“Nikad ne gubimo svoju unutrašnju slobodu: slobodu da postupamo ispravno.“
Lea Ypi odrasla je u jednoj od najizoliranijih zemalja svijeta, zemlji u kojoj su komunistički ideali službeno zamijenili religiju. Albaniju, posljednju staljinističku ispostavu u Evropi, bilo je gotovo nemoguće posjetiti, gotovo nemoguće napustiti. Bilo je to mjesto gdje se čekalo u redovima dok je vladala oskudica, mjesto političkih pogubljenja i tajne policije. Lei je to bio dom. Ljudi su bili jednaki, komšije su se međusobno pomagale, a od djece se očekivalo da grade bolji svijet. Bilo je zajedništva i nade.
Onda, u decembru 1990, sve se promijenilo. Srušeni su kipovi Staljina i Hodže. Gotovo preko noći, ljudi su mogli slobodno glasati, nositi šta im se sviđa i vjerovati u ono što žele. Više nije bilo zabadanja nosa u tuđe poslove. Ali fabrike su zatvorene, nestala su radna mjesta, a hiljade Albanaca, trbuhom za kruhom, na prepunim brodovima bježale su u Italiju, samo da bi ih vraćali nazad.
Predatorske piramidalne šeme na kraju su zemlju dovele do bankrota, što je rezultiralo nasiljem. Kako su težnje jedne generacije postale razočaranje druge, i kako su tajne njene vlastite porodice bile otkrivene, Lea se počela pitati šta sloboda zapravo znači.
Knjiga Slobodna zadivljujući su memoari o odrastanju usred političkih previranja. Pronicljivo i duhovito, Lea Ypi prati granice napretka i teret prošlosti, osvjetljavajući prostore između ideala i stvarnosti, te nada i strahova ljudi zahvaćenih vihorom povijesti.
“Prekrasno smiješno i dirljivo… priča o porodičnim tajnama i političkom buđenju usred raspadajućeg režima.”
Observer
Ypi Lea
Lea Ypi (Tirana, 1979) albanska je spisateljica i univerzitetska profesorica. Predaje političku teoriju na Londonskoj školi ekonomije. Godine 2022, britanski časopis Prospect proglasio ju je jednom od deset najboljih mislilaca svijeta, a Frankfurter Allgemeine Zeitung jednom od najvažnijih ličnosti na polju kulture. Objavila je brojne radove iz oblasti političke teorije. Za biografsku knjigu, Slobodna, osvojila je prestižne nagrade Ondaatje i Slightly Foxed, te bila u užem izboru za nagradu Costa u kategoriji biografije. Slobodna je prevedena na više od dvadeset jezika.
Bojanka pod opsadom donosi potresnu, ali i toplu priču o desetogodišnjem dječaku Alemu koji odrasta u Sarajevu dok granate svakodnevno paraju nebo nad njegovim gradom. U svijetu u kojem nestaje struje, hrane i sigurnosti, Alem uporno čuva ono jedino što mu rat ne može oduzeti — maštu. Ona postaje njegov štit, njegov bijeg, tiha pobuna protiv tame koja prijeti da proguta djetinjstvo.
Kroz Alemove oči vidimo lice opsade koje odrasli ponekad i ne primijete: tihe strahove, naglo odrastanje, pitanja koja su preteška za dječiju dušu. Ali vidimo i nešto drugo — snagu porodice, komšija, učiteljica, ljudi koji dijele posljednji komad hljeba, posljednju svijeću, posljednju kap dobrote. U njemu, uprkos svemu, i dalje postoji sunce.
Alemova priča postaje svjedočanstvo o tome šta znači biti dijete u ratu: izgubiti bezbrižnost, ali ne i ljudskost; naučiti strah, ali ne zaboraviti nadu. Bojanka pod opsadom podsjeća da i u najcrnjem vremenu postoji svjetlo — u malim ljudima, u malim gestama i u jednoj dječijoj bojici koja uporno odbija da se slomi.
Knjiga funkcioniše kao lična mapa preživljavanja, mjesto gdje obične boje postaju psihološki prostor otpora. Crvena više nije samo boja krvi ili metka, već topline doma; plava nije hladnoća nego nada, nebo koje čeka da se otvori; žuta je svjetlo koje ostaje čak i kad nestane struje.
Dok autorica govori o svakodnevici pod opsadom — o sirenama, granatama, nestašicama, ali i o humoru, prkosu i malim pobjedama — ona stalno vraća čitaoca na pitanje: kako sačuvati boju tamo gdje sve postaje sivo?
Knjiga je istovremeno memoar, umjetnički testament, psihološki zapis i posveta svima koji su preživjeli, ali i svima koji nisu. Ono što je čini posebnom jeste činjenica da nije napisana da bi tugovala, nego da bi svjedočila otpornosti ljudskog duha — onoj vrsti otpornosti koja se rađa samo kada dijete nauči obojiti mrak da bi u njemu moglo živjeti.
