešavanja u Bosni i Hercegovini i prati sudbine običnih ljudi tokom tih turbulentnih vremena. Sidran koristi svoj prepoznatljiv stil, koji uključuje elemente realizma i poezije, kako bi prikazao teške životne situacije i emocionalne izazove s kojima se suočavaju njegovi likovi.
Roman je poznat po svojoj dubokoj emocionalnoj težini i autentičnom prikazu rata i njegovih posljedica na ljude i društvo. Sidranova proza često uključuje autobiografske elemente, dajući čitateljima uvid u autorove lične doživljaje i refleksije.
„U mladosti molio sam te za krepost govoreći: „Podari mi krepost i uzdržljivost, samo ne odmah...“
Opće prihvaćeno kao prva autobiografija zapadnog kanona, djelo Ispovijesti najutjecajnijeg antičkog kršćanskog mislioca bezvremenski je klasik koji oduševljava čitatelje više od 1500 godina. Istovremeno duhovni memoari i teološko-filozofski tekst u trinaest knjiga, a u ovom izdanju skraćeno i s izabranim fragmentima, ovo je duboko osobno i univerzalno djelo. Prisjećajući se grešne i nemoralne mladosti i propitujući sebe samog, sv. Augustin zapravo piše priču o grijehu, kajanju i iskupljenju, meditirajući o smislu života, ali i prihvaćanju vlastite nesavršenosti.
Upoznaj autora
Sveti Augustin (Aurelije Augustin, 354. – 430.) bio je najutjecajniji antički kršćanski mislilac čija je misao značajno prožela zapadnu filozofiju i kršćansku teologiju. Svetac je Katoličke Crkve i teološki autoritet. Najpoznatije djelo su mu Ispovijesti (Confessiones), duhovno-filozofska autobiografija u kojoj opisuje svoj grešan život i preobraćenje. Jedan je od četiri velika latinska crkvena oca, uz sv. Ambrozija, sv. Jeronima i sv. Grgura Velikoga. Bio je i pisac, glazbeni teoretičar, teolog i jedan od najutjecajnijih kršćanskih učitelja. Koristio se novoplatonizmom za izražavanje kršćanskih ideja. Univerzalno je prihvaćen od srednjega vijeka sve do današnjeg dana.
"Život dr. Eger otkriva našu sposobnost da prevladamo i najveće užase i svoju patnju upotrijebimo kako bismo pomogli drugima. Ona je pronašla istinsku slobodu i oprost i pokazuje nam kako to i mi možemo učiniti."
Počasni nadbiskup Južne Afrike Desmond Tutu
Dr. Eger je jedna od, nažalost, sve manjeg broja preživjelih svjedoka užasa holokausta koja je na vlastitoj koži doživjela strahote koncentracijskih logora. U dobi od šesnaest godina sa svojom je obitelji nasilno odvedena u Auschwitz. Tamo su joj ubili roditelje, zloglasni Josef Mengele natjerao ju je da za njega pleše u logoraškoj baraki, pješačila je izgladnjela kilometrima do jednog do drugog logora, služila kao ljudski štit na krovu nacističkog vlaka, stajala iz dana u dan u redovima koji su mogli značiti život ili smrt i dočekala oslobođenje doslovno zatrpana leševima, odakle su je izvukli gotovo čudesnom sretnom slučajnošću. Njezina knjiga priča je o paklu i traumama koje je, poput drugih ljudi koji su preživjeli holokaust, doživjela tijekom i poslije rata kada se godinama borila s flashbackovima i krivnjom preživjele osobe. Ovo je priča o tome kako se uspjela suočiti sa svojom prošlošću, vratila se u Auschwitz, suočila sa svojim demonima i oprostila svojim mučiteljima, ali i sebi. Postala je ugledna klinička psihologinja koja drži predavanja i nadahnjuje ljude diljem svijeta.
Ovo je njezina nevjerojatna, predivna priča, univerzalna poruka nade i mogućnosti za sve one koji poznaju bol i patnju. Pletući svoju priču na tri razine: priču o tome kako je preživjela, priču o tome kako se iscijelila te priču pacijenata koje je liječila i od kojih je učila, dr. Eger nam govori o izborima, velikim i malima, koji nas mogu odvesti od traume do pobjede, iz tame u svjetlost, iz zatočeništva u slobodu. Bez obzira jesmo li zarobljeni nesretnim okolnostima ili smo opkoljeni bodljikavom žicom vlastitih uvjerenja, uvijek možemo izabrati radost i slobodu.
"Priča dr. Eger zauvijek me promijenila."
Oprah
Upoznaj autora
Rođena u Mađarskoj, dr. Edith Eva Eger bila je tek tinejdžerica kad su nju i njezinu obitelj 1944. poslali u Auschwitz, zloglasni nacistički koncentracijski logor u kojem su njezini roditelji izgubili život. U svojim devedesetima dr. Eger vodi poznatu kliničku psihološku praksu u La Jolli u Kaliforniji, predaje na fakultetu pri Sveučilištu California u San Diegu te redovito održava predavanja diljem SAD-a i svijeta, a djeluje i kao savjetnica Američke vojske na području izdržljivosti i otpornosti te tretiranju PTSP-a. Gostovala je u brojnim televizijskim emisijama, uključujući The Oprah Winfrey Show i specijalni program CNN-a povodom obilježavanja sedamdesete obljetnice oslobođenja iz Auschwitza. Bila je glavna sudionica dokumentarnog programa posvećenog holokaustu na Nizozemskoj nacionalnoj televiziji. Dr. Eger je imenovana najboljom učiteljicom psihologije 1972. godine, ženom godine u El Pasu 1987. godine te je nagrađena nagradom California State Senate Humanitarian Award 1992. Za devedeseti rođendan Viktora Frankla dr. Eger je održala glavni govor na Međunarodnoj konferenciji logoterapije. Ovo je njezina prva knjiga i velika je svjetska uspješnica prevedena na dvadesetak jezika te dobitnica uglednih nagrada: National Jewish Book Award i
Misli Majke Terezije o molitvi zrnca su istine kojom nas i nakon svoje smrti blagoslivlja. Kratke po broju riječi, njezine misli sadrže duboku mudrost i hrana su za svaku dušu, bez obzira na našu vjeru i uvjerenja. Ova se knjižica više bavi osobnom, privatnom molitvom, kopanjem „u vlastitom vrtu“ kako bismo stvorili prostor za milost jer „molitva je jednostavno razgovor s Bogom“. Naslov ovog djela riječi su same Majke Terezije jer je upravo u molitvi i sama nalazila utjehu, vjeru i nadu u trenucima sumnje. I zaista, postoji li duhovni tragatelj koji nije posegnuo za nekim vidom molitve? I postoji li srce koje je molilo pomoć, a da od toga nije postalo bolje? U knjizi je i govor koji je papa Franjo održao povodom kanonizacije Majke Terezije i u kojem izražava divljenje njezinoj posvećenosti i milosrđu.
Svoje zapise, razmišljanja, ispise iz pročitanih knjiga, pripovedačke zamisli, beleške o ljudima i pojavama, jeziku i književnosti Andrić je počeo da piše još 20-ih godina XX veka, kada je još pisao ijekavicom, i skupljao ih u fasciklu pod simboličnim nazivom „Znakovi pored puta“. Ovi zapisi ostali su neobjavljeni za piščevog života, ali ih je do kraja Andrić dopunjavao, doterivao i unosio u neku od celina koje čine ovu knjigu jedinstvenom u našoj književnosti:
Nemiri od vijeka
Za pisca
Slike, prizori, raspoloženja
Nesanica
Večiti kalendar maternjeg jezika
Neiscrpno vrelo mudrosti, „Znakovi pored puta“ već skoro pola veka omiljeno su štivo mnogih generacija, knjiga koja se sa podjednakim uživanjem može čitati gde god se otvori, riznica najraznolikijih saveta, zapažanja i životnih uvida koje je ovaj pisac upućivao ne samo čitaocima nego i samome sebi.
Posebna vrednost ovog Laguninog izdanja su prevodi pojedinih izreka i citata stranih pisaca koje je Andrić u originalu na nemačkom, latinskom, francuskom i dr. jezicima unosio u svoju fasciklu, a koje u dosadašnjim izdanjima ovog osobenog dela nisu prevedeni.
Ovo luksuzno izdanje štampano je u tvrdom povezu, sa koricama od kože.
Od autorke romana Moja ljubav Nikola Tesla.
Romansirana biografija Jelene Gatiluzio, supruge despota Stefana Lazarevića.
Nakon Angorske bitke 1402. godine Stefan Lazarević je u Konstantinopolju postao despot. Po dobijanju titule, otputovao je na Lezbos, gde se verio sa ćerkom gospodara ovog ostrva Jelenom Gatiluzio. Dalja sudbina ove dame plemenitog roda nije sasvim razjašnjena. Ovo je priča o njoj, slobodoumnoj, hrabroj ženi i prati je od sunčanog grčkog ostrva, preko Kruševca, te misterioznog Beograda, koji u to vreme postaje prestonica, pa sve do manastira Pavlovac i Manasija.
„Srbija se posle Kosovskog boja uzdigla zahvaljujući despotu Stefanu. On nije bio samo vešt i prosvećen vladar, izuzetan diplomata nego i veliki ratnik. Priča o Jeleni Gatiluzio, njegovoj supruzi, predstavlja izvanredno krstarenje kroz srpsku srednjovekovnu istoriju. Autorka nas pored dalekih predela vodi i u dubinu srca glavne junakinje, gde se prepliću različita osećanja kojima će se čitaoci rado prepustiti.“
– Slaviša Pavlović
„Volim kada pisac stavi ogledalo ispred sebe, dugo posmatra svoj odraz u njemu i kaže: 'Vreme heroja još nije prošlo.' Junaci Ane Atanasković ulaze u borbu bez razmišljanja o pobedi. Jelena Gatiluzio i despot Stefan Lazarević ne traže pomilovanje – ljubavi to ne treba.“
– Branislav Janković
„Pripovedajući o ljubavi i lepoti života Jelene Gatiluzio sa ostrva Lezbos, Ana Atanasković je odškrinula vrata izmaštane riznice. Zapis 'kad se gospodin despot ženjaše' podsticajni je element ovog romana da fikcijski, imaginativno i sugestivno oživi istorijsko, mitološko i mistično.“
– Nebojša Lapčević
Pesme za decu
Stihovi čika Jove najbolji su prvi koraci u otkrivanju sveta, jer deca kroz pesme otkrivaju šta je dobro i lepo. Zabavna i poučna, lepršava i svevremena, poezija Jovana Jovanovića neizbežni je dodatak svačijem odrastanju i sagledavanju lepote srpskog jezika.
Uz Zmajevu riznicu lako je videti kako je svako dete zaista posebno biće. A svaki put smo deca kad čujemo Zmajeve rime!
Autorka romana Đurđevim stopama i Dok svetac bdi.
Nadahnjujuća priča o isceljujućoj snazi ljubavi
Ljiljana Šarac bravurozno gradi zaplet u čijem je središtu Lidija, tridesetogodišnjakinja koja se nakon borbe sa opakom bolešću i neočekivanog razvoda upušta u renoviranje kuće. U zidu pronalazi skrivenu beležnicu. Nosi je na Tasos, gde u okrepljujućoj majskoj tišini shvata da je pronašla dnevnik srpske princeze Jelene Karađorđević, ćerke kralja Petra Prvog i unuke knjaza Nikole. Upoznaje se sa životom ove fascinantne žene koju je sudbina vodila od rodnog Cetinja, preko Beograda, Ženeve do Sankt Peterburga i okrilja carske porodice Romanov. Dnevnički zapisi se prekidaju usred tragičnih događaja 1917. Lidija shvata da princezinu priču mora da dovrši sama. Sticajem srećnih okolnosti, na najzelenijem grčkom ostrvu upoznaje nekoga ko će joj u tom istraživanju pomoći, a ujedno probuditi njene uspavane emocije.
„Dnevnik pronađen u zidu stare kuće u Beogradu ima moć da udahne život tamo gde se on rasipa i nestaje. Živopisne priče dveju žena prepliću se u nežnom saglasju, vraćajući nadu i u najvećoj tami. Ljiljana nas maestralno vodi kroz raskoš Mramornog dvorca Romanovih, brezove šumarke i zaleđena jezera Rusije, a onda vraća u Srbiju napaćenu ratom i vaskrslu junaštvom.“
– Milena Sekulić Odalović
„Ljljana Šarac veštom naracijom oslikava lik glavne junakinje Lidije, koja uči da živi sa činjenicom da je smrt zakucala na njena vrata a da joj se brak pretvorio u krhotine. Čitajući dnevnik princeze Jelene, ona upoznaje ženu koja je živela, volela, nadala se i očajavala baš kao i ona sama. Stavljajući fokus priče na vreme vladavine dinastija Karađorđevića i Romanova, autorka daje biserni doprinos našoj kulturi sećanja.“
– Slavica Mastikosa
