Drama, klasici

Čuvena priča o siročetu koje je postalo džentlmen. Za mene je to bio znamenit dan, jer je prouzrokovao velike promene u meni. Ali isto je tako sa svakim životom. Zamislite da je jedan odabran dan izbrisan iz njega i shvatićete koliko bi različit bio njegov tok. Vi koji čitate ovo, zastanite i promislite za trenutak o dugom železnom ili zlatnom lancu, trnovitom ili cvetnom, koji vas nikad ne bi vezao da se prva karika nije bila stvorila jednog znamenitog dana. Pip ne očekuje mnogo od života... Svojoj starijoj sestri, udatoj za kovača Džoa Gardžerija, mali Pip je samo teret. Ali kad ga neočekivano dobročinstvo odvede u London, stvari počinju da se menjaju. Dok Pip otkriva istinu iza sopstvenih „velikih očekivanja“ učeći da postane džentlmen, misterije prošlosti i zavojiti putevi sudbine kroz niz uzbudljivih avantura usmeravaju ga ka zrelosti i njegovom najvažnijem otkriću – istini o sebi. Već od dramatičnog početka u sumornim močvarama Kenta, ova priča obiluje nekim od Dikensovih najupečatljivijih likova zbog čega mnogi smatraju da su Velika očekivanja njegov najbolji roman. Snažan i dirljiv, prožet je Dikensovim sećanjima na sopstveno detinjstvo, i postavlja uznemirujuća pitanja o snazi tuđeg uticaja na naš život. „Verovatno najveći pisac svog vremena, Čarls Dikens je oblikovao način na koji doživljavamo viktorijansku Britaniju. Njegovi živopisni, neobični likovi – a mnogi od njih su oličenje ljudi koje je poznavao – ne samo da su izdržali već su nam dali i briljantne portrete ljudi kakvi postoje i danas.“ – Guardian „Najbolji ljubavni zaplet koji je Dikens ikada izmislio.“ – Atlantic

Hronika čuvenog mosta na Drini, glavnog junaka Andrićeve višegradske sage tokom četiri stoleća svog postojanja, od gradnje turske ćuprije u XVI veku do austrijskog bombardovanja i Sarajevskog atentata, književno je remek-delo oblikovano kao niz priča, sazdanih od legendi i stvarnih događaja, od predanja i kazivanja poput Šeherezadinih priča iz 1001 noći. Ovaj niz priča, ulančen u skladan i nezadrživ tok poput nemirne Drine, kao simbola granice između dva sveta, s mostom koji ih spaja, oživljava nezaboravne likove višegradskih žitelja i njihovih osvajača, od slavnog graditelja ćuprije rodom iz Sokolovića, hajduka Radisava, sejmena Plevljaka, vlasnice hotela Lotike, do Ćorkana, Tome Galusa, Alihodže, nesrećnog Glasinčanina i drugih protagonista Andrićevog bosanskog karakazana… Andrićeve višegradske staze, kojima je prolazio kao dečak u vreme školovanja kod svojih rođaka, usađivale su u budućem piscu spoznaju nemirnog i čudnovatog podneblja svog zavičaja, gde su se mešale kulture, nacije i vere, smenjivali sukobi i vlastodršci u zagrljaju burne i maćehinske istorije.

Jedna zavera i pravosudna greška načinili su od plemenitog Edmona Dantesa neumoljivog osvetnika. Opsednut odmazdom i moći kojom ga je obdarilo proviđenje, grof se sveti onima koji su ga bacili u tamnicu na četrnaest dugih godina. Da li ga u tome vodi strast da se ispravi počinjena nepravda ili njegova gordost? Uzbudljiva saga u kojoj se prepliću intrige i izdaje, mnoštvo preokreta i neočekivanih rukavaca sudbine iznosi na svetlo dana univerzalnu borbu između dobra i zla. Francusku s kraja 18. i prve polovine 19. veka odlikuju dotad neviđeni događaji: u Revoluciji narod zbacuje kralja i monarhiju uspostavljajući svoju vlast, da bi usledio nezamislivi trijumf vojskovođe, osvajača i cara koji je pod svoju vlast stavio velike komade Evrope. Ova turbulentna epoha pronašla je u Diminom romanu izraz svojih osujećenih snova o slobodi, društvenoj moći, sveznanju i nadvladavanju nemogućeg kroz prikaz čoveka koji deli pravdu. Inspirisana stvarnim slučajem nezakonitog zatvaranja, ova priča je doživela veliku popularnost čim je objavljena, i ne prestaje da oduševljava čitaoce već skoro dva veka. „Ne verujem da postoji još jedno ovakvo delo u kojem se može osetiti jedinstvena atmosfera romantike. Savršeno ispričana priča.“ – Robert Luis Stivenson

Napustio sam zavičaj, založio imanje, ostavio udobnosti i predao se u ruke sudbini da me ponese kuda joj bude po volji. Poželeo sam da uskrsnem već umrlo lutajuće viteštvo, i već odavno sam, i ako se ovde sapletem, tamo padnem, onamo strmoglavim a ovamo pridignem, velikim delom ispunio svoju želju, pomažući udovicama, štiteći device i braneći udate žene, siročad i beskućnike, što je služba svojstvena i prirodna vitezima lutalicama; i tako sam svojim srčanim, mnogim i hrišćanskim podvizima zaslužio da se već pojavim u štampi u bezmalo svim, ili u većini naroda na svetu. U ovom remek-delu španske i svetske književnosti dirljivi zanos jednog plemića iz Manče, strastvenog čitaoca viteških priča, nagoni ga da se upusti u najraznovrsnije podvige i diskusije na temu rata i mira, književnosti i umetnosti, vaspitanja i ljubavi. U društvu vernog štitonoše Sanča Panse, on jezdi pod suncem vrelog španskog neba, utire suze nevoljnima i vraća slobodu potčinjenima. Branilac čovekove slobodne volje, don Kihote je često i revolucionar, koji se u više mahova i otvoreno buni protiv društvenog poretka, neodoljiv u svojoj srčanosti i nepokolebljivom stremljenju ka najvišim idealima. „Kakav je spomenik ova knjiga! Kako se njegov stvaralački genije, kritičan, slobodan i ljudski, uzdiže iznad svog vremena!“ – Tomas Man „Don Kihote je izašao u svet koji se pred njim široko prostirao. Mogao je u njega slobodno da zakorači i da se vrati kući kad god bi poželeo. Prvi evropski romani su hodočašća preko sveta, za koji se činilo da nema granica.“ – Milan Kundera

Kraj ljubavne priče – Maurice Bendrix je pisac koji u londonskoj četvrti Clapham usred Drugog svjetskog rata razvije poznanstvo sa Sarom Miles, lijepom ženom dosadnog državnog službenika Henryja. Maurice tvrdi da samo želi prikupiti informacije za lik državnog službenika u svom novom romanu. To je prva laž. Ono što stvarno želi je Sarah, a Sarah pak želi strastvenog muškarca. Tako počinje niz riskantnih susreta osuđenih na propast Mauriceovim rastućim romantičnim zahtjevima i Sarinom grižnjom savjesti. Tada, kad Maurice nekim čudom preživi bombardiranje, Sarah prekine vezu – naglo, konačno i bez objašnjenja. Sada, godinu dana nakon Sarine smrti, Bendrix se nastoji osloboditi strasti koja ne jenjava tako što će pratiti njezin razvoj od opsesivne ljubavi do ljubavi koja graniči s mržnjom. Isprva vjeruje da mrzi Saru i njezina muža Henryja. No kako zadire sve dublje u svoje osjećaje, Bendrixova mržnja prelazi na Onoga za kojeg smatra da mu je uništio život. “Roman intenzivan, prodoran i uznemirujući poput pogleda inkvizitora.” – John Updike “Za mene jedan od najboljih, najistinitijih i najdirljivijih romana moga vremena.” – William Faulkner “Graham Greene bio je klasa za sebe. Čitat će se i pamtiti kao ultimativni kroničar savjesti i tjeskobe 20. stoljeća.” – William Golding “Umjetničko djelo, strastveno proživljeno i izvanredno napisano.” – The Atlantic Monthly “Jedinstveno dirljivo i lijepo… Odnos ljubavnika s mužem, sa suludom izmjenom sažaljenja, mržnje, drugarstva, ljubomore i prezira, savršeno je opisan.” – Evelyn Waugh O autoru: Graham Greene, rođen 2. listopada 1904. u Berkhamstedu u Engleskoj, a preminuo 3. travnja 1991. u Veveyu u Švicarskoj, britanski je pisac romana, novela i drama te novinar, čiji se romani bave moralnim dvojbama i nejasnoćama u kontekstu suvremenog političkog okruženja. Karijeru je započeo u Timesu kao lektor, da bi poslije prešao u Spectator gdje je radio kao filmski kritičar i urednik rubrike o književnosti. Sljedeća tri desetljeća proveo je putujući svijetom kao slobodni novinar, usput istražujući lokacije za svoje romane. U književnost je ušao pjesmama (1925.), potom romanima, od kojih je zapažen treći, Carigradski vlak (1932.), prvi u nizu romana što će ih nazvati razonodama (entertainments), i među kojima će se osobito proslaviti Treći čovjek: to su djela po atmosferi i radnji slična trilerima, ali ipak posjeduju veću moralnu složenost i dubinu. Greeneova glavna tema su moralne i duhovne borbe unutar pojedinaca, ali šira politička i društvena pozadina daje tim sukobima dodatnu jačinu. Unatoč tmurnom tonu većine njegovih tema, Greene je zapravo bio jedan od najčitanijih britanskih književnika 20. stoljeća. Neobičnu popularnost svojih knjiga djelomice može zahvaliti svojoj produkciji trilera punih zločina i napetih zapleta, no mnogo je zaslužniji njegov vrhunski pripovjedački talent, posebno majstorski odabir detalja i korištenje realističnih dijaloga u priči brzog tempa. Cijelu svoju karijeru Greene je bio opčaran filmom i često je u pisanju oponašao filmske postupke. Većina mu je romana ekranizirana, a i sam je pisao filmske scenarije. Važnija su mu djela: Treći čovjek, Carigradski vlak, Plaćeni ubojica, Tajni agent, Brighton Rock, Moć i slava, Ministarstvo straha, Srce stvari, Mirni Amerikanac, Naš čovjek u Havani, Svršen slučaj, Komedijaši, Vidljiva tama, Kraj ljubavne priče.

Njezina bitka – “Vrhunsko dostignuće Kristin Hannah!” – The Huffington Post Svi brakovi imaju prijelomnu točku. Sve obitelji imaju rane. Svaki rat ima svoju cijenu… Poput mnogih drugih parova Michael i Jolene Zarkades moraju se suočiti s izazovima svakodnevice – djecom, karijerom, računima, obavezama – čak i kad im se nakon dvanaest godina počinje raspadati brak. Tada Jolene bude poslana na bojište, u opasnost, i ostavlja Michaela, svojeg muža odvjetnika, kod kuće. On se teško snalazi u ulozi samohranog roditelja s njihovim dvjema kćerima. Kao majka, Jolene je u agoniji zato što mora ostaviti obitelj, ali kao vojnikinja ona oduvijek razumije pravo značenje riječi dužnost. U pismima kući oslikava ružičastu verziju života na prvoj crti bojišnice i štiti svoju obitelj od istine. Ali rat će promijeniti Jolene na načine koje nitko od njih nije mogao predvidjeti. Kad im se dogodi tragedija, Michael se mora suočiti sa svojim najcrnjim strahovima i sam izvojevati bitku – za sve ono što je važno njegovoj obitelji. “Njezina bitka impresivna je priča o ljubavi i dužnosti, snazi i nadi.” – Library Journal O autorici: Svoju spisateljsku karijeru započela je ranih 1990-ih godina, kada je napisala svoj prvi roman “A Handful of Heaven”. Od tada je napisala više od 20 romana, uključujući nekoliko međunarodnih bestselera. Njena djela često istražuju teme ljubavi, prijateljstva, obitelji i preživljavanja kroz teška vremena. Jedno od njenih najpoznatijih djela je “The Nightingale”, povijesni roman smješten u Francusku tijekom Drugog svjetskog rata, koji je dobio mnoge pohvale kritike i osvojio brojne nagrade. Ovaj roman istražuje ulogu žena u ratu kroz priču o dvije sestre koje se suočavaju s nacističkom okupacijom na različite načine. Drugi značajni roman je “The Great Alone”, smješten u divljinu Aljaske, koji prati obitelj pokušavajući preživjeti u izolaciji i surovoj prirodi. Knjiga se bavi temama traume, obiteljskih odnosa i otpornosti. Nedavno je Hannah postigla veliki uspjeh s romanom “The Four Winds” (Četiri vjetra), smještenim u razdoblje Velike depresije, koji prati borbu jedne žene da preživi i osigura bolji život za svoju obitelj usred teških ekonomskih i prirodnih katastrofa. Kristin Hannah je poznata po svojoj sposobnosti da stvori emotivno snažne priče i dobro istražene povijesne okvire. Njeni likovi često prolaze kroz teška iskušenja, ali pronalaze snagu i nadu u najtežim okolnostima. Zbog svog talenta za pripovijedanje i dubokih emocionalnih priča, stekla je veliki broj vjernih čitatelja širom svijeta. Trenutno živi na Pacifičkom sjeverozapadu sa svojom obitelji i nastavlja pisati, inspirirajući čitatelje svojim dirljivim i moćnim pričama.