Ljubavni romani

Čak i anđeli imaju svoje demone… Pariz, Božić 2021. Matijas Tajfer se budi u bolničkoj sobi nakon što je doživeo srčani udar. Čuje predivnu muziku, otvara oči i vidi da pored njegovog kreveta sedi lepa nepoznata devojka. To je Luiza Kolanž, studentkinja koja svira violončelo za pacijente. Kada sazna da je Matijas policajac, moli ga da se pozabavi jednim sasvim posebnim slučajem, misterijom smrti njene majke, primabalerine Stele Petrenko. Isprva nevoljno, Matijas na kraju pristaje i tako počinje vrtoglava istraga koja oduzima dah: od užurbanih ulica Pariza do maglovitih kanala Venecije, na tragu tajne koja će na kraju dovesti do zagonetke čije se rešenje krije u životu koji bismo želeli da vodimo, ljubavi koja je mogla da nam se desi i mesta za koje se još nadamo da ćemo ga naći. Napeto, neočekivano, uzbudljivo. Roman koji će vas zarobiti u lavirintu emocija i u kojem sve ono što je na jednoj stranici izvesno, već na drugoj nije.

Nekad moramo stići do kraja da bismo počeli iznova. Vratiti se tamo gde je sve počelo. Pronaći inspiraciju na čarobnom mestu. Mestu u koje možemo da se zaljubimo. Mestu sa kog ne želimo da se vratimo. Bali. Niki je odrasla na malom ostrvu nedaleko od Balija. Aleks je sleteo u ovu oazu bežeći od vreve i gužve Londona. Ona je veterinar i drži časove joge. On je pilot i živi okružen luksuzom. Imaju samo trideset dana da provedu zajedno, i zato ne očekuju vrtlog osećanja i polovične istine zbog kojih će iskusiti romansu za kakvu nijedno od njih nije spremno. Od čega beži Aleks? Koji je pravi razlog Nikinih strahova? Može li se iskusiti do kraja ljubav koja ima rok trajanja? Ili za neke ljubavne priče ne postoji povratna karta?

Pouke iz prošlosti zajednička su riznica za budućnost čovječanstva. Živimo u doba u kojem pažnju plijeni sadašnjost, a uvelike se zanemaruje akumulirano iskustvo prošlosti koje nam može biti vodič za sljedeće korake. Što nas povijest radikalnih pobuna može naučiti o moći neposluha u suočavanju s klimatskom krizom? Koju inspiraciju možemo pronaći na primjeru Japana u 18. stoljeću kako bismo danas stvorili regenerativno gospodarstvo? Kako nam razumijevanje podrijetla kapitalizma može pomoći da obuzdamo umjetnu inteligenciju? U knjizi Povijest za bolje sutra, vodeći socijalni filozof Roman Krznaric otkriva fascinantne uvide iz svjetske povijesti koji nam mogu pomoći da se suočimo s najhitnijim izazovima čovječanstva u 21. stoljeću. Od smanjivanja rizika genetičkog inženjeringa do oživljavanja naše vjere u demokraciju i izbjegavanja ekološkog kolapsa, Povijest za bolje sutra pokazuje da povijest nije samo sredstvo razumijevanja prošlosti, već način ponovnog promišljanja našeg odnosa s budućnošću. Krznaric otkriva kako su društva tijekom cijele povijesti, često usprkos svim izgledima, prevladala krize. Ovo je knjiga radikalne nade koja će nas osnažiti da se suočimo s izazovima u nadolazećim turbulentnim desetljećima. Upoznaj autora Roman Krznaric je kulturalni mislilac, praktični filozof i autor više djela prevedenih na brojne jezike, od kojih su najpoznatije knjige Kabinet čuda i Empatija, prevedene i na hrvatski (Planetopija, 2014.) Na Sveučilištu Cambridge i Gradskom sveučilištu u Londonu poučavao je sociologiju i politiku te je sudjelovao u zaštiti ljudskih prava radeći s izbjeglicama i domorocima u Srednjoj Americi. Radi kao savjetnik za organizacije kao što su Oxfam, Friends of the Earth te Ujedinjeni narodi, baveći se primjenom empatije i razgovora s ciljem uspostavljanja društvene promjene. Zaokupljaju ga teme poput empatije, povijesti ljubavi, budućnosti rada i umijeća življenja. Zajedno s Alainom de Bottonom suosnivač je i predavač na The School of Life u Londonu. Osnivač je prvog svjetskog muzeja empatije Empathy Museum i digitalne knjižnice - Empathy Library. The Observer ga je proglasio jednim od vodećih britanskih popularnih filozofa. Više na www.romankrznaric.com

"Ovih jedanaest priča ispričanih od isto toliko različitih žena u prvom licu, znatno nadmašuju ‘brojke’ pogođenih sudbina, ‘brojke’ roda, žena, muževa, majki i djece, ljubavnika i prijateljica, amatera, stereotipa i zabluda, osvještavanja i otrežnjenja od moćnog, prolaznog pijanstva mladalačke (i ne samo te!) ljubavi. U knjizi u kojoj žene pričaju o svojim muževima, a tekst nije namijenjen ni (samo) jednima, niti (samo) drugima, zbog toga što cilja u treću, iznad-spolnu metu, očekujte da nađete svašta, a ne samo ono što naslov obećava... Ovo je najbolja zbirka priča Rumene Bužarovske do sada, ali i jedna od najboljih zbirki objavljenih u Makedoniji u posljednjih nekoliko godina." Olivera Kjorvezirovska "Angažiranost u pisanju je vidljiva, priče se bave raznim ljudskim slabostima. Implicitni autor (ili Rumena Bužarovska) nalazi način da ismije te slabosti, neki put suptilno, ali neki put, bogami, dovodeći ih do groteske. Laž (iluzija/zaslijepljenost), koja nužno ide u paketu sa strahom su jezgro oko koje je građen veći broj priča. Likovi nekad lažuckaju, nesvjesni onoga što dolazi kao posljedica tih naizgled beznačajnih laži (šuti, da ne sazna moj muž; šuti, da ne saznaju susjedi), a nekad, bogami, lažu i naveliko, iznevjeravaju, rugaju se najbližima iza leđa, bivaju licemjerni. Osim tih problema, otvaraju se i krupni, društveni problemi, pa se na taj način problematizira porodično nasilje, nacionalizam, kič i neukus u umjetnosti." Đoko Zdraveski Bužarovska Rumena Rumena Bužarovska (rođena 1981. u Skopju, Makedonija) docentica je američke književnosti na Filološkom fakultetu u Skopju. Prevodila je na makedonski djela Lewisa Carrolla, J.M. Coetzeeja, Trumana Capotea, Richarda Gwyna. Autorica je studije o humoru u savremenoj američkoj književnosti Šta je smiješno: teorije humora primijenjene na kratku priču, kao i zbirki priča Žvrljotine, Osmica, Moj muž i Nikuda ne idem. Suosnivačica je i suorganizatorica festivala ženskog pripovijedanja PičPrič u Makedoniji.

Kada jednog junskog dana 1914. nadvojvoda Franz Ferdinand uz veliku pompu stiže u Sarajevo, Rafael Pinto zaokupljen je mljevenjem bilja za pultom svoje apoteke. Pinto je daleko od pomisli da će sukob ogromnih razmjera zapaliti svijet. A onda svijet eksplodira... U rovovima u Galiciji, surovu stvarnost ratnog nasilja Pinto uspijeva preživjeti samo zahvaljujući pažnji saborca ​​Osmana, svoga zaštitnika i ljubavnika, čovjeka od akcije i karizmatičnog pripovjedača, koji upotpunjuje Pintinu poetsku dušu. Zajedno bježe iz rovova, preživljavaju gotovo sigurnu smrt, susreću se sa špijunima i boljševicima, putuju preko planina i kroz pustinje, iz svijeta u svijet, stižući do Šangaja, i sve to samo zahvaljujući Pintinoj ljubavi prema Osmanu – kao i povremenoj upotrebi opijata. “Jedan od najboljih romana koje sam ikad pročitao… Ukratko, remek-djelo.” Rabih Alameddine “Ukleti muzej historije koji se proteže od Sarajeva do Šangaja i Jeruzalema.” David Mitchell

Sedmog novembra 1991. godine mladi oficir JNA iz Bijeljine, Almir Smajić, poginuo je na Vukovaru. Nekoliko mjeseci kasnije njegova ulica će biti imenovana po njemu, a nedugo nakon toga njegova porodica prisiljena da napusti svoju kuću i svoj grad. Preko trideset godina oni na godišnjicu smrti redovno obilaze njegov grob ali o Almiru jedva da i progovore. Sve se mijenja kada se na groblju prvi put pojave njegovi najbolji prijatelji a ljubopitiva supruga Almirovog brata, književnica i pripovjedačica u romanu, počne postavljati pitanja o mrtvom mladiću – ona odlučuje da na osnovu dokumenata, predmeta i sjećanja njemu bliskih ljudi napiše "Knjigu o Almiru". Ovo je dokumentarni roman o Bijeljini, Bosni, ratu i miru, životima nekadašnjim i današnjim. Ovo je knjiga ljubavi i iscjeljenja, čekana preko trideset godina.