Paulinu P. poznaju već sva djeca, a ova simpatična djevojčica našla je svoje mjesto i u školskoj lektiri.
Paulina P. je razgovorljiva, puna ideja, snalažljiva i maštovita.
Svoju životnu školu odrađuje promatrajući kako se ponašaju njezini roditelji, prijatelji, bake, profesori ili susjedi. Gleda, sluša i razmišlja što joj se događa.
Lik majke vrlo je često opisivan kroz povijest hrvatske dječje književnosti (proze i poezije). Međutim, taj opjevani motiv stvorio je i određene klišeizirane, idealizirane ili pomalo tipizirane uloge kako treba izgledati lik majke. Majka je najčešće prikazana kao strog ali i blag uzor djeci, kao nesebična i neumorna radilica u obitelji, kao vječna i samo-požrtvovna patnica, tragična i zadivljujuća heroina, a tek u novijoj postmodernističkoj prozi lik zadobiva oprečne maćuhinske osobine, a pisci pišu kao da se osvećuju uobičajenom liku majke. U svom romanu Sanja Pilić stvara poseban lik jedne maštovite, usporedo kreativne i luckaste, simpatične, ali i nedorasle, vrlo neobične mlade majke koju bismo žargonski nazvali "otkvačenom". Iako je glavni lik majke šaljivo i karikirano prikazan, on nije potpuno neuvjerljiv, jer neuljepšano prikazuje skrivena maštanja odraslih i njihove teškoće da uvijek pred djecom predstavljaju ulogu uzornog odgajatelja.
Jedan vlak polazi s mostarskoga kolodvora daleke 1917. godine, drugi vlak polazi iz Nove Gradiške 1987.godine – sudbine junaka koji su u njima na neobičan su način povezane. Pratimo dvostruku ljubavnu priču i dramatične događaje u Hercegovini tijekom Prvoga svjetskog rata, kada je fra Didak Buntić pokrenuo akciju spašavanja gladne djece.Usporedno s time, upoznajemo mladića koji tijekom osamdesetih i devedesetih godina prošloga stoljeća počinje gubiti tlo pod nogama kada mu se snovi i stvarnost isprepletu. Pred vama je priča o dubokoj sumnji i istinskoj vjeri, koja vas neće ostaviti ravnodušnima.
Možda i ovaj roman da odgovor na pitanje zašto je Miro Gavran najprevođeniji hrvatski književnik čija su djela prevedena na 38 jezika. Zavodljiva vještina njegova asketskog pripovijedanja ne poznaje suvišne rečenice i ne srami se snažnih emocija.
Roman Sluškinjin dnevnik sjajan je novi triler autorice hita Ispod đavoljeg mosta.
Kit Darling sluškinja je koja ne može odoljeti njuškanju. Ona je „nevidljiva djevojka“, koja kompulzivno gura nos u tajanstvene živote svojih bogatih klijenata. Njezin bezazleni hobi postaje uteg oko vrata kad otkrije mračnu tajnu svojih poslodavaca. Kit postaje najveća prijetnja njihovu životu, a time i smetnja koju treba ukloniti.
Kad istražiteljica Mallory Van Alst stigne u luksuznu Staklenu kuću, otkriva dokaze krvoločnog napada kojeg nitko ne bi mogao preživjeti. No, tijelo nedostaje, kućevlasnici su napustili posjed, a njihova je sluškinja nestala. Jedini je svjedok susjeda starica koju su usred noći probudili vrisci. Mal ulazi u mračan i zlokoban svijet zločina koji srlja prema sigurnom uništenju.
U svom novom romanu autorica Loreth Anne White sjajno drži čitatelja u neizvjesnosti dok postupno razotkriva tajne, otkrivajuci šokantnu istinu.
“Mračna, zlokobna i uznemirujuća priča od početka čitatelja drži u neizvjesnosti, a ujedno je iznenađujuća, nemilosrdna i potpuno obmanjujuća.” – What’s Better
Than Books?
O autorici romana Sluškinjin dnevnik:
Loreth Anne White višestruko je nagrađivana autorica kriminalističkih trilera koji su prodani u više od tri milijuna primjeraka diljem svijeta. Kad ne piše ili ne smišlja nove slučajeve, može je se pronaći na jezerima ili na šumskim puteljcima Pacifičkog sjeverozapada gdje se trudi – neuspješno – izbjeći medvjede.
Zbirka priča Samo da sve dobro prođe predstavlja Aleksandru Filipović kao novi, važan ženski glas u hrvatskoj književnosti!
Čak i kada piše o posve uobičajenim, svakodnevnim situacijama, njezina je perspektiva originalna, a njezin autorski glas odlikuje sjajan smisao za detalje, za uočavanje neobičnog u običnome te krirurški precizni uvidi u kompleksnu ljudsku psihologiju.
Dječak koji muči mačke, žena o čijem ljubavnom životu susjedstvo sve zna, mlada liječnica kojoj stanodavac bez najave ulazi u stan, pijanac koji zaspi za volanom i tako gotovo ubije svoju suprugu i sina… to su likovi i situacije s kojima ćete se susresti u ovoj dojmljivoj zbirci priča.
Taj pripovjedni svijet djeluje obično i svakodnevno, ali Aleksandra Filipović uspijeva svakodnevicu pretvoriti u čaroliju književnosti, čitatelja natjerati da vidi nešto sasvim novo u onome što misli je da već tisuću puta vidio.
Iako tematiziraju toksični svijet oko nas, loše i nezdrave odnose, manje i više suptilne oblike zlostavljanja te sveprisutnu mizoginiju, priče iz ove zbirke nisu uvijek mračne – u većini njih kroz mrak se probija trak svjetlosti, trunčica optimizma koja jezičac vage drži točno na sredini između gorkog i slatkog.
Svaku od priča u ovoj sjajnoj zbirci moguće je pročitati za svega nekoliko minuta, ali svaku od njih pamtit ćete čitav život!
O autorici:
Aleksandra Filipović rođena je 1977. u Rijeci, gdje je završila studij anglistike i kroatistike. Nastavnica je, prevoditeljica i instruktorica joge. Autorica je romana Rizik od proljetnog mraza (2020.) Pjesme su joj objavljivane na portalima za književnost i kulturu Strane i Astronaut.ba, art blogu Čovjek-časopis, u časopisima Kvaka i Libartes. Godine 2022. bila je finalistica za nagradu Post scriptum za književnost na društvenim mrežama. Godine 2023. ušla je u finale natječaja za najbolju gorku priču „Marija Jurić Zagorka“ Narodne knjižnice Vrbovec. Večernji list objavio joj je (2022. i 2023.) dvije kratke priče.
Prava nevolja treći je roman u seriji Opasne ljepotice.
Glave prepune neukroćenih uvojaka i nekonvencionalnih ideja, lady Imogen Loveless u društvu slovi kao pomalo čudna, ali bezopasna. Detektiv Thomas Peck dobro zna da se pod nevinom vanjštinom krije prava bomba koja se, u društvu zloglasnih Opasnih ljepotica, žestoko bori za pravdu.
Kad njezina moćna obitelj dozna za njezine društveno neprihvatljive aktivnosti, angažiraju Pecka da je drži na oku. Uštogljeni detektiv nema vremena za vrckavu damu koja u slobodno vrijeme miješa kemikalije, ma kako privlačna ona bila. Ipak, neki zadatci previše su eksplozivni da bi se odbili i Thomas se uskoro zapliće u Imogenin tajanstveni svijet… i vatrenu strast koja bi ih oboje mogla progutati.
Nakon skandalozne Sesily i vatrene Adelaide, na stranicama novog romana u seriji Opasne ljepotice eksplodirat će osebujna Imogen Loveless, čija domišljatost i neustrašivost mogli bi osvojiti čak i strogog, suzdržanog detektiva.
Od iste autorice:
Nevaljalac ostaje nevaljalac – u prodaji
Grof traži ljubavnicu – u prodaji
Kazna za vojvodu – u prodaji
Ne sudite damu po izgledu – u prodaji
Prava bomba – u prodaji
Prava vatra – u prodaji
O autorici romana Prava nevolja:
Sarah MacLean jedna je od najpopularnijih autorica povijesnih ljubavnih romana. Njezina djela, mahom uspješnice New York Timesa i Washington Posta, prevedena su na više od dvadeset pet jezika. Suvoditeljica je tjednoga podcasta, posvećenoga ljubavnim romanima, te kolumnistica za New York Times, Bustle i Washington Post. Na hrvatski su joj prevedeni romani iz serije Pravila lopova i Opasne ljepotice.
Dr. Peter Attia, uvaženi stručnjak za dugovječnost, u svojim je tridesetima bio plivač maratonac i često je preplivavao razne oceanske prolaze, na primjer kanal kod otoka Catalina. No u to je vrijeme s iznenađenjem otkrio da mu zdravlje baš i nije na zavidnoj razini i da je na dobrom putu da umre mlad od srčane bolesti. Ta ga je spoznaja potaknula da pokuša dokučiti dugovječnost: kako i zašto umiremo i kako možemo odgoditi, ili čak i spriječiti obolijevanje od kroničnih bolesti koje ubijaju većinu ljudi, uključujući srčane bolesti, karcinom, Alzheimerovu bolest i dijabetes tipa 2.
U ovom prekretničkom manifestu o tome kako živjeti bolje i dulje, dr. Attia govori da ga je njegova misija navela da na drukčiji način počne razmišljati o zdravstvenoj skrbi i načinu na koji se ljudi ponašaju prema svom tijelu i zdravlju. Unatoč svim uspjesima koje je ostvarila, priznata medicina propustila je ostvariti bitan napredak u borbi protiv tih bolesti povezanih sa starenjem. Današnja mainstream medicina i prečesto se u tu priču uključuje prekasno da bi pomogla – produljuje životni vijek na račun zdravlja ili kvalitete života.
Dr. Attia vjeruje da taj zastarjeli način razmišljanja i djelovanja moramo zamijeniti personaliziranom, proaktivnom strategijom za postizanje dugovječnosti, postupcima koje ćemo primijeniti odmah, a ne onda kada nam zdravlje već krene po zlu. To nije „biohakiranje“; strateški je to i znanstveni pristup za produljenje životnog vijeka kojim ćemo istovremeno poboljšati i svoje tjelesno, kognitivno i emocionalno zdravlje. Dr. Attia vam ne želi pametovati ni zapovijedati, već vam želi pomoći da naučite razmišljati o dugotrajnom zdravlju, kako biste osmislili bolji plan za sebe kao pojedinca.
U knjizi Nadživi čitatelj će otkriti:
• Zašto rezultate godišnje pretrage krvi i kolesterola liječnici proglašavaju „normalnima“, iako ste možda ipak narušenog zdravlja – jer nalazi unutar prosječnih granica nisu uvijek isto što i optimalne vrijednosti;
• Zašto je tjelovježba najmoćniji „lijek“ za postizanje dugovječnosti – i kako početi trenirati za Dekatlon stogodišnjaka;
• Zašto trebate zaboraviti raznorazne „dijete“ i umjesto toga usredotočiti se na nutritivnu biokemiju, služeći se tehnologijom i podacima kako biste personalizirali svoj obrazac prehrane;
• Zašto težnja ka tjelesnom zdravlju i dugovječnosti, ako usput zanemarujete emocionalno zdravlje, može biti najgore moguće prokletstvo.
Na svoj životni vijek i zdravlje možemo utjecati mnogo više nego što mislimo. Možete osmisliti mnogo pogodniji put kojim ćete krenuti, stazu koja će vam omogućiti da živite dulje nego što ste očekivali i da u svakom narednom desetljeću živite kvalitetnije nego u prethodnome.
Biti malen nije uvijek lako. No kad se miš otisne na put da bi naučio rikati kao lav, otkrit će da i najsitniji stvor može imati lavlje srce.
Ova prekrasna slikovnica u stihovima govori o malenom mišu koji je htio biti velik i važan i pomislio je da će to biti ako nauči rikati kao lav. Išao je od životinje do životinje s molbom da ga nauče rikati, no sve su mu odgovorile da rikati može samo lav. Kad je pronašao lava na vrhu stijene kako se odmara, hrabro se uputio prema njemu s istom molbom. Htio je da ga lav nauči kako rikati. Kad je došao do lava, lav se strašno preplašio i miš je shvatio da kakav god da je, i on može biti važan.
Ova će slikovnica postati favorit za čitanje prije spavanja, a onima koji vole Grubzona i Žirafe plesati ne znaju bez sumnje osvojit će srce.
U ovoj knjizi se radi o hamalu Aliji, njegovom putu do bogatstva i ujedno o njegovoj velikoj ljubavi. Alija je mladi hamal dobrog srca koji svima pomaže, dobio je nadimak i Alija Leptir zbog njegovog dobrog karaktera i ljubavi prema Suncu.
“Novo čitanje Legende o Ali-paši ukazuje mi posve jasno koliko je sam naziv romana poetički, preciznije rečeno – pjesma o pjesmi, bajka o bajci, legenda o legendi i komentar te legende. Izuzetno djelo jednog izuzetnog pisca.” (Irfan Horozović)
PRVO objavljivanje romana napisanog prije 90 godina!
Kada sam, negdje u prvim mjesecima 1934. godine, počeo pisati svoj drugi roman, Melun (Prokletnik), nisam ni slutio da će ta moja knjiga u neku ruku doživjeti kob svoga naslova! Moj prvi poletarski roman, Žuti karamfili – izgubljen je. Nestao je zajedno s mojim roditeljima u ratu.
Melun je, skoro, doživio istu sudbinu. To, što ga ipak mogu pružiti čitatelju, zahvaljujem svom danas već pokojnom prijatelju, književniku Hamidu Dizdaru, koji je nakon pogibije mojih roditelja i svih stanara u ulici Jezero, br. 9 u Sarajevu “provalio u moju nezaključanu kuću” i “pokupio” moje rukopise. Na žalost – ne sve!…
Meni je osobno Melun drag roman iz više razloga. Možda najviše zbog toga, što me je upravo on potakao da napišem svoj treći roman Legenda o Ali-paši s prvenstvenom namjerom da sačuvam (bar u literaturi) jezik stare Bosne. (Enver Čolaković)
Melun je historijski roman duboke intelektualističke provenijencije u kome je Enver Čolaković kao romanopisac pokazao svoje široko enciklopedijsko obrazovanje: književnoestetsko, filozofsko, historiografsko, sociološko, etnološko, politološko, privredno, lingvističko, osobito u znanju leksike pomoću koje je rekonstruirao jezik sarajevske čaršije iz austrougarskog i međuratnog perioda.
Sa sigurnošću možemo reći da će se ubuduće Enver Čolaković tretirati kao pisac dvaju velikih bošnjačkih romana: Legenda o Ali paši i Melun, što će ga vinuti u same vrhove bošnjačke književnoestetske produkcije.
O romanu Melun koji je Enver Čolaković počeo pisati još kao mladić, a zbog okolnosti Drugog svjetskog rata uspio završiti tek 1950. (ponovo rekonstruišući dva nedostajuća poglavlja) sam autor je za života zapisao: “Osnovna misao Meluna da čovjek otrovan strašću za stjecanjem kapitala ne može da se svojom voljom izmijeni i preodgoji, već da je za to potrebna korjenita; izmjena društvenog sustava, mislim da je u romanu dovoljno plastično iznesena, kao i ilustracija vremena ekonomske krize iz koje su izrasli i fašizam i nacizam i koje je danas – historijsko.”
Odnedavno su u selu Stajlz Sent Meri počele da se dešavaju čudne stavri, Evelin, stalna družbenica stare gospođe Ingltorp izjurila je iz kuće mrmljajući nešto o „čoporu grabljivaca”. Nakon toga se atmosfera nekako promenila. Njeno prisustvo je ulilvalo sigurnost, a sad je vazduh prosto odisao sumnjom i nadolazećim zlom.
Razbijena šoljica za kafu, mrlja od voska i leja s begonijama – to je Poarou bilo dovoljno da pokaže svoju, sad već legendarnu, moć rasuđivanja.
Vešto osmišljeni i obećavajući debitantski roman. - (Delji njuz)
Takoreći previše genijalno... veoma jasno i briljantno ispričana priča. - (Tajm literari saplement)
Kao što svaki čitalac Agate Kristi zna, ubistva se mogu odigrati na najneverovatnijim mestima. Međutim ponekad je avet smrti veoma blizu – samo treba da uočite putokaze: predskazanja i uklete kuće, spiritističke seanse i noćne more, podeljene ličnosti i bestelesne glasove...
Dobro došli u izuzetnu zbirku mračnih priča, u rasponu od ovozemaljske ljudske drame u "Svedoku optužbe" do vanzemaljske strave udovice koja čuje pokojnog muža u "Nagradi za trud", a sve iz pera vrsne pripovedačice.
Roman Poslušaj me trinaesti je nastavak legendarnog serijala o detektivki Rizzoli i patologinji Isles.
Bostonska detektivka Jane Rizzoli i forenzička patologinja Maura Isles istražuju naizgled nasumično ubojstvo. Sofia Suarez, udovica, medicinska sestra i omiljena susjeda, nasmrt je zatučena u vlastitu domu. Ali, ispod mirne površine krije se vrelo tajni. Jane otkriva vezu između Sofije i nedavne žrtve nesmotrenog vozača, što samo uzburkava mutne vode slučaja.
Angela Rizzoli, Janeina majka, ne propušta ništa u svom malom susjedstvu. Zato ne odolijeva istrazi nestanka njezine susjede tinejdžerke i mora dokučiti kakvi se to neobična obitelj upravo doselila. Ona zna da u njezinu mirnu susjedstvu slučajnosti ne postoje. Iako je Jane pokušava umiriti, Angela je uvjerena da njezinom ulicom vreba krvoločni grabežljivac. Grabežljivac kojem će ona stati na kraj.
I u ovom trinaestom nastavku serijala Tess Gerritsen kombinira svoje znanje medicine i policijskih postupaka sa složenim zapletom, lukavim obratima i snažnim ženskim likovima.
“Obožavatelji koji su željno išcekivali novi nastavak ovoga popularnog serijala mogu odahnuti: ovaj je roman vrijedilo čekati.” – Booklist
O autorici:
Tess Gerritsen jedna je od najčitanijih suvremenih autorica forenzičarskih trilera. Hrvatski čitatelji upoznali su je čitajući romane: Harem mrtvih duša, Vrt kostiju, Klub Mefisto, Samo prividna smrt, Dvojnica, Grijesi, Šegrt, Kirurg, Mjesto za ubijanje i Nijema djevojka. Prema njezinim romanima snimljena je i uspješna televizijska serija Cure na zadatku.
Zagreb, grad tisuću izazova, postaje poprište nevjerojatne bune kad se gimnazijalac Zvonko i njegova družina odluče suprotstaviti pravilima koje
nameću odrasli. Oni organiziraju dijeljenje letaka, bune se protiv loših mjesta u kinu, a poduzmu čak i otmicu jednog psa čija su prava i povlastice veća od dječjih.
Njihova avantura dobiva zamah, no iznenađujuće prepreke stoje na putu njihovih buntovničkih planova. Dok se Zvonko i njegovi prijatelji bore protiv strogih pravila, otkrivaju da svijet odraslih nije tako jednostavan kako su zamislili…
Labirint čempresa novi je predivni roman autorice hitova Dar prošlosti i Priča iz Casablance.
Toskana, 1943. Škotkinja Beatrice zaglavila je u ratom razorenoj Italiji, a njezin san o idiličnom poslu u inozemstvu nepovratno je uništen. Dobivši utočište u Villi delle Colombe, ona se skriva u Francescinom i Edoardovom prekrasnom vrtu u čijem srcu se nalazi složeni labirint čempresa.
No Beatrice nije jedina koja je ovdje potražila utočište. Francesca je u sigurnost kuće primila djecu, ali i druge izbjeglice, a kako se rat sve više približava imanju, stanovnici su prisiljeni vidjeti ‒ i činiti ‒ nezamislive stvari…
2015. Tess u Villu delle Colombe stiže iscrpljena od bolnog gubitka supruga. Beatrice, sada skrbnica na imanju, vodi je do utjehe njegovih vrtova, gdje Tess polako počinje zacjeljivati. Ali sve nade u mir razbija dolazak Marca, novog vlasnika imanja koji ne želi ništa više nego predati ga graditeljima. Uznemirena, Beatrice shvaća da ako želi spasiti vilu konačno mora otkriti bolnu prošlost tog predivnog mjesta.
O autorici romana Labirint čempresa:
Fiona Valpy uspješna je britanska spisateljica. Sedam je godina živjela u Francuskoj, kad se ondje 2007. godine preselila iz Ujedinjenog Kraljevstva. Ona i njezina obitelj obnovili su staru kuću u vinogradarskom kraju pokraj Bordeauxa. Sva su ta nadahnuća, zajedno s ljubavlju prema tom mjestu, ljudima i njihovoj povijesti, našla put u knjige što ih je napisala. Djela su joj prevedena na više od dvadeset svjetskih jezika, a sada i na hrvatski. Fiona trenutačno živi u Škotskoj, ali redovito, u potrazi za suncem, posjećuje Francusku.
Hlapić je bio dječak koji je radio kao šegrt kod majstora Mrkonje i njegove žene. Majstor se prema njemu nije lijepo odnosio, pa je Hlapić odlučio otići. Na svom putu 6 dana i 7 noći, upoznao je mnogo zanimljivih ljudi i životinja, a i zaljubio se u Gitu koja je tražila svoje roditelje. Usput, upoznao je starog štakora koji je sa svojim prijateljem ktao po selu, a Hlapiću već prvu noć ukrao čizmice. Na kraju putovanja, Hlapić je odveo Gitu svojoj kući majstoru i majstorici, za koje se na kraju saznalo da su Gitini pravi roditelji.
