Pretraga
Prikaz 145–160 od 938 rezultataSorted by latest
ZOVEM SE LUCY BARTON
Elizabeth Strout
Profil knjiga
Tih, uzvišeno milosrdan roman o ljubavi, čežnji i otpornosti u neizrecivo razorenoj obitelji.
The Boston Globe
Toliko dobro da sam se ježila čitajući.
The Sunday Times
Božanstveno.
Ann Patchett
Mene kao spisateljicu ne zanima ‘dobro’ i ‘loše’, mene zanima maglovitost ljudskog iskustva i postojana nesavršenost naših života.
Elizabeth Strout
Zovem se Lucy Barton
Lucy Barton polako se oporavlja od operacije u njujorškoj bolnici. Njezina majka, s kojom dugi niz godina nije razgovarala, dolazi joj u posjet. Priče iz rodnoga grada Amgasha u Illinoisu naizgled ih povezuju, no kompleksnost njihova odnosa obilježila je cijeli Lucyn život: od bijega iz obiteljskog doma, želje da postane spisateljicom, do njezina braka i podizanja dviju kćeri.
„Dojmit će vas se i proganjati vas… Velik dio užitka u čitanju Lucy Barton proizlazi iz povezivanja nagovještaja i djelomičnih otkrivenja u toj nesentimentalnoj, ali neodoljivoj prozi, osobito kada počnete spoznavati prirodu veze u kojoj sve važno ostaje neizgovoreno… Strout slika nezaboravan, mučan portret siromaštva i zlostavljanja koji je to strašniji zbog suzdržanosti izraza. Romanom Zovem se Lucy Barton podsjeća nas na moć naših priča… i sposobnost da premostimo svoje uzburkane živote.“
Miami Herald
„Ovaj je roman suptilno moćan zahvaljujući Lucynoj nježnoj iskrenosti, složenu odnosu s mužem i višeslojnoj reakciji na majčine nedostatke… Roman Zovem se Lucy Barton – kao i sva druga proza Elizabeth Strout – složeniji je nego što se na prvi pogled čini te zbog toga i emocionalno uvjerljiviji.“
The San Francisco Chronicle
„U ovom sjajnom romanu nema ni mrvice sentimentalnosti. Umjesto toga, Zovem se Lucy Barton pomnim odabirom riječi i glasnom tišinom oslikava rijetko bogatu paletu osjećaja, od najmračnije patnje do – ‘Bila sam veoma sretna. O, bila sam sretna’ – jednostavne radosti.”
Claire Messud, The New York Times Book Review
„Spektakularno… Pametno i dosjetljivo na svaki mogući način. Istodobno knjiga o susprezanju i knjiga o velikoj otvorenosti i mudrosti… Elizabeth Strout u svakom trenutku moćno i veličanstveno vlada romanom.“
Lily King, The Washington Post
O autorici
Elizabeth Strout američka je spisateljica rođena 1956. u Portlandu u saveznoj državi Maine. Diplomirala je engleski jezik na Bates Collegeu u Lewistonu, a na Syracuse University College of Law dobila je i diplomu iz prava. Kratko je radila kao pravnica prije nego što se preselila u New York gdje je počela raditi na Odsjeku za engleski jezik na Borough of Manhattan Community Collegeu. Objavljuje priče u brojnim časopisima, a za roman Olive Kitteridge dobila je Pulitzerovu nagradu za književnost.
Roman O, Williame! bio je u finalu nagrade Booker 2022. godine.
Na hrvatski su prevedeni romani Olive Kitteridge, Olive iznova, Amy i Isabelle, Zovem se Lucy Barton, O, Williame! te Lucy kraj mora, svi u Profilovu izdanju. Tri posljednja romana dijele zajedničku junakinju, Lucy Barton, te tvore svojevrsnu cjelinu premda se mogu čitati i posve odvojeno.
TOM LAKE
Ann Patchett
Profil knjiga
Ljubavna priča ide dalje od onog što smo drugima spremni ispričati…
Meditacija o ljubavi, obitelji te životima koje su roditelji vodili prije nego što su im se rodila djeca. Podjednako elegičan i pun nade, ovaj se roman bavi značenjem i mogućnosti sreće dok se svijet raspada.
Roman u kojem valja uživati,
takvi se pojave tek s mijene pa na uštap.
The San Francisco Chronicle
Tiha knjiga koja umiruje… izrazito svjesna ljudske nemogućnosti da uživamo u malim stvarima.
The New York Times
Patchett je na vrhuncu svojega umijeća.
Publishers Weekly
Opojno putovanje u prošlost, uz pomno izvezenu priču koja nam istovremeno neprestano pomiče tlo pod nogama.
Literary Hub
Subverzivno mudro.
The New Yorker
Tom Lake
U proljeće 2020. Larine tri kćeri vratile su se na obiteljsko imanje, veliki voćnjak u sjevernom Michiganu. Dok beru trešnje, mole majku da im pripovijeda o Peteru Dukeu, slavnom glumcu s kojim je prije podosta godina bila u vezi te dijelila pozornicu u kazališnoj trupi po imenu Tom Lake. Dok se Lara prisjeća prošlosti, kćeri analiziraju vlastiti odnos s majkom i prisiljene su ponovno promisliti o svijetu oko sebe i svemu što su dotad mislile da znaju.
Kao i u svojim drugim romanima, Ann Patchett spaja magnetičnu pripovjedačku vještinu s prodornim uvidima u obiteljske odnose. Rezultat je inteligentno i tankoćutno ispripovijedana bogata i lucidna priča koja nam ponovno pokazuje zašto je njezina autorica jedna od najcjenjenijih spisateljica današnjice.
“Kao prodorno propitivanje odnosa između kazališta i života, romanse i realizma, Tom Lake možda je najbolji roman Ann Patchett dosad.”
The Boston Globe
“Tom Lake bavi se romantičnom ljubavi, bračnom ljubavi i majčinskom ljubavi, ali isto tako i ljubavi prema životinjama, prema pričama, zemlji i drveću i onom sićušnom, crvenom, okruglastom voću koje nazivamo trešnjama… Velikodušna spisateljica u svom devetom romanu opet pogađa u sridu.”
The Washington Post
“Ann Patchett plete sofisticiranu i bogatu tematsku mrežu… koja u sebi nosi samu prirodu naracije, stalan razvoj odnosa u obitelji i složenu međuigru svjesnih odabira i sudbine… Te isprepletene niti vrhunac dosežu opisom koji je istovremeno duboko tužan, kao i nježno životno pozitivan. Snažan i promišljen roman potvrđuje status Ann Patchett kao jedne od ponajboljih suvremenih spisateljica.”
Kirkus Reviews
“Tom Lake govori o ljubavi u njezinim mnogim pojavnim oblicima. Ali jednako se tako bavi i smrću i efemernim stvarima te tako prokleto brzom protoku vremena. Posrijedi je svojevrsna elegija, obećanje životne čarolije, bez obzira na sve.”
The Los Angeles Review of Books
“Kako se ovaj očaravajući i pronicljiv roman pred nama razmata, Ann Patchett u stanju je svaku misao i ugođaj predstaviti sjajno, energično živima, pri čemu elegantno stvara kontrapunkt prolaznog s ozbiljnošću bezvremenskog, pa u trešnjama i višnjama doživljavamo odraze ljubavi i gubitka.”
Booklist
O autorici
Ann Patchett američka je spisateljica i dobitnica nagrade PEN/Faulkner te nagrade Orange 2002. godine za svoj četvrti objavljeni roman Bel Canto.
Rodila se 1963. u Los Angelesu, a sa šest se godina s obitelji preselila u Nashville, gdje je i danas živi te vodi knjižaru Parnassus Books.
Uz nagrađeni Bel Canto objavila je i romane The Patron Saint of Liars (1992.), Taft (1994.), The Magician's Assistant (1997.), Run (2007.), State of Wonder (2011.), Commonwealth (2016.). Roman Nizozemska kuća bio je u finalu Pulitzerove nagrade za književnost 2020. godine.
Tom Lake njezin je deveti roman.
STELLA MARIS
Cormac McCarthy
Profil knjiga
Uz Putnika, posljednji objavljeni roman dobitnika Pulitzerove nagrade za književnost.
Žestok prozni dvokorak koji uznemiruje i hrani um.
The Guardian
Stella Maris
Black River Falls, Wisconsin, 1972.
Dvadesetogodišnja Alicia Western dolazi u psihijatrijsku ustanovu noseći četrdeset tisuća dolara u najlonskoj vrećici. Pohađa doktorski studij iz matematike na Sveučilištu u Chicagu, dijagnosticirana joj je paranoidna shizofrenija i ne želi razgovarati o svojem bratu Bobbyju. Umjesto toga, promišlja prirodu ludila i ljudsko ustrajanje na jedinstvenom doživljaju svijeta, proučava sjecište fizike i filozofije te predstavlja svoje himere, halucinacije koje jedino ona vidi. Istodobno žaluje za Bobbyjem, koji doduše još nije mrtav, ali više nije njezin.
Ispripovijedan kao prijepis Alicijinih razgovora sa psihijatrom, roman Stella Maris pronicav je i dirljiv dodatak Putniku. U njemu Cormac McCarthy moćno propituje naša vjerovanja o Bogu, istini i životu.
„Stella Maris ide ruku pod ruku s Putnikom; dopunjava ga, ali i potkopava… Enigmatičan roman… Velika, veličanstveno napisana zagonetka o razlomljenoj psihi i zabranjenim snovima.“
Kirkus Reviews
„Cormac McCarthy je virtuoz, njegov je jezik neizmjerno raskošan i nov… Pisanje mu je blisko vjerskom zanosu, knjige su mu zastrašujuće i sveobuhvatne. Njegove rečenice zadivljuju.“
Anne Enright
O autoru
Cormac McCarthy (rođen 20. srpnja 1933. u Providenceu na Rhode Islandu – preminuo 13. lipnja 2023. u Santa Feu) američki je autor južnjačko-gotske tradicije čiji su romani o čudacima s ruralnog juga i jugozapada Sjedinjenih Američkih Država poznati po mračnim prikazima nasilja, gustoj prozi i stilističkoj slojevitosti.
Za svoje je romane dobio brojne književne nagrade, među ostalima Pulitzerovu nagradu, National Book Award i National Book Critics Circle Award. Ekranizirani su mu romani Svi lijepi konji, Cesta, Božje dijete i Ovo nije zemlja za starce – film snimljen prema tom posljednjem romanu osvojio je četiri Oskara, uključujući onog za najbolji film.
Cormac McCarthy pohađao je Sveučilište Tennessee u Knoxvilleu i od 1953. do 1956. služio je u američkim zračnim snagama. Čitatelji su se prvi put upoznali s njegovim zahtjevnim narativnim stilom u romanu The Orchard Keeper (1965.), u kojem govori o muškarcu iz Tennesseeja i njegovoj dvojici mentora. Otpadnicima od društva bavi se u romanima Outer Dark (1968.), u kojem je riječ o incestuoznom odnosu brata i sestre, Child of God (1974.), koji opisuje potonuće usamljenog čovjeka u izopačenost, i Suttree (1979.), čiji protagonist nadvladava opsjednutost smrću.
McCarthyjev Krvavi meridijan (1985.), surovu pograničnu priču, kritičari su proglasili senzacijom i pozdravili kao remek-djelo. U njezinu je središtu četrnaestogodišnjak koji se pridružuje bandi razbojnika u lovu na Indijance duž granice SAD-a i Meksika četrdesetih godina 19. stoljeća. Njihov vođa, zlotvor Sudac, vodi bandu u niz zapanjujuće nemoralnih pothvata koji autoru služe za istraživanje prirode dobra i zla.
McCarthy je postigao slavu romanom Svi lijepi konji (1992.) koji je osvojio nagradu National Book Award. Taj prvi dio njegove Pogranične trilogije pripovijeda o odrastanju Johna Gradyja Colea, Teksašanina koji putuje u Meksiko. Drugi dio, The Crossing (1994.), smješten u razdoblje prije i tijekom Drugog svjetskog rata, prikazuje živopisne pustolovine braće Billyja i Boyda Parhama, a usredotočen je na tri Billyjeva putovanja od jugozapadnog Novog Meksika do Meksika i natrag. Trilogiju zaključuje roman Cities of the Plain (1998.), u kojem se životi Johna Gradyja Colea i Billyja Parhama isprepletu kada se obojica zaposle na ranču u Novom Meksiku.
Među njegovim je kasnijim djelima roman Ovo nije zemlja za starce (2005.), krvavi suvremeni vestern koji počinje propalom akcijom trgovanja drogom. U postapokaliptičnoj Cesti (2006.) otac i sin bore se za preživljavanje nakon katastrofe koja je gotovo potpuno uništila Sjedinjene Američke Države. Za taj je hvaljeni roman McCarthy dobio Pulitzerovu nagradu.
Posljednji su njegovi objavljeni romani Putnik i Stella Maris (2022.).
RAJ
Abdulrazak Gurnah
Profil knjiga
Moćno ispripovijedan roman dobitnika Nobelove nagrade za književnost istodobno je kronika odrastanja afričkog dječaka, tragična ljubavna priča i priča o surovoj europskoj kolonizaciji istočne Afrike.
Gurnahovi romani uzmiču od stereotipnih opisa i otvaraju nam pogled na kulturno raznoliku istočnu Afriku, nepoznatu mnogima u drugim dijelovima svijeta.
Odbor za dodjelu Nobelove nagrade za književnost pri Švedskoj akademiji
Zvučna arhiva izgubljene Afrike…
The Sunday Times
Višeslojan, poetičan i živopisan roman o Africi i mračnoj moći nepoznatog.
The Independent on Sunday
Raj
Nakon što ga je otac založio za otplatu duga, dvanaestogodišnji Yusuf izbačen je iz svog jednostavnog seoskog života u složenost pretkolonijalne urbane istočne Afrike.
Yusuf ne dvoji oko putovanja na koje treba krenuti. Ne pada mu na pamet pitati zašto ide sa stricem Azizom ili zašto je put dogovoren tako iznenada, a i ne sjeti se pitati kad se vraća. Putem ga čekaju univerzalna iskušenja adolescencije, ali i snažna društvena previranja, zajednice u ratu, trgovačke ekspedicije koje polaze po zlu.
Raj je bogata tapiserija mitova, snova te biblijske i kuranske tradicije, priča o odrastanju dječaka u afričkom društvu iskvarenom kolonijalizmom i nasiljem.
Raj je rijetkost, roman koji potpuno uvjerljivo prikazuje živopisan fizički svijet, a istodobno ga nadilazi i poseže u ono univerzalno. Narodna predaja, putopis, drama o ljubavi i gubitku, naizmjence dirljiv i zastrašujući, ovo je roman na kojemu treba biti zahvalan.
Barry Unsworth
Gurnah svoj svijet priziva poetičnom prozom koja je čista i lucidna – mali raj sam po sebi… Zadovoljstva, tuge i gubitci u svim blistavim aspektima ove knjige dugotrajni su i iznimni.
The Guardian
Evokativan portret Afrike na rubu promjene… Dirljiva meditacija o prirodi slobode i gubitku nevinosti, kako za jednog osjetljivog dječaka, tako i za cijeli kontinent.
The New York Times Book Review
Zamršene pustolovine s putovanja, društveni dokumentarac, politička optužnica i ljubavna priča osuđena na propast… Raj pršti neočekivanim. U njemu nam se zadivljujuće vraća uništeni svijet.
The Sunday Times
Gurnah majstorski isprepliće Yusufovu priču s većim povijesnim silama koje mijenjaju kontinent, a sve to raskošnim, zavodljivim jezikom koji uživa u vlastitoj moći pripovijedanja.
The Los Angeles Times
O autoru
Abdulrazak Gurnah britanski je pisac i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2021. godine.
Rođen je 1948. na Zanzibaru, u današnjoj Tanzaniji. Nakon političkih nemira na rodnom otoku 60-ih godina prošlog stoljeća, otišao je u Canterbury, gdje je diplomirao na Christ Church Collegeu. Neko je vrijeme radio kao srednjoškolski profesor u Doveru, a onda je upisao doktorat na temu kriterija kritike zapadnoafričke proze na Sveučilištu u Kentu, gdje je nakon obranjene disertacije i radio do svoga umirovljenja 2017. kao profesor emeritus engleske i postkolonijalnih književnosti.
I premda mu je materinji jezik svahili, Gurnah piše na engleskom. U svojim se romanima naslanja na brojne literarne tradicije, od sura, arapske i perzijske poezije do Shakespearea. Centralne su teme njegovih romana razorne posljedice kolonijalizma te bolno iskustvo migranata i izbjeglica.
Objavio je deset romana od kojih je zasad posljednji Naknadni životi (2020.). Romanom Raj (1994.) ušao je u finale nagrada Booker, Whitbread i Writers' Guild. Osim romana, piše kratke priče, eseje i književnu kritiku te u književnom časopisu Wasafiri surađuje kao autor i urednik. Godine 2006. postao je članom Royal Society of Literature.
PUTNIK
Cormac McCarthy
Profil knjiga
Uz Stellu Maris, posljednji objavljeni roman dobitnika Pulitzerove nagrade za književnost.
Kakva divna priča, blistava poput zalaska Sunca… Bogata i neobična, nepredvidljiva i melankolična.
The Guardian
Putnik
Mississippi, 1980.
U tri sata ujutro Bobby Western zakopčava ronilačko odijelo i zaranja u oceanske dubine. Stigavši na dno, otkriva potonuli mlažnjak i u njemu devet tijela i dalje sputanih pojasevima. Gleda njihovu kosu, oči lišene spoznaje. Iz aviona su nestali pilotov kovčeg, crna kutija i… deseti putnik.
Kao svjedoka nestanka Bobbyja zastrašuju ne bi li šutio o onom što je vidio. I cijelo to vrijeme progone ga duhovi: duh oca, izumitelja bombe od koje se otopilo staklo i ljudsko meso u Hirošimi, i duh sestre, ljubavi koja mu je razorila dušu.
Vodeći nas američkim jugom, od barova u New Orleansu do napuštene naftne platforme uz obalu Floride, Putnik je spektakularan roman o moralu i znanosti, o nasljedstvu grijeha i ludilu koje izvire iz ljudske svijesti. Njegov nastavak, Stella Maris, strogo je kontrolirani „kod“ za razumijevanje priče o bratu i sestri koji progonjeni gubitkom i zavjerama čežnu za smrću.
„Čudesan, neizmjerno neobičan roman uglednoga i nedvojbeno idiosinkrastičnog pisca. U njemu ćete prepoznati sva obilježja McCarthyjeva opusa, premda je manje krvav nego većina njegovih djela: nakon što je mnogo vremena proveo među znanstvenicima na Institutu u Santa Feu, sada ga više zanimaju streloviti kvarkovi nego rasprsnute glave… U igri su mnoge njegove klasične teme i tehnike, od teorija zavjere i šokantnog ponašanja do prekrasnog jezika. Enigmatičan, elegantan, izniman.“
Kirkus Reviews
O autoru
Cormac McCarthy (rođen 20. srpnja 1933. u Providenceu na Rhode Islandu – preminuo 13. lipnja 2023. u Santa Feu) američki je autor južnjačko-gotske tradicije čiji su romani o čudacima s ruralnog juga i jugozapada Sjedinjenih Američkih Država poznati po mračnim prikazima nasilja, gustoj prozi i stilističkoj slojevitosti.
Za svoje je romane dobio brojne književne nagrade, među ostalima Pulitzerovu nagradu, National Book Award i National Book Critics Circle Award. Ekranizirani su mu romani Svi lijepi konji, Cesta, Božje dijete i Ovo nije zemlja za starce – film snimljen prema tom posljednjem romanu osvojio je četiri Oskara, uključujući onog za najbolji film.
Cormac McCarthy pohađao je Sveučilište Tennessee u Knoxvilleu i od 1953. do 1956. služio je u američkim zračnim snagama. Čitatelji su se prvi put upoznali s njegovim zahtjevnim narativnim stilom u romanu The Orchard Keeper (1965.), u kojem govori o muškarcu iz Tennesseeja i njegovoj dvojici mentora. Otpadnicima od društva bavi se u romanima Outer Dark (1968.), u kojem je riječ o incestuoznom odnosu brata i sestre, Child of God (1974.), koji opisuje potonuće usamljenog čovjeka u izopačenost, i Suttree (1979.), čiji protagonist nadvladava opsjednutost smrću.
McCarthyjev Krvavi meridijan (1985.), surovu pograničnu priču, kritičari su proglasili senzacijom i pozdravili kao remek-djelo. U njezinu je središtu četrnaestogodišnjak koji se pridružuje bandi razbojnika u lovu na Indijance duž granice SAD-a i Meksika četrdesetih godina 19. stoljeća. Njihov vođa, zlotvor Sudac, vodi bandu u niz zapanjujuće nemoralnih pothvata koji autoru služe za istraživanje prirode dobra i zla.
McCarthy je postigao slavu romanom Svi lijepi konji (1992.) koji je osvojio nagradu National Book Award. Taj prvi dio njegove Pogranične trilogije pripovijeda o odrastanju Johna Gradyja Colea, Teksašanina koji putuje u Meksiko. Drugi dio, The Crossing (1994.), smješten u razdoblje prije i tijekom Drugog svjetskog rata, prikazuje živopisne pustolovine braće Billyja i Boyda Parhama, a usredotočen je na tri Billyjeva putovanja od jugozapadnog Novog Meksika do Meksika i natrag. Trilogiju zaključuje roman Cities of the Plain (1998.), u kojem se životi Johna Gradyja Colea i Billyja Parhama isprepletu kada se obojica zaposle na ranču u Novom Meksiku.
Među njegovim je kasnijim djelima roman Ovo nije zemlja za starce (2005.), krvavi suvremeni vestern koji počinje propalom akcijom trgovanja drogom. U postapokaliptičnoj Cesti (2006.) otac i sin bore se za preživljavanje nakon katastrofe koja je gotovo potpuno uništila Sjedinjene Američke Države. Za taj je hvaljeni roman McCarthy dobio Pulitzerovu nagradu.
Posljednji su njegovi objavljeni romani Putnik i Stella Maris (2022.).
POSTAJA MALMA
Alex Schulman
Profil knjiga
BESTSELER BROJ 1 U ŠVEDSKOJ
Istovremeno očaravajući i bolan roman uzbudljivo je istraživanje obiteljskih trauma koje se prenose generacijama te potraga za istinom koja ima moć promijeniti tijek naših života.
Kao i uvijek Schulmanov je stil izbrušen do savršenstva. Zna koje su bolne točke i kopa po njima. Ovo je tih roman s kojim se lako poistovjetiti. Nećete ga zaboraviti.
Fönstret
U Schulmanovu svijetu putovanje uvijek kreće prema unutra, jezgri, najbolnijim točkama koje znače prekretnicu. Nikoga ne opravdava, ništa ne uljepšava.
NWT
Postaja Malma
U vlaku prema postaji Malma bračni je par u krizi, samohrani otac i njegova malena kći te žena koja traži odgovore na pitanja o svojoj majci. Harriet, Oskar i Yana u sebi nose ožiljke onoga što im se ranije dogodilo – nose teret otkrhnute obitelji.
Alex Schulman, hrvatskim čitateljima poznat po romanu Braća, elegantno odmjereno, a napeto pripovijeda priču jedne sasvim na svoj način nesretne obitelji.
„Nema mnogo pisaca koji toliko dobro znaju prikazati ranjivost i osjetilni svijet djeteta. (…) Schulman posjeduje jedinstven, prirodan talent za pripovijedanje. Nevjerojatno je kojom nas lakoćom vodi kroz priču tako da ne možemo prestati čitati. Savršen prikaz unutarnjeg svijeta marginaliziranog djeteta istinski je dirljiv.“
Svenska Dagbladet
„Danima me muči nešto mračno i teško, osjećam potrebu stalno ponavljati članovima svoje obitelji da ih volim. To je posljedica čitanja Schulmanove knjige. Postaja Malma je kriva. (…) Srce mi je slomila ta priča o obitelji u kojoj su tišina i nedostaci naslijeđeni. Strašno je čitati o usamljenosti koja djecu prati čitav život. Nemoguće je riješiti se tog osjećaja. No roman zahtijeva i da preuzmemo odgovornost jer moguće je prekinuti to nasljedstvo tišine. Mora biti moguće.
Dovoljan je samo jedan nevini komentar i njegove posljedice koje Schulman prikazuje tako jasno i bez uljepšavanja i naježit ćete se.“
Dagens Nyheter
„Svojom razlomljenom strukturom ovaj nam roman pokazuje kako smo povezani preko generacijskih granica. Kako su naše mane naslijeđene i time nisu naše. I kako se prolazak vremena može činiti iluzornim. U kronološki pisanoj priči to bi se dalo skriti, morali bismo odlučiti koji je lik najvažniji. Schulmanu su sva tri lika jednako važna. Po tome je ovo humanistička, demokratična priča. Perspektive se mijenjaju, ali lojalnost prema likovima ostaje. Slobodni su nam razotkriti sve svoje neobične, nezgodne osobine zbog čega ih na kraju razumijemo kao ljude.“
Aftonbladet
O autoru
Alex Schulman rođen je 1976. u okrugu Skåne na jugu Švedske, a odrastao u Stockholmu. Izgradio je uspješnu karijeru kao novinar, bloger, televizijski i radijski voditelj, a producirao je i nekoliko kazališnih predstava.
Schulman je svoju prvu knjigu Skynda att älska (Požuri voljeti), posvećenu pokojnom ocu, novinaru i televizijskom producentu Allanu Schulmanu, objavio 2009. Drugu knjigu Att vara med henne är som att springa uppför en sommaräng utan att bli det minsta trött (Biti s njom je kao trčati uzbrdo ljetnom livadom a da se ni najmanje ne umoriš), koja govori o njegovoj supruzi, objavljuje 2011. godine. Njegova treća knjiga Glöm mig (Zaboravi me) priča je o odnosu s majkom alkoholičarkom, a u Švedskoj je bila knjiga godine 2017.
Knjiga Bränn alla mina brev (Spali sva moja pisma) objavljena je 2018., a dobila je jednoglasne pohvale čitatelja i kritike.
Svojom petom knjigom i prvim romanom Braća, objavljenim 2020. godine, Schulman je debitirao na međunarodnoj sceni. Roman je objavljen u 33 zemlje, a na hrvatskom je izašao u Profilovu izdanju.
Postaja Malma drugi je njegov objavljeni roman.
OBSCURITAS
David Lagercrantz
Profil knjiga
Napet roman s dvoje nespojivih likova prvi je nastavak u najavljenom serijalu "Rekke / Vargas" švedskog majstora kriminalističkog žanra.
Roman autora svjetskog megahit-serijala “Millennium”.
Obscuritas
Ljeto je 2003. godine. U Stockholmu je nasmrt pretučen nogometni sudac afganistanskih korijena. Za ubojstvo je osumnjičen i uhićen Giuseppe Costa, čovjek nagle naravi, otac jednoga od igrača. Unatoč njezinu nedostatku iskustva, policajku Micaelu Vargas pozivaju da se pridruži istražiteljskom timu jer osumnjičenika poznaje iz viđenja. Dokazi se čine čvrstima, ali Costa ustrajno tvrdi da nije kriv pa načelnik policije odluči potražiti savjet i pomoć profesora Hansa Rekkea, svjetski poznatog stručnjaka za tehnike ispitivanja. Ako itko može izvući istinu iz Coste, to je on. No ništa ne ide prema očekivanjima. Rekke dočeka istražiteljski tim u svom velebnom domu u Djursholmu. U vrtoglavoj demonstraciji kritičkog razmišljanja on u potpunosti odbaci sve njihove dotadašnje zaključke i ubrzo cijeli slučaj padne u vodu. Costa bude pušten iz pritvora, a policija nema novih tragova. Od slučaja ne odustaje jedino Micaela Vargas, mlada policajka iz Husbyja, čije je uključenje u istragu bilo čista dobra volja. Uvjerena je da Rekke ima pravo. Pokuša doći do njega, ali on joj ne uzvraća pozive…
O, WILLIAME!
Elizabeth Strout
Profil knjiga
FINALIST NAGRADE BOOKER 2022.
U ovom izuzetnom nastavku priče o Lucy iz romana "Zovem se Lucy Barton", Elizabeth Strout još je jednom potvrdila svoj status jedne od najznačajnijih suvremenih američkih spisateljica.
Nježni podsjetnik da budemo emotivno velikodušni prema najdražima i fizički što je moguće prisutniji svakoga dana svojeg života.
The San Francisco Chronicle
Toliko intimne, krhke, očajne ljudskosti natapa ove stranice da oduzima dah. Gotovo svaka rečenica nosi snagu otkrivenja.
The Washington Post
Dubina, složenost i ljubav sadržani na ovim stranicama čudesno su postignuće.
Ann Patchett
O, Williame!
Lucy Barton je spisateljica, no bivšeg supruga, Williama, teško joj je pročitati. William mi je, priznat će, uvijek bio zagonetan. Zagonetno je i zašto su njih dvoje ostali povezani nakon mnogo godina.
Kada je William zamoli da mu se pridruži na putovanju kako bi proniknuo u nedavno otkrivenu obiteljsku tajnu – jednu od onih tajni koje mijenjaju sve što znamo o svojim najbližima – Lucy i jest i nije iznenađena. Ono što slijedi prekrasna je priča o strahovima i nesigurnostima, malim radostima i nježnostima, o preljubima i drugim partnerima, roditeljima i djeci. Sa svakom stranicom saznajemo više o tihim silama koje nas drže zajedno – čak i kad se jedni od drugih udaljimo.
„Jednostavne izjavne rečenice Elizabeth Strout sadrže kontinente. Zna li itko bolje dočarati usamljenost, otuđenost, kazati duboke, važne stvari? Zna li itko bolje prikazati nasljeđe nesavršenog odgoja, nedoraslih roditelja?
Ovaj sjajni, uvjerljivi i nježni roman je jednostavno – radost.“
The Boston Globe
„Lucy Barton jedna je od besmrtnih književnih junakinja – krhka, oštećena, slomljena, ranjiva, ali najviše od svega, obična – poput nas.“
Žiri nagrade Booker
„Jedno od čudesnih svojstava proze Elizabeth Strout jest način na koji se naginje nad dubine najjednostavnijim potezima.“
The Guardian
„U središtu iznimne proze Elizabeth Strout nalaze se likovi koji se hvataju ukoštac s pitanjima o ljubavi, gubitku i obitelji u naizgled najobičnijim trenucima. Obiteljske drame koje ispunjaju njezine romane vode do neočekivanih otkrića koja prate složenost braka, roditeljstva i starenja.“
Time
O autorici
Elizabeth Strout američka je spisateljica rođena 1956. u Portlandu u saveznoj državi Maine. Diplomirala je engleski jezik na Bates Collegeu u Lewistonu, a na Syracuse University College of Law dobila je i diplomu iz prava. Kratko je radila kao pravnica prije nego što se preselila u New York gdje je počela raditi na Odsjeku za engleski jezik na Borough of Manhattan Community Collegeu. Objavljuje priče u brojnim časopisima, a za roman Olive Kitteridge dobila je Pulitzerovu nagradu za književnost.
Roman O, Williame! bio je u finalu nagrade Booker 2022. godine.
Na hrvatski su prevedeni romani Olive Kitteridge, Olive iznova, Amy i Isabelle, Zovem se Lucy Barton, O, Williame! te Lucy kraj mora, svi u Profilovu izdanju. Tri posljednja romana dijele zajedničku junakinju, Lucy Barton, te tvore svojevrsnu cjelinu premda se mogu čitati i posve odvojeno.
LOŠI MOMCI 16
Aaron Blabey
Profil knjiga
16. epizoda - DRUGI?!
ŠIROM SVIJETA OTISNUTO 27 MILIJUNA PRIMJERAKA KNJIGA IZ OVE SERIJE
Urnebesna serija romana objavljena je u 44 zemalja svijeta. Na listi bestselera "New York Timesa" nalazi se više od 100 tjedana, a prema seriji je snimljen i animirani film u produkciji "Dreamworksa" koji je širom svijeta zaradio 250 milijuna dolara.
Loši momci 16
Šesnaesti nastavak serije Loši momci donosi nova uzbuđenja starih i novih likova, a čini se da se polako približavaju krajnjem cilju – svemiru u kojem se nalazi zla stonoga. U ovoj epizodi čitatelji saznaju koliko tih Drugih ima, ali nikako da se otkrije tko su svi oni jer autor čitatelje stalno navodi na krivi trag. No tu je zastrašujući lik iz šume o kojem im šišmiš Abe mora nešto reći, ali ga nitko ne želi slušati jer stalno neprijateljima javlja gdje se nalaze. Previše je uslužan i ne može si pomoći. Hoće li se svi timovi uspjeti izvući i hoće li netko pokleknuti pred moćnim nadvladarima i promijeniti stranu, čitatelji će doznati u novom super smiješnom nastavku, epiozodi 16.
Napeta i zabavna serija humorom, malom količinom teksta i jasnim ilustracijama Aarona Blabeyja oduševljava čitatelje pa je idealna za djecu koji tek svladavaju čitanje.
Izazivamo vas da zadržite ozbiljno lice dok čitate ovu knjigu.
Kirkus Review
Volio bih da sam ovu knjigu imao dok sam bio dijete. Urnebesno!
Dav Pilkey, autor romana “Čovpas”
O autoru
Aaron Blabey živi u Australiji. Radio je kao glumac, dizajner, prodavač u dućanu TV i videoopreme, brao je grejp, radio u marketinškoj agenciji, crtao stripove, predavao na koledžu, pisao scenarije za filmove te pisao i ilustrirao slikovnice i romane za djecu. Kaže kako nije u svim tim poslovima jednako uživao, ali da ne žali što je sve to radio. Za svoje je knjige dobio mnogo nagrada, a za seriju "Loši momci" 2016. godine dobio je nagradu INDIE za najbolji dječji roman. Dosad je objavio 35 dječjih knjiga.
LOŠI MOMCI 15
Aaron Blabey
Profil knjiga
15. epizoda - ZINI I RECI ARRRGH!
ŠIROM SVIJETA OTISNUTO 27 MILIJUNA PRIMJERAKA KNJIGA IZ OVE SERIJE
Urnebesna serija romana objavljena je u 44 zemalja svijeta. Na listi bestselera "New York Timesa" nalazi se više od 100 tjedana, a prema seriji je snimljen i animirani film u produkciji "Dreamworksa" koji je širom svijeta zaradio 250 milijuna dolara.
Loši momci 15
U petnaestom nastavku ove smiješne serije strip-romana timovi su i dalje razdvojeni. Lija i Vuk se nalaze kod suludog zubara, ali kad uspiju pobjeći, sreću previše brbljavog šišmiša, jednog od najsmješnijih likova u cijeloj ovoj ludo smiješnoj seriji. Ostatak Tima A i dalje se bori s ratobornim pčelama iz prethodnog nastavka, a Pirana otkriva svoju tajanstvenu snagu koju odašilje iz guze. Tim B uspije nadjačati nadvladara s motornim pilama umjesto ruku zahvaljujući Piraninom tati i dinosauru Miltu pa stiže na novu planetu gdje susreće dva nova neobična lika.
Napeta i zabavna serija humorom, malom količinom teksta i jasnim ilustracijama Aarona Blabeyja oduševljava čitatelje pa je idealna za djecu koji tek svladavaju čitanje.
Izazivamo vas da zadržite ozbiljno lice dok čitate ovu knjigu.
Kirkus Review
Volio bih da sam ovu knjigu imao dok sam bio dijete. Urnebesno!
Dav Pilkey, autor romana “Čovpas”
O autoru
Aaron Blabey živi u Australiji. Radio je kao glumac, dizajner, prodavač u dućanu TV i videoopreme, brao je grejp, radio u marketinškoj agenciji, crtao stripove, predavao na koledžu, pisao scenarije za filmove te pisao i ilustrirao slikovnice i romane za djecu. Kaže kako nije u svim tim poslovima jednako uživao, ali da ne žali što je sve to radio. Za svoje je knjige dobio mnogo nagrada, a za seriju "Loši momci" 2016. godine dobio je nagradu INDIE za najbolji dječji roman. Dosad je objavio 35 dječjih knjiga.
KRADLJIVICA KNJIGA
Markus Zusak
Profil knjiga
Neponovljiva priča o ljubavi i smrti, djelo koje od svog objavljivanja oduševljava čitatelje diljem svijeta.
Ovaj je roman objavljen s dvije različite naslovnice. Birajte prilagođenu naslovnicu izvornika (s ilustracijom) ili nagrađenu naslovnicu hrvatskog dizajnerskog studija. Za više detalja otvorite dolje rubriku "Više informacija".
Ona vrsta knjige koja može promijeniti život.
The New York Times
Veličanstvena knjiga koju ćete preporučivati svima koje sretnete.
Herald Sun
Elegantno i potresno… Prekrasno i važno.
Kirkus Reviews
Kradljivica knjiga
Priču iz 1939. godine i Njemačke kojom vladaju nacisti pripovijeda sama Smrt. Djevojčicu Liesel i njezina mlađeg brata majka je prisiljena povjeriti udomiteljima, a kad na putu prema novom domu Lieselin brat umre, djevojčica na njegovu grobu pronalazi knjigu uz koju će naučiti čitati i koja će joj promijeniti život. To je početak priče koja istražuje snagu riječi: njihovu moć da potaknu, uništavaju, ali i liječe. Gaseći žeđ za čitanjem, Liesel postaje kradljivica knjiga spašavajući ih iz lomača, skrivajući, čitajući…
Roman o djevojčici i Smrti saga je o nadi i ljepoti koje opstaju usred užasa i tuge, zasluženo slavljen kao djelo koje se pamti. Kradljivica knjiga Markusa Zusaka prevedena je na više od 40 jezika i prodana u milijunima primjeraka diljem svijeta. Po nagrađivanom romanu australskog pisca snimljen je i veliki filmski hit u režiji Briana Percivala.
“Čudesno izbalansirano pripovijedanje. ‘Kradljivica knjiga’ jest roman zadivljujućeg zamaha, majstorski ispričan.”
The Guardian
“Knjiga koja zaslužuje mjesto uz ‘Dnevnik Anne Frank’ i ‘Noć Elieja Wiesela’. Čini se da joj je suđeno da postane klasik.”
USA Today
“Sveobuhvatna, poetična i divno uobličena priča.”
The Daily Telegraph
O autoru
Markus Zusak nagrađivani je australski pisac rođen 1975. u Sydneyju u obitelji imigranata iz Austrije i Njemačke. Pisanjem se počeo baviti još u srednjoj školi, a 1999. objavljuje svoj romaneskni prvijenac The Underdog, prvi dio trilogije za mlade o braći iz radničke obitelji Wolfe. Uslijedili su nastavci trilogije: Fighting Ruben Wolfe i When Dogs Cry, a saga inspirirana odrastanjem autora i njegova brata osvojila je čitatelje i kritičare. Pohvale kritike, kao i nagrade, pratile su i autorov četvrti roman, priču o maloljetnom taksistu, Ja sam glasnik. No Kradljivica knjiga (2005.) donijela mu je svjetsku slavu. Ubrzo nakon objavljivanja roman je postao bestseler, preveden diljem svijeta. Kradljivica knjiga, dočekana unisonim oduševljenjem kritike, samo na ljestvici najprodavanijih knjiga New York Timesa provela je više od desetljeća. Po romanu je 2013. snimljen i film u produkciji Twentieth Century Foxa u kojem naslovne uloge tumače Geoffrey Rush, Emily Watson i Sophie Nélisse. Godine 2018., nakon trinaest godina pauze, Markus Zusak objavio je šesti roman Od Claya most.
IGRE GLADI – SVITANJE NAD ŻETVOM
Suzanne Collins
Profil knjiga
Najpopularnija serija distopijskih romana na svijetu se nastavlja!
Serijal preveden na 53 jezika.
Prodan u više od vrtoglavih 100 milijuna primjeraka.
Gotovo šest je godina bio na ljestvici najprodavanijih knjiga The New York Timesa.
Filmovi snimljeni prema ovom serijalu zaradili su više od 3 milijarde dolara.
Ovaj serijal posjeduje političku strast 1984., nezaboravno nasilje Paklene naranče, maštovit ambijent Kronika iz Narnije i originalnost s mnogo detalja Harryja Pottera.
New York Times Book Review
Igre gladi – Svitanje nad žetvom
Prvotna trilogija, koju su činili romani Igre gladi, Plamen i Šojka rugalica, objavljena je između 2008. i 2010. godine, a na desetu obljetnicu posljednjeg nastavka izišao je i roman Balada pjevica i zmija. Svitanje nad žetvom peti je nastavak ovog popularnog serijala, kronološki smješten između Balade i trilogije.
U serijalu Igre gladi Suzanne Collins dočarala nam je svijet apokaliptične Amerike. Trilogija Igre gladi osvojila je publiku zahvaljujući hrabroj i beskompromisnoj junakinji Katniss Everdeen koja je uspjela prekinuti zastrašujući, višedesetljetni niz nasilja nad djecom. U Baladi pjevica i zmija upoznali smo mladog budućeg diktatora Coriolanusa Snowa koji je od pristojnog mladića postao ubojiti predsjednik. U Svitanju nad žetvom doznajemo kako je Haymitch Abernathy, simpatični i uglavnom pijani mentor Katniss Everdeen, osvojio Igre gladi. U ovome je romanu Suzanne Collins vješto povezala sve nastavke, prikazavši nezaboravne likove u čije će živote čitatelji u potpunosti uroniti.
U zoru na dan žetve jubilarnih, pedesetih Igara gladi šesnaestogodišnji Haymitch Abernathy pokušava, koliko god može, ignorirati strah i pritisak zbog dvostruko većeg broja posvećenika koji će toga dana biti odabrani. Želi što brže obaviti poslove i družiti se sa svojom djevojkom Lenore Dove. No kad pročitaju njegovo ime, svi mu se snovi ruše. Odlazi u Kapitol i u arenu koju može preživjeti samo jedno od četrdeset i osmero djece iz dvanaest okruga.
Silovit, silno napet i prekrasno dirljiv roman s izuzetnim, inspirativnim likovima podsjetit će čitatelje zašto je serija Igre gladi doživjela takav uspjeh.
O autorici
Suzanne Collins debitirala je serijom Kronike iz Podzemlja, a svjetsku je slavu stekla Igrama gladi.
Godine 2010. uvrštena je na Timeov popis 100 najznačajnijih osoba.
Entertainment Weekly svrstao ju je 2010. godine na svoj popis 100 najutjecajnijih osoba.
Fast Company uvrstio ju je 2011. godine na popis 100 najkreativnijih osoba u poslovnom svijetu.
Dobitnica je nagrade Authors Guild Award za osobit doprinos književnoj zajednici zbog dokazivanja da književnost za mlade ima jedinstvenu moć promijeniti život i stvoriti ljubitelje knjiga za cijeli život.
Časopis Time uvrstio je Katniss Everdeen na popis 100 najutjecajnijih osoba koje nikad nisu postojale.
DANI ZABORAVA – izdanje 2024.
Elena Ferrante
Profil knjiga
Bespoštedna, maestralna analiza boli ostavljene žene.
Roman koji je skandalizirao, ali i opčinio Italiju nakon objave.
„Dani zaborava“ moćan je roman koji slama srce.
Jhumpa Lahiri
Dani zaborava
Priča o Olgi, ženi na pragu 40-ih, majci dvoje djece, koju ostavi suprug zbog mlađe žene. Njezini neočekivani „dani zaborava“ pretvaraju se u slobodni pad u najmračnije zakutke duše, a kad se nađe zatočena unutar četiri zida svojeg stana, Olga je prisiljena suočiti se s vlastitim demonima, izglednim gubitkom identiteta i mogućnošću da se život više nikad ne vrati u normalu.
Prvi hrvatski prijevod jednog od najuzbudljivijih i najvažnijih glasova suvremene svjetske književnosti – roman koji je skandalizirao, ali i opčinio Italiju nakon objave – emocionalni je slobodni pad, bespoštedna, maestralna literarna analiza boli, povrijeđenosti i ljutnje, koja malo koga može ostaviti ravnodušnim.
„Nevjerojatno precizna slika uma u izvanrednom stanju… uma koji postaje bojno polje razuma i ludila, preživljavanja i eksplozije.“
New Yorker
„Nećete naći precizniji portret ostavljene žene niti portret koji će vas više uznemiriti. Neka obrati pozornost svatko tko razmišlja o preljubu – upravo ćete ovo učiniti svom bračnom drugu.“
The Times
DALJE DIVLJINE
Lauren Groff
Profil knjiga
Pjevno, šaptavo… poetično.
The Wall Street Journal
Iznimno… Groff gradi i održava napetost na više razina i pritom nepokolebljivo slika portret svoje junakinje i njezina očaja te želje za opstankom. Ova je knjiga trijumf.
Publishers Weekly
Dalje divljine
Usred smrtonosne zime negdje oko 1610. sluškinja bježi iz kolonije Jamestown kojom haraju bolesti i glad. U pokušaju da se domogne sjevernih naselja suočava se s brojnim preprekama. Njezino putovanje isprekidano je razdobljima kontemplacije, snova i vizija, u kojima se mijenja njezin pogled na zajednicu od koje bježi.
Ono što pronalazi na svojem putu nadilazi granice mašte i poljuljat će njezina uvjerenja i znanja o svijetu iz kojega je došla.
Veličanstveno… Groff je izmaštala prirodni svijet u kojem se ljudi prilagođavaju njegovim oblicima umjesto da ih pokoravaju… Ne trebaju nam junačke priče o nadmoći da bismo popravili svijet oko sebe. Treba nam više priča o tome kako nam stapanje s prirodnim sustavima može pomoći da preživimo. Dalje divljine sjajan je doprinos razvoju kanona našeg održivog postojanja.
The Boston Globe
Fikcija Lauren Groff obično se naziva ekološkom i feminističkom, što dakako jest, no usto je i teološka… Priroda je njezina muza i njezino božanstvo. Uvijek živa i putena proza Lauren Groff u ovom je romanu prožeta električnim nabojem… Groff je napisala evanđelje.
The Atlantic
Maštovito putovanje Lauren Groff u udaljeno vrijeme i mjesto pokreće zahuktan motor… Uron u djevojčino iskustvo pruža virtualan odmor od civilizacije… Autoričino je pisanje nadahnuto, moć mašte takoreći mistična.
Kirkus Reviews
Lauren Groff upravo je ponovno izmislila pustolovni roman… Njezin je svijet darvinistički, no ona ne pripovijeda o opstanku najsposobnijih; umjesto toga uvjerava nas da i najveći nevoljnici među nama mogu pronaći put do blagoslovljena mira, tišine i slobode.
The Los Angeles Times
O autorici
Lauren Groff trostruka je finalistica jedne od najprestižnijih američkih književnih nagrada, National Book Award.
Uz Dalje divljine autorica je romana Sudbe i srdžbe (Profil, 2016.), The Monsters of Templeton, Arcadia i Matrix te proslavljenih zbirki kratkih priča Delicate Edible Birds i Florida. Osvojila je The Story Prize, ABA Indies’ Choice Award, francusku nagradu Grand Prix de l’Héroïne te Joyce Carol Oates Prize, a bila je i finalistica nagrade National Book Critics Circle Award.
Njezini se tekstovi redovito pojavljuju u The New Yorkeru, The Atlanticu i drugim medijima. Djela su joj prevedena na trideset i šest jezika.
Živi u Gainesvilleu na Floridi.
ČAROBNJACI IZ DAVNINE 4
Cressida Cowell
Profil knjiga
Nikad i zauvijek
Posljednji svezak čudesnog serijala o dvoje junaka iz zaraćenih plemena koji se zajedno bore protiv najopakijih i najstrašnijih bića – vještica.
Čarobnjaci iz davnine 4
XAR je maleni Čarobnjak kojega usmjerava vještičja mrlja. ŽELJA je mala Ratnica s velikim magijskim moćima. Zajedno su pronašli sve sastojke za čaroliju za uništenje vještica. Sada ih Kralj-vještac poziva na Jezero izgubljenih. Ali prvo moraju umiješati čarobni napitak u kaležu drugih prilika. No taj se kalež nalazi kod Lootera, Xarova starijeg brata kojeg su Ratnici odveli u Rudnik sreće. To je zastrašujuće mjesto koje Želja i Xar odmah odluče zatvoriti. Mogu li zajedničkim snagama poraziti gladnu zmajomačku i pobjeći s kaležom? I hoće li čarolija biti dovoljno jaka da otkloni prokletstvo divljošume ili će vještice vladati ZAUVIJEK?
Ova je serija romana puna akcije, a govori o toleranciji, samopouzdanju, povjerenju, oholosti i empatiji te je upravo zbog toga oduševila čitatelje širom svijeta. Cressida Cowell, uz to što je autorica tekstova, ilustrirala je ove romane, a njezine fantastične ilustracije savršeno nadopunjuju priču.
ČAROBNJACI IZ DAVNINE 3
Cressida Cowell
Profil knjiga
Majstorski napisana serija romana s prekrasnim opisima, zanimljivim dijalozima i mudrim zaključcima, može se smatrati klasikom dječje književnosti.
Iako vrvi akcijom i neočekivanim obratima, u ovom je nastavku naglasak stavljen na priču o odrastanju.
Duhovit, nježan, empatičan, ovaj roman govori o važnosti tolerancije i prihvaćanja različitosti.
Čarobnjaci iz davnine 3
Autoričina maštovitost u stvaranju čudesnih bića i njihovih osobina očarat će svakog čitatelja pa će tu pronaći razne vrste divova, vukodlake, ogre, bjesosmrdove, gobline, mrazomačke, mačkovišta, viloduhove, krznovilce, piskije…
Ova serija romana govori o odnosu s roditeljima, očekivanjima, ljudskim slabostima, samopouzdanju, oholosti, empatiji, toleranciji, razumijevanju, prihvaćanju, govori o onima koji se ne uklapaju u svoje sredine te o odnosu prema drugima. Čarobnjaci iz davnine romani su koji slave kreativnost i maštu.
Želja, Bodkin i Xar na početku romana Kucni tri puta, trećeg nastavka serije romana Čarobnjaci iz davnine, lete na svojim vratima tražeći sastojke za čaroliju kojom će se Xar riješiti vještičje mrlje. Ispod njih progoni ih Željina majka, kraljica Sychorax, koja je zapalila šumu kako bi uhvatila bića koja posjeduju Magiju i koja pomažu Želji i Xaru. Iznad njih lete vještice koje ih žele uloviti. U brzoj akciji kraljica Sychorax i njezini Ratnici uspijevaju ih sve uloviti i ubiti jednu od vještica, ali djeci u pomoć stiže Caliburnova sestra, medvjedica Perdita, pa oni svi bježe. Željina je Magija sve snažnija, a ona sve koncentriranija. Perdita ih dovodi u školu koju vodi i prvi se put svi zajedno opuštaju i marljivo uče. No ubrzo moraju dalje jer nove opasnosti vrebaju, a oni za sastojcima za istrebljenje vještica tragaju među divljošumama, Vječnom šumom, Jezerom izgubljenih i Vodendemonovim otokom. No morat će se opet suočiti s roditeljima, njihovom prošlošću, suprotstavljenim plemenima, opasnim vješticama, ali i izdajom.
Autorica je pazila na mnoštvo detalja pišući ovu seriju romana, pa su tako imena nekih likova inspirirana mitologijom i likovima iz povijesti književnosti. Na primjer: – gavran koji govori Caliburn u mitologiji je naziv čarobnog mača kralja Arthura – ratnička kraljica Sychorax adaptacija je imena (Sycorax) zle i moćne vještice iz Shakespeareove Oluje – djevojačko prezime velike čarobnjakinje Perdite je Arden, baš kao i Shakespeareove majke. Također je mnogo likova preuzela iz narodne predaje, pa tako u romanu ima divova, vukodlaka, goblina, ogra, vještica…, zatim piskija iz Cornwalla, ali i izmišljenih mrazomačaka, mačkovišta, kućnih vragovilaca… Imena viloduhova bila su pravi izazov za prevoditelja Ozrena Doležala koji je dokazao da je itekako dorastao zadatku.
O autoru
Cressida Cowell rodila se u Londonu 1966. godine. Studirala je književnost u Oxfordu, a ilustracije na St. Martin's School of Art i na sveučilištu Brighton. Prva joj je knjiga objavljena 1999. S obitelji živi u Londonu. Diljem svijeta poznata je po svom serijalu Kako izdresirati zmaja objavljenom u više id 25 zemalja, prodan u milijunima primjeraka, a koji je dobio i svoju animiranu verziju. Za svoj rad Cressida Cowell dobila je više prestižnih priznanja.