Pretraga
Prikaz 1249–1272 od 1719 rezultataSorted by latest
DVOR TRNJA I RUŽA
Sarah J. Maas
Fokus komunikacije
PRVI NASTAVAK SERIJALA.
Kada devetnaestogodišnja Feyre u šumi ubije vuka, na kućni prag dolazi joj zastrašujuće stvorenje koje traži odmazdu. Za kaznu je odvodi u čarobnu zemlju za koju ona zna samo iz legendi. Čim stignu na odredište, Feyre otkriva da njezin otmičar zapravo nije samo zvijer nego i jedan od smrtonosnih, besmrtnih vilenjaka koji su nekoć vladali i njezinim svijetom.
Dok se prilagođava novom domu, njezini osjećaji prema vilenjaku Tamlinu mijenjaju se iz dana u dan.
Međutim, i vilenjačkom dvoru prijeti opasnost…
Feyre mora pronaći način da je zaustavi ili bi i Tamlinov svijet, ali i njezin, mogli biti zauvijek uništeni.
BRITT-MARIE JE BILA OVDJE
Fredrik Backman
Fokus komunikacije
Britt-Marie je bila ovdje novi je roman autora svjetskog hita Čovjek zvan Ove.
Vilice. Noževi. Žlice.
Točno tim redom.
A ako išta zna, Britt-Marie zna što je red.
Zna da se čaša ne može odložiti na stol bez podmetača. Da ručak mora biti u podne, a večera u šest. Da je prije putovanja uputno naprašiti madrace sodom bikarbonom, da ne ostanu prljavi za slučaj da ti se nešto desi.
I da je suludo plastične čaše nazivati šalicama za kavu. Jer nismo u ratu.
Njezin muž kaže da joj socijalna inteligencija nije jača strana.
Zato njemu jest.
Pa Britt-Marie godinama pere košulje koje mirišu na tuđi parfem.
Sve dok on ne dobije infarkt.
A ona okrene novu stranicu.
I završi Bogu iza nogu, u mjestu u kojem ništa, ali apsolutno ništa, nije u skladu s njezinim poimanjem reda.
A ponajmanje stanovnici – horda prljave djece opsjednute nogometom, supijana žena u invalidskim kolicima koja vodi automehaničarsku radionicu, pizzeriju i poštu (sve u jednom), slabovidna, a možda čak
i slijepa, bivša nogometašica tankih živaca, štakor koji jede Snickers i sjajan je u slušanju, i jedan usamljeni policajac.
Ali, Britt-Marie nije osoba koja odustaje samo tako…
O AUTORU:
Rođen 1981., švedski kolumnist, bloger i pisac. Njegov prvi roman “Čovjek zvan Ove” (En man som heter Ove, 2012) bio je u Švedskoj velika uspješnica i prodan u više od 500.000 primjeraka. Do danas mu je prvijenac preveden na 25 jezika i ne silazi s vrhova najprodavanijih naslova. Objavio je još “Saker min son behöver veta om världen” (Stvari koje moj sin treba znati o svijetu, 2012), “Min mormor hälsar och säger förlåt” (Moja baka vas pozdravlja i kaže da joj je žao, 2013) i Britt-Marie var här (Britt-Marie je bila ovdje, 2014).
Ostale humoristične romane potražite ovdje.
-9%
ADELINE: OPSESIJA
H. D. Carlton
Mozaik knjiga
Adeline: Opsesija
U ovoj zapanjujuće intrigantnom romanu pratimo sudbinu Adeline Reilly, mlade spisateljice koja se nakon smrti bake seli u obiteljsku kuću Parsons Manor u državi Washington. Dok se smješta u ovu pomalo jezovitu gotičku viktorijansku kuću, Adeline počinje otkrivati tajne o povijesti svoje obitelji i ukletoj prošlosti imanja, a koje se tiču i njezine prabake. Bila je meta opsesivnog muškarca koji ju je uhodio te s kojim se upustila u strastvenu vezu prije nego što je ubijena.
Sada, dok očajnički traži istinu o prabakinu umorstvu, Adeline se nađe u istoj situaciji kao i ona – i nju uhodi vrući progonitelj potajno prateći svaki njezin korak. Unatoč upozorenjima, njihova međusobna privlačnost vodi ih u opasnu igru mačke i miša.
Roman, trenutno jedan od velikih bestselera na Amazonu i hit o kojem svi pričaju na društvenim mrežama, dotiče se kontroverznih tema poput trgovine ljudima, uhođenja, opsesije, granice između seksualnog pristanka i napada, stavljajući likove u nemilosrdne moralne dileme. Knjiga je to koja će vas odvesti u svijet mračnih tajni, skrivenih želja i neodoljivih strasti te uzdrmati do temelja.
“Adeline: Opsesija izvanredna je priča o obmani, dubokoj ljubavi i neodoljivom utjecaju opsesije.” – Books & Review
O autorici romana Adeline: Opsesija:
H. D. Carlton je odrasla u malom gradu u Ohiju. Danju obavlja dosadne odrasle stvari, a noću pretvara svoju maštu u riječi dok joj mačka pleše po njoj. Nekoć je objavljivala pjesme, ali sada se posvećuje pretvaranju poezije u priču. Priču koja uključuje zlokobne svjetove s najgorom vrstom negativaca.
Više o H. D. Carlton saznajte na hdcarlton.com. Pretplatite se na newsletter za novosti, darivanja i posebne ponude
O, WILLIAME!
Elizabeth Strout
Profil knjiga
FINALIST NAGRADE BOOKER 2022.
U ovom izuzetnom nastavku priče o Lucy iz romana "Zovem se Lucy Barton", Elizabeth Strout još je jednom potvrdila svoj status jedne od najznačajnijih suvremenih američkih spisateljica.
Nježni podsjetnik da budemo emotivno velikodušni prema najdražima i fizički što je moguće prisutniji svakoga dana svojeg života.
The San Francisco Chronicle
Toliko intimne, krhke, očajne ljudskosti natapa ove stranice da oduzima dah. Gotovo svaka rečenica nosi snagu otkrivenja.
The Washington Post
Dubina, složenost i ljubav sadržani na ovim stranicama čudesno su postignuće.
Ann Patchett
O, Williame!
Lucy Barton je spisateljica, no bivšeg supruga, Williama, teško joj je pročitati. William mi je, priznat će, uvijek bio zagonetan. Zagonetno je i zašto su njih dvoje ostali povezani nakon mnogo godina.
Kada je William zamoli da mu se pridruži na putovanju kako bi proniknuo u nedavno otkrivenu obiteljsku tajnu – jednu od onih tajni koje mijenjaju sve što znamo o svojim najbližima – Lucy i jest i nije iznenađena. Ono što slijedi prekrasna je priča o strahovima i nesigurnostima, malim radostima i nježnostima, o preljubima i drugim partnerima, roditeljima i djeci. Sa svakom stranicom saznajemo više o tihim silama koje nas drže zajedno – čak i kad se jedni od drugih udaljimo.
„Jednostavne izjavne rečenice Elizabeth Strout sadrže kontinente. Zna li itko bolje dočarati usamljenost, otuđenost, kazati duboke, važne stvari? Zna li itko bolje prikazati nasljeđe nesavršenog odgoja, nedoraslih roditelja?
Ovaj sjajni, uvjerljivi i nježni roman je jednostavno – radost.“
The Boston Globe
„Lucy Barton jedna je od besmrtnih književnih junakinja – krhka, oštećena, slomljena, ranjiva, ali najviše od svega, obična – poput nas.“
Žiri nagrade Booker
„Jedno od čudesnih svojstava proze Elizabeth Strout jest način na koji se naginje nad dubine najjednostavnijim potezima.“
The Guardian
„U središtu iznimne proze Elizabeth Strout nalaze se likovi koji se hvataju ukoštac s pitanjima o ljubavi, gubitku i obitelji u naizgled najobičnijim trenucima. Obiteljske drame koje ispunjaju njezine romane vode do neočekivanih otkrića koja prate složenost braka, roditeljstva i starenja.“
Time
O autorici
Elizabeth Strout američka je spisateljica rođena 1956. u Portlandu u saveznoj državi Maine. Diplomirala je engleski jezik na Bates Collegeu u Lewistonu, a na Syracuse University College of Law dobila je i diplomu iz prava. Kratko je radila kao pravnica prije nego što se preselila u New York gdje je počela raditi na Odsjeku za engleski jezik na Borough of Manhattan Community Collegeu. Objavljuje priče u brojnim časopisima, a za roman Olive Kitteridge dobila je Pulitzerovu nagradu za književnost.
Roman O, Williame! bio je u finalu nagrade Booker 2022. godine.
Na hrvatski su prevedeni romani Olive Kitteridge, Olive iznova, Amy i Isabelle, Zovem se Lucy Barton, O, Williame! te Lucy kraj mora, svi u Profilovu izdanju. Tri posljednja romana dijele zajedničku junakinju, Lucy Barton, te tvore svojevrsnu cjelinu premda se mogu čitati i posve odvojeno.
NEŠTO CRVENO POKRAJ CESTE
Anne Tyler
Profil knjiga
Roman dobitnice Pulitzerove nagrade.
Sjajan, iznimno hvaljen roman o pogrešnim pretpostavkama, drugim šansama i snazi veza koje ostvarujemo jedni s drugima. Roman jedne od ponajboljih američkih autorica našeg doba odmah nakon objavljivanja postao je bestseler te je uvršten u širi izbor nagrade Booker.
Iznimno duhovito i potresno.
Boston Globe
Toplo, mudro i prepuno briljantno ostvarenih likova.
Sunday Times
Čarobnica!
Mail on Sunday
U vremenu u kojem živimo svima nam treba više Anne Tyler.
New York Times
Čisti užitak od početka do kraja!
Daily Mail
Nešto crveno pokraj ceste
Zastane li on ikada da bi razmislio o svom životu? O njegovu značenju, o svrsi? Smeta li mu pomisao da će idućih trideset ili četrdeset godina provesti na isti način? Nitko ne zna. A sasvim sigurno nitko ga nije ni pitao. Micah Mortimer muškarac je u ranim četrdesetima, muškarac koji se svojih rutina i pravila tvrdoglavo pridržava, neovisno o tome je li riječ o poslu, čišćenju stana ili odnosu s ljudima koji ga okružuju. No njegov svijet ozbiljno se uzdrma kad mu prijateljica – Micah smatra da nema smisla koristiti izraz djevojka u njihovim godinama – kaže da će se morati iseliti iz stana u kojem živi, a na vratima mu se pojavi mladić koji vjeruje da je Micah njegov otac. Vijesti su to koje bi mogle našem junaku ne samo uzdrmati nego i zauvijek promijeniti život.
“Puno više od zaplitanja i rasplitanja pripovjednih očica, Tylerovu zanima slojevito, duboko i nijansirano profiliranje likova koji gotovo da oživljavaju pred čitateljem. Malo je pisaca koji su u stanju na ograničenom prostoru jedan isprva plošni, papirnati karakter napumpati do punog volumena i učiniti ga familijarno bliskim svima koji posegnu za knjigom. Osim što je priča o usamljenosti, pogrešnim izborima i novim počecima, roman Nešto crveno pokraj ceste na veoma suptilan način bavi se i suvremenom, dakle, raslojenom Amerikom. Autorica to ne čini nametljivo i glasno, stran joj je svaki pamfletistički predumišljaj, pa i dalje neće biti zanimljiva medijima koji vole glodati kosti društvenih kontroverzi, ali joj nitko ne može osporiti da je onako usput, sve kao da neće, između korica ovoga romana ponudila i poražavajući kroki društvenog prezenta u kojemu ljudi zrele dobi ili u jeseni života i dalje žive u slabo održavanim unajmljenim stanovima ili čak djecu podižu u automobilima, a rintanjem na dva posla mogu zaraditi samo za ručak i večeru.”
Ivica Ivanišević, Slobodna Dalmacija
“Naoko je ovdje malo sastojaka za neku dobru i uzbudljivu priču. Nema velike ljubavi koja lomi srce, ni strasti koja lomi krevete, krvavih ubojstava, ni igre mačke i miša na par stotina stranica psihološkog trilera, nema detalja iz povijesti, a kamoli nekih špijuna. Nema čak ni zlog zubara koji će nevinom trkaču kad-tad povaditi zube. A opet je Anne Tyler, američka književnica koja je za svoj roman Vježbe disanja iz 1988. godine dobila Pulitzerovu nagradu, napisala sjajan roman. Nešto crveno pokraj ceste pričom o rutini jednog čovjeka u stanju je otvoriti oči mnogima, pokazati kako je lako skliznuti u tu nepodnošljivu lakoću življenja u ničemu.”
Bojana Radović, Večernji list
O autorici
Anne Tyler (1941.) američka je spisateljica i književna kritičarka koju se najčešće uspoređuju s Johnom Updikeom, Jane Austen i Eudorom Welty. Autorica je romana: Raznizane godine, Vježbe disanja, Slučajni turist, Nekoć kad smo bili odrasli... Dobitnica je brojnih prestižnih priznanja: Pulitzer, Janet Heidinger Kafka, Udruženja američkih knjiženih kritičara... Nemoguća djevojka izvorno je objavljena u ediciji Hogarth Shakespeare unutar koje neki od najpoznatijih autora svijeta objavljuje romaneskne obrade drama engleskog klasika, a u sklopu iste edicije objavljen je i Vražji okot Margaret Atwood. Oba romana objavljena su u izdanju Profila
MINIJATURISTICA
Jessie Burton
Profil knjiga
Reizdanje svjetskog megahita.
Veličanstveno ispripovijedana, opojna i iznimno napeta. Priča o ljubavi i opsesiji, izdaji i odmazdi, prividu i istini.
Očaravajuća, čarobna i puna iznenađenja – ona vrsta knjige koja vas podsjeti zašto ste se zaljubili u čitanje.
S. J. Watson
Minijaturistica
U jesen 1686. godine osamnaestogodišnja Nella Oortman pokuca na vrata otmjene kuće u najimućnijoj četvrti Amsterdama. Dolazi iz provincije započeti novi život žene bogata trgovca Johannesa Brandta, ali umjesto njega dočeka je njegova sestra Marin oštra jezika. Johannes se pojavi tek poslije, s neobičnim vjenčanim darom: minijaturnom replikom njihove kuće. Namjestit će je tajanstvena minijaturistica čije sićušne kreacije odražavaju predloške iz stvarnog života na vrlo neočekivan način… Zatvoreni svijet Brandtovih isprva zbunjuje Nellu, ali otkrivajući njegove tajne, ona počinje shvaćati sve veću opasnost koja im prijeti. Drži li minijaturistica u šaci sudbinu svih njih? Hoće li ona biti ključ njihova spasa ili začetnica njihove propasti?
“Izuzetno dojmljiv prvijenac – slojevit, magične atmosfere, uvlači čitatelja u svoj svijet.”
Deborah Moggach
“Proza Jessie Burton očara vas i prebaci u vrijeme o kojemu piše, dok vas silovit vrtlog zapleta čvrsto drži u napetosti. Kad sam završila s čitanjem, prvi mi je poriv bio da je odmah započnem ponovo čitati.”
Hannah Kent
“Izvrstan roman: iznimno zanimljivi likovi, napeta radnja, majstorski napisano.”
Nathan Filer
Jessie Burton britanska je spisateljica, autorica romana „Minijaturistica“, „Muza“, „Ispovijest“ i „Kuća sreće“ koji su prevedeni na gotovo 40 jezika, a možete ih sve čitati i na hrvatskom u Profilovu izdanju.
Roman „Minijaturistica“ prodan je u više od milijun primjeraka, a dobitnik je nagrada Waterstones i Specsavers za knjigu godine 2014. Prema tom je romanu BBC snimio televizijsku seriju. Nastavak „Minijaturistice“, roman „Kuća sreće“, objavljen 2022., bestseler je broj 1 Sunday Timesa.
Jessie Burton rođena je 1982., studirala je na sveučilištu u Oxfordu, a uz to što objavljuje romane piše i recenzije te članke za mnoge svjetske medije od The New York Timesa, Harpers Bazaara do Voguea i The Wall Street Journala.
Živi s obitelji u Londonu.
O autorici
Jessie Burton britanska je spisateljica, autorica romana „Minijaturistica“, „Muza“, „Ispovijest“ i „Kuća sreće“ koji su prevedeni na gotovo 40 jezika, a možete ih sve čitati i na hrvatskom u Profilovu izdanju.
Roman „Minijaturistica“ prodan je u više od milijun primjeraka, a dobitnik je nagrada Waterstones i Specsavers za knjigu godine 2014. Prema tom je romanu BBC snimio televizijsku seriju. Nastavak „Minijaturistice“, roman „Kuća sreće“, objavljen 2022., bestseler je broj 1 Sunday Timesa.
Jessie Burton rođena je 1982., studirala je na sveučilištu u Oxfordu, a uz to što objavljuje romane piše i recenzije te članke za mnoge svjetske medije od The New York Timesa, Harpers Bazaara do Voguea i The Wall Street Journala.
Živi s obitelji u Londonu.
GENIJALNA PRIJATELJICA – izdanje 2024.
Elena Ferrante
Profil knjiga
BROJ 1 MEĐU 100 NAJBOLJIH KNJIGA 21. STOLJEĆA PO IZBORU NEW YORK TIMESA
Prvi dio moćne sage o ženskom prijateljstvu koja je postala književni hit desetljeća.
Veličanstveni roman koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim, neusporediv s bilo čim dosad objavljenim.
The Guardian
Genijalna prijateljica
Pedesete godine prošlog stoljeća. Na ulicama siromašnog predgrađa Napulja upoznat će se dvije djevojčice; Elena i Lila. Jedna blaga i željna priznanja onih koji je okružuju, druga žestoka, nepokolebljiva i samosvjesna do najmanjeg atoma svog bića. Dvije djevojčice tu će započeti kompleksno, ali iznimno prijateljstvo koje će odrediti njihove sudbine.
Roman “Genijalna prijateljica” prvo je poglavlje priče o Eleni i Lili, prvi dio tetralogije o nezaboravnim junakinjama koje nastoje stvoriti život u okrilju zagušujuće, nasilne kulture. Djelo, koje se čita i kao izuzetna raskošna freska društva tijekom više desetljeća, Eleni Ferrante donijelo je svjetsku slavu, unisono oduševljenje kritike diljem svijeta, a njezini čitatelji i kritičari suglasni su u ocjeni – ovo je veličanstvena proza našeg doba.
„Romani Elene Ferrante toliko su intenzivno i nasilno osobni, doimaju se kao blistava ispovijest pred očima čitatelja.“
The New Yorker
„Svi bi trebali čitati sve na čemu piše ime Elena Ferrante.”
The Boston Globe
O autorici
Elena Ferrante umjetničko je ime talijanske spisateljice čiji identitet nije poznat javnosti jer ga taji još od objave svojeg prvog romana "Mučna ljubav" 1992. O tome tko stoji iza pseudonima, ne zna se mnogo, ali ono što je sigurno jest da je riječ o osobi koju vodeći svjetski kritičari i teoretičari smatraju jednim od najvažnijih imena suvremene svjetske književnosti. Kritičari diljem svijeta ubrajaju je među najvažnije svjetske autore našeg doba, časopis Foreign Policy 2014. uvrstio ju je među 100 najutjecajnijih svjetskih intelektualaca, a časopis Time 2016. među 100 najutjecajnijih pisaca svijeta. Na hrvatskom su objavljeni prijevodi njezinih romana "Dani zaborava", "Mučna ljubav" "Lažljivi život odraslih", "Mračna kći" te tetralogije koju čine romani: "Genijalna prijateljica", "Priča o novom prezimenu", "Priča o onima koji bježe i onima koji ostaju" te "Priča o izgubljenoj djevojčici", a koja joj je donijela i svjetsku slavu.
TRI ROMANA HALED HOSEINI
Khaled Hosseini
Laguna
Haled Hoseini
Haled Hoseini je rođen 1965. godine u Kabulu, u Avganistanu. Njegov otac bio je diplomata u Ministarstvu spoljnih poslova Avganistana, a njegova majka je predavala farsi i istoriju u velikoj srednjoj školi u Kabulu. Ministarstvo spoljnih poslova šalje njegovu porodicu 1970. godine u Teheran, gde je njegov otac radio u avganistanskoj ambasadi.
U Teheranu su živeli do 1973, kada su se vratili u Kabul. Jula 1973, u noći kada je rođen najmlađi Hoseinijev brat, zbačen je avganistanski kralj Zahir Šah u državnom udaru, koji je bez krvi organizovao kraljev rođak Daud Kan. U to vreme, Hoseini je išao u četvrti razred, i već je bio otkrio književnost i bio očaran brojnim knjigama koje je čitao.
Avganistansko Ministarstvo spoljnih poslova 1976. godine još jednom premešta Hoseinijevu porodicu, ovog puta u Pariz. Bili su spremni da se vrate u Kabul 1980, ali je do tada Avganistan već doživeo krvavi komunistički prevrat i invaziju sovjetske vojske. Hoseinijevi su tražili i dobil politički azil od Sjedinjenih Američkih Država. Hoseinijeva porodica se u septembru 1980. preselila u San Hoze u Kaliforniji. Njegov otac je radio nekoliko poslova istovremeno i uspeo je da obezbedi svojoj porodici život bez socijalne pomoći. Haled Hoseini je maturirao 1984. i upisao se na Univerzitet Santa Klara, gde je diplomirao na osnovnim studijama iz biologije 1988. godine. Sledeće godine upisao se na medicinski fakultet „San Dijego“ Kalifornijskog univerziteta, gde je 1993. diplomirao. Završio je stažiranje u bolnici „Sidar-Sinaj“ u Los Anđelesu i 1996. započeo bavljenje internom medicinom. Međutim, njegova prva ljubav uvek je bilo pisanje.
Hoseini ima žive, nežne i lepe uspomene na mirnodopsku presovjetsku eru Avganistana, kao i na svoja lična iskustva sa avganistanskim Hazarima (plemena u Avganistanu, Pakistanu i Iranu). Jedan Hazar posebno je imao uticaja na malog Haleda – bio je to tridesetogodišnjak po imenu Husein Kan, koji je radio za Hoseinijeve dok su živeli u Iranu. Kada je Haled bio u trećem razredu, učio je Kana da čita i piše. Iako je njegov odnos sa Huseinom Kanom bio kratkotrajan i više zvaničan, Haled se uvek sećao topline i privrženosti koja se razvila među njima – to je odnos koji se odrazio u njegovom prvom romanu „Lovac na zmajeve“ (Laguna, 2006).
U maju 2007. godine objavio je drugi roman „Hiljadu čudesnih sunaca“ (Laguna, 2008). Obe knjige prodate su u preko 10 miliona primeraka u SAD i više od 38 miliona primeraka širom sveta.
Hoseini je 2006. imenovan za ambasadora dobre volje UNHCR-a, Agencije za izbeglice Ujedinjenih nacija. Nadahnut putovanjem u Avganistan u svojstvu ambasadora UNHCR-a osnovao je neprofitnu Fondaciju Haled Hoseini za humanitarnu pomoć Avganistancima. Živi u severnoj Kaliforniji.
Za više informacija o Haledu Hoseiniju posetite sledeće veb-sajtove: www.khaledhosseini.com i www.khaledhosseinifoundation.org.
Foto: Elena Seibert
JA SAM FRIDA
Karolin Bernard
Laguna
Od autorke bestselera Frida Kalo i boje života
Velika priča o ljubavi i slobodi
Ja sam svoja sopstvena muza!
Leto 1938. Frida Kalo ima prvu samostalnu izložbu u Njujorku. Uspeh je ogroman i njeno ime se slavi u umetničkom svetu Menhetna. Frida je dostigla prekretnicu u svom životu. Konačno počinje da bude priznata kao slikarka, a ne samo kao supruga poznatog Dijega Rivere.
U ovoj novoj fazi Frida se susreće s fotografom Nikolasom Marijem, s kojim doživljava strastvenu ljubav. Ali Nik traži nešto naizgled nemoguće od nje i Frida mora otkriti šta zaista želi – u umetnosti i u ljubavi.
Sa izuzetnim znanjem i istančanom osetljivošću, Karolin Bernard otkriva stranu Fride Kalo do sada nepoznatu širokoj publici. Ja sam Frida je roman koji vas vodi kroz vrtlog emocija, umetničkog trijumfa i strastvene ljubavne priče jedne od najvećih svetskih ikona.
UBISTVO ZA PREZAUZETE
Toni Parsons
Laguna
Roman iz serijala o detektivu Maksu Vulfu
Inspirisano istinitim događajem – zloglasnom pljačkom Brinks-Met.
Maks Vulf se vratio.
Ema Mun je na slobodi.
Odslužila je šesnaest teških godina zbog oružane pljačke u kojoj su poginula dva čoveka, a obogatilo ih se mnogo više. Ema Mun nije progovorila. Nije odala ni saučesnike niti ubicu. Konačno je puštena, ali je ostala bez svega: porodice, svog dela od pljačke i muža, večnog gubitnika.
Ema Mun je sada nestrpljiva. Vreme je za naplatu starih dugova. Tokom dugih godina u zatvoru stekla je disciplinu i nove prijatelje.
Dok iskrsavaju tela nevinih i krivih, samo jedan čovek stoji između prevejane kriminalke i njene želje za osvetom. Čovek koji ju je svojevremeno uhapsio. Maks Vulf. Samohrani otac jedne tinejdžerke, nepopustljivi i neustrašivi detektiv koji nikome ništa nije dužan i ima sopstveni kodeks časti.
„Najbolji roman o Maksu Vulfu dosad! Izvanredno i autentično.“
– Li Čajld
„Briljantan roman.“
– Piter Džejms
PISMA MILENI
Franz Kafka
Laguna
A možda i nije prava ljubav kada kažem da si moje najmilije; ljubav je to što si moj nož kojim kopam po sopstvenoj duši.
Franc Kafka je upoznao novinarku Milenu Jesensku u Pragu 1920. godine. Bio je u društvu zajedničkih prijatelja i tokom razgovora ona je predložila da prevede dve njegove priče na češki. Milena je živela u Beču, Kafka u Pragu. Mnogo toga ih je razdvajalo: ona je bila nesrećno udata i mlada, a on stariji, bolestan i još uvek veren. Prva pisma su kurtoazna: njih dvoje pišu o svom zdravlju, okolini, književnim člancima, prevodu Kafkinih priča. Malo-pomalo, ton se menja, potreba da razmenjuju vesti jedno o drugom potpiruje patnju zbog razbuktale strasti.
Kafkini dnevnici su predočili istinsku dubinu tog prijateljstva, ali je u njima samo nagovešteno ono što nam otkrivaju pisma, koja se čitaju kao ljubavni roman, ali i izliv očajanja, blaženosti, samooptuživanja i samoponiženja. Zahvaljujući njihovoj izrazitoj neposrednosti i intimnom tonu, ova knjiga pruža uzbudljiv čitalački doživljaj.
Povodom sto godina od Kafkine smrti, Pisma Mileni u novom prevodu Maje Anastasijević, otkrivaju nam ličnost pisca čija je proza utisnula dubok trag u književnost XX veka.
„Po neumoljivosti s kojom otkriva ljudsku veličinu i slabost, strast i kukavičluk, ovo životno svedočanstvo može da se svrsta u red s Rusoovim Ispovestima.“
– Die Welt
„Osim lepote samih pisama, ovo je najznačajniji ključ koji imamo za razumevanje Kafkinih romana i priča.“
– New York Times
„Pisma Mileni Franca Kafke spadaju u najlepše domete književnosti.“
– Die Zeit
ROBINJA SLOBODE
Ildefonso Falkones
Laguna
Od autora bestselera Katedrala na moru i Slikar duša
U njenoj glavi su čilele čežnje i nadanja, bezbrojni snovi u kojima je uživala i sloboda čiji je ukus osetila, slatka kao najbelji šećer.
Kuba, polovina XIX veka. Teške okovane noge koračaju karipskom obalom. Svakim korakom su sve udaljenije od slobode. Sedam stotina robinja brine se nad sudbinom koja ih očekuje. Dok oplakuju, strahuju, čeznu za domovinom, neko drugi ih posmatra i odlučuje o budućnosti. Među svima njima je i mlada Kaveka koju iščekuje okrutna sudbina u domu markiza De Santadome. Sve dok se nad njom ne ukaže tračak nade i pomoć boginje Jemaje.
Španija, sadašnje vreme. Dok je stajala ispred centralne kancelarije Banke Santadoma, Lita je osećala nelagodu. Nije imala razloga da se stidi što traži pomoć od poslodavca kod kog je njena majka Konsuela radila ceo život. Kako je vreme prolazilo i što se više upoznavala sa poslovima porodice De Santadome, Lita je postepeno otkrivala ružnu prošlost neprocenjivog porodičnog bogatstva. Rešena da ispravi nepravdu, Lita uzima stvar u svoje ruke i radi na slučaju kojim želi da povrati čast robovima.
Fascinantna priča koja govori o strastvenoj borbi za slobodu tokom perioda kolonijalne Kube i u Španiji XXI veka.
„Roman ambiciozanog i pažljivog zapleta koji oslikava živote snažnih protagonistkinja kroz istorijsku avanturu epskih razmera. Falkones ni u jednom trenutku ne pravi ustupak predvidljivim rešenjima, suočavanje sa neočekivanim je intrigantno, magija i realizam suptilno pomešani, a nevidljiva nit koja nas vodi od Lite do Kaveke u svojevrsnoj obaveznoj pesničkoj pravdi.“
– El Español
SVETI RAT ZA CARIGRAD
Aleksandar Tešić
Laguna
Autor kultnog epskog serijala Kosingas
Zadrhti sunce, zaječi zemljo: Grad je pao!
Opsada koja je rešila konačnu sudbu Carice gradova.
Roman Sveti rat za Carigrad čitaoce vodi kroz vekove – od slavnih trenutaka prestonice Vizantijskog carstva i povratka Pravog krsta do strašnih opsada koje su pretile da unište srce hrišćanstva. Aleksandar Tešić pripoveda epsku priču o požrtvovanosti, hrabrosti i veri.
Carigrad, grad bogate istorije i kulturnog nasleđa, bio je poprište sukoba velikih sila – hrišćanstva i islama. Na njegovim zidinama se 1453. odigrao poslednji krvavi megdan cara Konstantina Dragaša i sultana Mehmeda. Dok se dve vojske danima sukobljavaju i pokušavaju da nadmudre jedna drugu i pobede, unutar crkvenih zidova odvijaju se dramatični događaji koji će oblikovati budućnost celokupne civilizacije.Sa izuzetnom posvećenošću detaljima i živopisnim i dinamičnim prikazima bitaka, autor oživljava herojsku borbu za očuvanje i opstanak jednog od najvažnijih gradova sveta. Ovo nije samo istorijski roman već je istovremeno dirljiva, potresna saga o ljudima koji su sopstvenim nesebičnim žrtvovanjem ispisali stranice istorije.
Sa izuzetnom posvećenošću detaljima i živopisnim i dinamičnim prikazima bitaka, autor oživljava herojsku borbu za očuvanje i opstanak jednog od najvažnijih gradova sveta. Ovo nije samo istorijski roman već je istovremeno dirljiva, potresna saga o ljudima koji su sopstvenim nesebičnim žrtvovanjem ispisali stranice istorije.
„Podignut na razmeđi kontinenata, svetova i civilizacija, Konstantinov grad je vekovima ponosno prkosio valovima mora i vremena, i bio srce i duša carstva. Nakon jedanaest vekova slave osvanulo je jutro u kome je najviši bedem hrišćanske vaseljene morao da padne. Roman govori o jednom od najdramatičnijih događaja u istoriji Evrope kada je ovaj grad svojim mačem branio car Konstantin, jedanaesti po redu ovog imena i poslednji koji je sedeo na tronu drevnog carstva. Majstorskim stilom Tešić je uhvatio svaki detalj ove epohalne drame, od reči drevnog proročanstva Konstantina Velikog i junaka koji su se istakli tokom odbrane, do zamaha i odsjaja sečiva pobedničke sablje.“
– Marko Aleksić
TVRĐAVA
Meša Selimović
Connectum
“Tvrđava je svaki čovjek, svaka zajednica, svaka država, svaka ideologija.” Meša Selimović
Čovjek i smrt, tema koja je izašla iz Selimovićeve vlastite biografije i sudbine, glavna je tema romana Tvrđava. Radnja romana se dešava u XVII vijeku, neposredno poslije Hoćinske bitke, u muslimanskoj sarajevskoj sredini. Glavni lik je Ahmed Sabi, običan čovjek, vojnik koji poslije rata započinje novi život bez porodice, jer su umrli od opake bolesti koja je harala u tom periodu. On želi da nađe most do drugih ljudi, jer zna da nas razdvaja i uništava mržnja. Ljubav je ta koja nas može održati. Selimović je kroz Sabov lik prikazao ono što može da zadesi bilo koga od nas običnih smrtnika. Kroz konfliktne odnose koji se javljaju kod Šabe, Selimović želi da prikaže sposobnost ljudi da odgovore na neka životna pitanja.
IZBOR
Edith Eva Eger
Planetopija
"Život dr. Eger otkriva našu sposobnost da prevladamo i najveće užase i svoju patnju upotrijebimo kako bismo pomogli drugima. Ona je pronašla istinsku slobodu i oprost i pokazuje nam kako to i mi možemo učiniti."
Počasni nadbiskup Južne Afrike Desmond Tutu
Dr. Eger je jedna od, nažalost, sve manjeg broja preživjelih svjedoka užasa holokausta koja je na vlastitoj koži doživjela strahote koncentracijskih logora. U dobi od šesnaest godina sa svojom je obitelji nasilno odvedena u Auschwitz. Tamo su joj ubili roditelje, zloglasni Josef Mengele natjerao ju je da za njega pleše u logoraškoj baraki, pješačila je izgladnjela kilometrima do jednog do drugog logora, služila kao ljudski štit na krovu nacističkog vlaka, stajala iz dana u dan u redovima koji su mogli značiti život ili smrt i dočekala oslobođenje doslovno zatrpana leševima, odakle su je izvukli gotovo čudesnom sretnom slučajnošću. Njezina knjiga priča je o paklu i traumama koje je, poput drugih ljudi koji su preživjeli holokaust, doživjela tijekom i poslije rata kada se godinama borila s flashbackovima i krivnjom preživjele osobe. Ovo je priča o tome kako se uspjela suočiti sa svojom prošlošću, vratila se u Auschwitz, suočila sa svojim demonima i oprostila svojim mučiteljima, ali i sebi. Postala je ugledna klinička psihologinja koja drži predavanja i nadahnjuje ljude diljem svijeta.
Ovo je njezina nevjerojatna, predivna priča, univerzalna poruka nade i mogućnosti za sve one koji poznaju bol i patnju. Pletući svoju priču na tri razine: priču o tome kako je preživjela, priču o tome kako se iscijelila te priču pacijenata koje je liječila i od kojih je učila, dr. Eger nam govori o izborima, velikim i malima, koji nas mogu odvesti od traume do pobjede, iz tame u svjetlost, iz zatočeništva u slobodu. Bez obzira jesmo li zarobljeni nesretnim okolnostima ili smo opkoljeni bodljikavom žicom vlastitih uvjerenja, uvijek možemo izabrati radost i slobodu.
"Priča dr. Eger zauvijek me promijenila."
Oprah
Upoznaj autora
Rođena u Mađarskoj, dr. Edith Eva Eger bila je tek tinejdžerica kad su nju i njezinu obitelj 1944. poslali u Auschwitz, zloglasni nacistički koncentracijski logor u kojem su njezini roditelji izgubili život. U svojim devedesetima dr. Eger vodi poznatu kliničku psihološku praksu u La Jolli u Kaliforniji, predaje na fakultetu pri Sveučilištu California u San Diegu te redovito održava predavanja diljem SAD-a i svijeta, a djeluje i kao savjetnica Američke vojske na području izdržljivosti i otpornosti te tretiranju PTSP-a. Gostovala je u brojnim televizijskim emisijama, uključujući The Oprah Winfrey Show i specijalni program CNN-a povodom obilježavanja sedamdesete obljetnice oslobođenja iz Auschwitza. Bila je glavna sudionica dokumentarnog programa posvećenog holokaustu na Nizozemskoj nacionalnoj televiziji. Dr. Eger je imenovana najboljom učiteljicom psihologije 1972. godine, ženom godine u El Pasu 1987. godine te je nagrađena nagradom California State Senate Humanitarian Award 1992. Za devedeseti rođendan Viktora Frankla dr. Eger je održala glavni govor na Međunarodnoj konferenciji logoterapije. Ovo je njezina prva knjiga i velika je svjetska uspješnica prevedena na dvadesetak jezika te dobitnica uglednih nagrada: National Jewish Book Award i
ZAPISI IZ PODZEMLJA
Fjodor Mihailovič Dostojevski
Laguna
„Vrhunac autorovog stvaralaštva.“ Andre Žid
Ja sam bolestan čovek… Zao čovek. Nesimpatičan čovek. Mislim da me boli jetra.
Jedan od prvih egzistencijalističkih romana u istoriji svetske književnosti, Zapisi iz podzemlja predstavljaju zabeleške gorkog, izolovanog i nepouzdanog pripovedača. Zasnovan na jedinstvu dva suprotstavljena kompleksa, kompleksa inferiornosti i kompleksa superiornosti, čovek iz podzemlja je u socijalnom smislu neprihvaćen, neostvaren, siromašan, ali je, kako se njemu čini, u duhovnom i intelektualnom pogledu superioran u odnosu na ostale. Istovremeno labilan i osion, on spada u red najomiljenijih antijunaka među svim likovima Fjodora Dostojevskog.
„Zapisi iz podzemlja predstavljaju blistavo rešenje problema filozofskog sadržaja u okviru književne forme.“ Džordž Stajner
„Jedno od najdubljih dela Dostojevskog.“ Vasilij Rozanov
VERITI
Colleen Hoover
Laguna
Autorka bestselera Sa nama se završava i Surova ljubav donosi nam nešto sasvim novo, uzbudljivo i misteriozno.
Louen Ešli je neafirmisana spisateljica na ivici finansijske propasti. Kada Džeremi Kroford zatraži od Louen da dovrši rukopise njegove žene Veriti, autorke bestselera, jer je teško povređena i ne može da piše, Louen prihvata posao. Ona stiže u dom Krofordovih s namerom da ostane dan ili dva – dovoljno da razvrsta papire u Veritinoj haotičnoj radnoj sobi kako bi sakupila sve beleške i nacrte koji će joj biti potrebni za rad. Ali što više vremena Louen provodi u društvu Džeremija Kroforda, to joj se manje žuri da ide.
Preturajući po Veritinim papirima, Louen otkriva skriveni rukopis, autobiografiju u kojoj se nalaze jeziva priznanja koja je autorka nameravala da odnese sa sobom u grob. To je ispovest o događajima koji su njenoj porodici okrenuli život naglavačke. Monstruozna istina koja će, bude li otkrivena, dodatno skrhati Džeremija i njegovog sina. Louen ne odaje tajnu, dozvoljavajući Džeremiju da i dalje misli kako je Veriti samo nevina, nesrećna žrtva okolnosti.
Džeremi je posvećen otac i suprug, a Louenina osećanja prema njemu su sve snažnija. Ona počinje da se pita da li zaista želi da Džeremija drži u neznanju. Na kraju krajeva, kada bi Džeremi saznao istinu o Veriti, zasigurno više ne bi mogao da je voli.
„Upozorenje: Veriti vam neće istopiti srce. Spržiće vam dušu.“
– Kindle Crack Book Reviews
„Nabijeno emocijama, zlokobno, uzbudljivo, zanimljivo i neizvesno. Veriti se čita s grčem u stomaku od prve do poslednje stranice. Kakvo genijalno štivo!“
– TotallyBooked Blog
UBITI PTICU RUGALICU
Lee Harper
Laguna
Klasik američke književnosti.
„Braniš li ti crnje, Atikuse?“, upitala sam ga te večeri.
„Dabome da branim. Ne govori ’crnja’, Skaut. To je prostački.“
„Tako govore svi u školi.“
„Od sada pa nadalje biće svi manje jedna…“
Iz perspektive Skaut Finč, šestogodišnje devojčice odrasle u malom gradu na jugu zemlje, Harper Li na duhovit i autentičan način kritikuje rasne i klasne predrasude u američkom društvu tridesetih godina prošlog veka. U učmaloj sredini ogrezloj u nasilje i hipokriziju, moralna snaga jednog čoveka, advokata Atikusa Finča, podsetiće stanovnike Okruga Mejkom, ali i samog čitaoca, koliko je teško i važno istrajati u tome da se bude čovek. Braneći crnca optuženog za silovanje bele žene, Atikus staje u odbranu ljudskog dostojanstva i vere u ispravnost zakonodavnog sistema. Zahvaljujući snazi svog karaktera on se tako svrstava u red onih retkih junaka koji prevazilazeći okvire jednog književnog dela postaju simbol univerzalne pravičnosti.
„Nesvakidašnji um je iznedrio ovaj izuzetan roman. Harper Li je autorka koja život oslikava u svoj njegovoj punoći na jedan autentičan i humorističan način. Dirljiva priča, tako zanimljiva, tako prijemčiva.“ Truman Kapote
„Knjiga koja se ne zaboravlja.“ Independent
U ZAGRLJAJU PRINCA TAME
Simonida Milojković
Laguna
Autorka bestselera Grabljivica i Ljubav u doba kokaina
Autorka Ljubavi u doba kokaina donosi nam još jednu zastrašujuću ljubavnu priču napisanu po istinitim događajima
Upoznala sam ga prvog dana srednje škole. Goran je bio četvrta godina, i ceo dan mi nije izlazio iz glave. Bio je lep, visok i zgodan, a bledo mršavo lice ne samo da ga je činilo otmenim već je isticalo krupne crne oči, izražene jagodice i pune crvene usne. Posle škole mi je prišao i izgovorio: „Sad si moja.“
U dubini Banjičke šume, daleko od trim-staze, imali smo svoj panj. Tu sam popušila prvu cigaretu, popila prvo pivo, prvi put dozvolila Goranu da gurne ruku pod moju majicu. Tu, na tom panju, izgovorila sam „da“ kada me je pozvao da idemo kod njega. Goranova soba izgledala je kao da ne pripada stanu u kojem se nalazi. Zidovi su bili tamnosivi, ormar, radni sto i krevet crni, a roletne spuštene. Zapalio je crvenu sveću i tek tada sam videla da na zidu piše: „Čini šta ti je volja i neka ti to bude jedini zakon.“ Na slikama pored natpisa bile su lobanje jarca, pentagrami, naopako okrenuti krstovi… Osetila sam neki nemir u stomaku, a unutrašnji glas mi je govorio: „Beži odavde.“ Ali me je glad sprečila u tome. Neutoljiva glad za Goranom, koja me je s vremenom potpuno preobrazila. Nisam više bila nežna, slaba, ranjiva devojčica.
Lik u ogledalu mi se nasmešio i zadovoljno namignuo. Crna duga ravna kosa, potpuno bela koža, oči uokvirene crnim i usne kao krv crvene odavali su moć. Obukla sam crnu mini-haljinu, crne mrežaste čarape, crne salonke, zamahnula kosom i, iskoračivši iz svoje stare ljušture, izašla iz stana. Ritmički bat flekica na tankim visokim štiklama odzvanjao je hodnikom zgrade i podsećao na zvona koja pozivaju na misu. Na moju prvu crnu misu…
ŠLJIVIN CVET U VAZI OD ZLATA
Nepoznati Pisac
Laguna
Prvo remek-delo kineske književnosti
Nepoznati autor iz XVI veka ostavio je za sobom veličanstveno delo. Legenda kaže da ga je napisao da bi osvetio smrt svoga oca. Stranice rukopisa je natrljao otrovom, i poslao ih očevom ubici. Po predanju, žrtva nije prestajala da čita knjigu i umrla je čim ju je završila jer je roman pročitala u dahu.
Simen Ćing je mlad, lep i bogat naslednik, uticajan i ugledan, a uz to razuzdan, iskvaren i raskalašan. Posle smrti roditelja vreme provodi u kućama za uživanje, upoznajemo njegove brojne žene i konkubine, poslugu i podjednako ugledne i uspešne „prijatelje“. Pred nama se uzdiže slika društva prožetog lažima, korupcijom, podmetanjima i kriminalom. A bogatstvo se polako osipa…
U ovu neprolaznu priču o strastima i prevrtljivosti sudbine anonimni autor utkao je erotiku, stihove, i raznovrsna svedočanstva tog vremena sačiniviši izvanredno živopisan prikaz ljudske prirode. Roman je dugo bio cenzurisan i zabranjivan u Kini zbog „nepristojnosti“, što nije sprečavalo čitaoce da mu se dive i čitaju ga u potaji.
„Bonton za posrnule. Čitaoci te epohe sigurno su ga krili ispod dušeka.“
– Ejmi Tan
„Svet Šljivinog cveta u vazi od zlata lep je i mračan, prizeman ali i uzvišen, ispunjen vrlinom ali i opscenostima, božanstven i šokantan, bestidan ali i veličanstven. Knjiga je stara četiristo godina, a kao da je napisana danas.“
– Los Angeles Review of Books
SLUČAJ VINČA
Goran Milašinović
Laguna
Književna nagrada „Tronoški rodoslov“
Nagrada „Branko Ćopić“
Prvi roman o srpskom Černobilju.
Vinča, 15. oktobar 1958. U poslepodnevnim satima oglasio se centralni alarm za detekciju povišenog radioaktivnog zračenja. Grupa mladih naučnika je prilikom izvođenja naučnog eksperimenta osetila miris ozona… Ubrzo će svi oni oboleti od radijacione bolesti, za koju, naizgled, nema leka. Preostaje jedino da se u pariskom Institutu „Kiri“ obave eksperimentalne, humane transplantacije koštane srži, prve u svetu. Naravno, ako se prethodno nađe dovoljno građana Pariza koji bi rizikovali život da pokušaju da pomognu potpunim strancima...
Sudbine obolelih, ljubav između jedne pacijentkinje i jednog francuskog lekara i sklapanje prijateljstava odvijaju se daleko od očiju javnosti, čemu doprinose i politički pritisci.
Nakon višedecenijskog izbegavanja teme radijacije u Vinči Goranu Milašinoviću je pošlo za rukom da priču o srpskom Černobilju ispriča efektno i sa mnogo detalja.
SEDAM SESTARA
Rajli Lusinda
Laguna
Od autorke romana Kuća orhideja i Svetlo u prozoru.
Njihova budućnost zapisana je u zvezdama...
Maja d’Aplijez i njenih pet sestara okupljaju se u domu njihovog detinjstva Atlantidi – bajkovitom, izolovanom zamku na obalama Ženevskog jezera – nakon što su im javili da je preminuo njihov voljeni otac, tajanstveni milijarder kog one zovu Tata Solt. On je Maju i sve njene sestre usvojio dok su još bile bebe i sada je svakoj od njih ostavio u nasledstvo mučan trag koji vodi do njihovog pravog porekla. Maju je njen trag odveo preko sveta, u Brazil, do trošne palate u Rio de Žaneiru. Stigavši tamo, počinje da sastavlja deliće svoje životne priče...
Osamdeset godina pre toga, u vreme bel epoka u Riju, godine 1927, otac Izabele Bonifačo ima ambiciju da uda kćer u aristokratske krugove. Za to vreme arhitekta Ejtor da Silva Kosta projektuje skulpturu koja će se zvati Hristos Iskupitelj, i uskoro će otputovati u Pariz da nađe odgovarajućeg skulptora koji će upotpuniti njegovu viziju. Strastvena Izabela čezne da vidi svet pa ubeđuje oca da joj dozvoli da pođe s arhitektom i njegovom porodicom u Evropu pre nego što se uda. Tamo, u ateljeu Pola Landovskog, u opojnoj, titravoj atmosferi kafea na Monparnasu, Izabela upoznaje ambicioznog mladog skulptora Lorana Brujia i odmah shvata da joj život posle toga više neće biti isti.
Sedam sestara je zanosna epska bajka o ljubavi i gubitku – prva u jedinstvenom, čarobnom serijalu od sedam knjiga zasnovanih na legendama sazvežđa Sedam sestara – i Lusinda Rajli nam ovde potvrđuje svoj izuzetni pripovedački talenat.
„Upečatljivo, dirljivo i slojevito.“ Grazia
„Lusinda Rajli vešto upravlja nitima zapleta.“ Independent on Sunday
SEDAM MUŽEVA EVELIN HJUGO
Tejlor Dženkins Rid
Laguna
Autorka bestselera Dejzi Džouns i Šestorka
Dirljiva priča o mladoj novinarki i ostareloj divi velikog ekrana umotana u raskošni glamur starog Holivuda.
Ostarela i povučena holivudska diva Evelin Hjugo konačno je spremna da kaže istinu o svom glamuroznom i skandaloznom životu. Za svog biografa odabire nepoznatu novinarku Monik Grant. Ovim izborom niko nije više iznenađen od same Monik. Zašto ona? Zašto sada? Muž ju je napustio, a njena nepostojeća karijera je na dodatnoj nizbrdici. Ipak, Monik odlučuje da ovu priliku maksimalno iskoristi.
Diva i novinarka se susreću u Evelininom luksuznom stanu i Monik očarano sluša glumicu dok priča. U mladosti Evelin nije prezala ni od čega da bi dobila ono što hoće, a prvenstveno je želela da pobegne od gladi, siromaštva i batina pijanog oca. Kad dospe do Holivuda, uvek će želeti više novca, više slave, više priznanja. Međutim, ispod te proračunate, ambiciozne maske krila se nesigurna devojčica na čijem spisku želja je ljubav uvek bila na prvom mestu. Iako je svi obožavaju, gotovo niko u njoj ne vidi ženu, već slavnu seks-bombu koju muškarci žele samo da poseduju i paradira njome.
No kako se Evelinina priča bude bliži kraju tako će njen život početi da se ukršta sa Monikinim a posledice bi mogle biti dalekosežne i tragične.
„Ništa nije sjajnije od slave starog Holivuda. Ne tražite dalje, svi tračevi, glamur, tajne i skandali kojima ćete se zabavljati ove godine u ovoj su knjizi.“
– People
„Zrelo, sočno štivo. Fascinantan portret starog Holivuda dat kroz svežu priču i završetak koji je prava nagrada za čitaoca.“
– Historical Novel Society
„Čak i kad je puna pakosti ova knjiga je zanosna i dirljiva. Svaka stranica prenosi čitaocu dobre vibracije zlatne ere Holivuda.“
– Cosmopolitan
RUSKI KONZUL
Vuk Drašković
Laguna
Najlepši i najtužniji roman o Kosovu.
„Pri određenom položaju i odnosu zvezda, sve se i ovde, na Zemlji, mora ponoviti. Jula 1879. i maja 1970. godine, isto je bilo rastojanje od Vlašića do Sjevernjače i od Velikih Kola do Marsa i Jupitera. Zato je u maju 1970. Ivan Stepanovič Jastrebov, to jest ja, opet postavljen za carskog konzula u Prizrenu. Ne baš u Prizrenu, već ovde u Đakovici, ali razdaljina je mala i bez značaja... Smrt je privid, ona ne postoji. Budućnost je u prošlosti i prošlost u budućnosti: sve se vrti u krugu koji više sile kotrljaju nebesima. I kad se, u tome kotrljanju i tumbanju vremena, ponove negdašnje prilike, opet će se stoičar povezivati sa epikurejcem i ubijati Cezara, opet će onaj pustolov pucati u Puškina, opet će Rusija biti Rusija i pravoslavna, opet će... Opet će Srbi osloboditi Kosovo!“
***
„Zbilja: šta je meni Kosovo? Evo me u Nikšiću, u ženinom stanu, živim od ženine plate, buljim u ruševine kule u kojoj su, nekad, poturčeni i bijesni Mušovići begovali. Sve je tuđe oko mene. Nemam ni svog stana, ni svog staništa, ni posla, ni svog zavičaja. Selo Jugovići, gdje sam rođen, od rođenja moga ne postoji. U selo Osmanoviće, gdje sam odrastao, više svraćati ne smijem. Ja sam njih, poručuju mi Osmanovići, moji Osmanovići, na Kosovu osramotio. Ne znam gdje mi je majka Ljubica sahranjena, a ne mogu obići ni grob pomajke Rabije, jer sam zločinac, izdajnik. Sve sam, zbog Kosova, izgubio! Roditelje, djetinjstvo, groblja, čak i svoje zanimanje. Zbog Kosova sam postradao na Kosovu i prognan sa Kosova. Zbog Kosova sam izgubio i Kosovo!“