– Kažem ja – reče tetka Pola – nije bio rđavo dete, nego, da se tako izrazim, nestašno. Okačenjak, lucprda, eto, tako bih mogla reći, ždrebence jedno. Ako je šta ždrebe krivo, onda je i on!
U ovom uzbudljivom romanu, punom komičnih epizoda, Mark Tven nam donosi priču o odrastanju dečaka Toma na obali reke Misisipi sredinom 19. veka. Tom je u stalnoj potrazi za avanturama i nestašlucima sa svojim najboljim drugovima, iako se zbog toga često nađe u nevolji. Ali kako vreme prolazi, Tom postaje spreman za hrabra i plemenita dela da bi zaštitio devojčicu u koju je zaljubljen ili sprečio da nevina osoba nastrada.
Slikajući portret jednog dečaka, Tven slika i portret detinjstva kao srećnog i bezbrižnog doba u životu svakog od nas, punog neobičnih i nepromišljenih poduhvata. Možda su upravo zbog toga i danas, nakon više od jednog veka od objavljivanja, Doživljaji Toma Sojera jedan od najpopularnijih i najvoljenijih romana za decu.
„Ova knjiga nam prikazuje radost detinjstva, i još važnije – otkriva da u svakom od nas postoji jedan mali Tom Sojer.“
– The New Times
Napustio sam zavičaj, založio imanje, ostavio udobnosti i predao se u ruke sudbini da me ponese kuda joj bude po volji. Poželeo sam da uskrsnem već umrlo lutajuće viteštvo, i već odavno sam, i ako se ovde sapletem, tamo padnem, onamo strmoglavim a ovamo pridignem, velikim delom ispunio svoju želju, pomažući udovicama, štiteći device i braneći udate žene, siročad i beskućnike, što je služba svojstvena i prirodna vitezima lutalicama; i tako sam svojim srčanim, mnogim i hrišćanskim podvizima zaslužio da se već pojavim u štampi u bezmalo svim, ili u većini naroda na svetu.
U ovom remek-delu španske i svetske književnosti dirljivi zanos jednog plemića iz Manče, strastvenog čitaoca viteških priča, nagoni ga da se upusti u najraznovrsnije podvige i diskusije na temu rata i mira, književnosti i umetnosti, vaspitanja i ljubavi. U društvu vernog štitonoše Sanča Panse, on jezdi pod suncem vrelog španskog neba, utire suze nevoljnima i vraća slobodu potčinjenima. Branilac čovekove slobodne volje, don Kihote je često i revolucionar, koji se u više mahova i otvoreno buni protiv društvenog poretka, neodoljiv u svojoj srčanosti i nepokolebljivom stremljenju ka najvišim idealima.
„Kakav je spomenik ova knjiga! Kako se njegov stvaralački genije, kritičan, slobodan i ljudski, uzdiže iznad svog vremena!“
– Tomas Man
„Don Kihote je izašao u svet koji se pred njim široko prostirao. Mogao je u njega slobodno da zakorači i da se vrati kući kad god bi poželeo. Prvi evropski romani su hodočašća preko sveta, za koji se činilo da nema granica.“
– Milan Kundera
Besposleni čitaoče: i da ti se ne zakunem možeš mi verovati da bih želeo da ova knjiga, kao dete razuma, bude najlepša, najkočopernija i najoštroumnija što se zamisliti može. Ali nisam se mogao ogrešiti o prirodni poredak, jer u njemu svaka stvar izrodi sebi sličnu. I tako, šta je mogla izroditi moja jalova i slabo obdelana uobrazilja, ako ne povest o sinu suvom, žilavom, mušičavom i punom neskladnih misli koje nikada niko drugi nije pomislio, baš kao onaj ko je u tamnici rođen, gde svaka nelagoda nalazi stan i svaki tužni šum obitava?
Čuvena priča o Alonsu Kihanu, španskom plemiću iz 17. veka, strastvenom čitaocu viteških priča, ne prestaje da oduševljava čitaoce. U potrazi za sopstvenim viteškim avanturama, i sam postaje vitez lutalica koji oponaša književne junake, i tako pronalazi novi smisao života: pomaže damama u nevolji, bori se s divovima i ispravlja greške... uglavnom u svojoj glavi.
Ali ovo slavno remek-delo ne govori samo o tome, to je knjiga o knjigama, čitanju, pisanju, idealizmu nasuprot materijalizmu, životu i smrti. Don Kihotu se zbog čitanja „sasušio mozak i pamet je izgubio“, pa nije u stanju da razluči stvarnost od fikcije. Zabludeli vitez je zapravo čovek koji se bori protiv sopstvenih ograničenja u pokušaju da postane ono o čemu mašta.
U briljantnom prevodu Aleksandre Mančić neprevaziđeni klasik španske i svetske književnosti blista u punom sjaju i lepoti.
„Ovde je veliki pesnik i poznavalac ljudskog srca dotakao jednu od najtajanstvenijih strana čovekovog duha.“
– Fjodor Dostojevski
Sedam kilometara uzbrdo od Smiljeva nalazi se Poskokova Draga, krševit zaselak iz kojeg je pobegao svako ko je imao kud. Ostao je samo Jozo Poskok s četvoricom zamomčenih sinova kada je i njegova nevoljena žena Zora ispustila dušu, izgovorivši na samrti svom zadrtom mužu: govno jedno... Ova hajdučka družina živi po svom zakonu, ne dajući državi ništa, a uzimajući od nje sve što zatreba – od struje pa do robovske radne snage u vidu zarobljenih radnika elektrodistribucije, zabasalih u Poskokovu Dragu s nadobudnom namerom da Poskocima isključe struju samo zato što je ne plaćaju već nekoliko decenija.
Jozin svet počinje da se urušava kada njegov najstariji sin Krešimir dođe na avangardnu ideju da siđe u Split i pronađe ženu, i to ne bilo koju, nego svoju staru ljubav koju je upoznao kada je jedini put bio izvan svoje zabiti: u vojsci, odnosno u ratu.
„Roman o možda (pre)sporom, ali dubokom i nepovratnom rastakanju patrijarhalnog sveta, za kojim se nema rašta pustiti suza: nadživevši svoje ’realno’ vreme, on je odavno moguć samo kao bezočno, besmisleno, samosvrhovito, isprazno ritualno nasilje nad ljudskom prirodom, željama i potrebama, muškim koliko i ženskim; zato, uz svu podrazumevajuću ljubav prema svojim pretežno mahnitim junacima – a koji opet nisu doli ’žrtve predrasuda u kojima su odgojeni’ – Tomić tom svetu takođe, kao Jozina žena Zora, ovom knjigom nežno ali odlučno šapuće: govno jedno...“ Teofil Pančić
Prodato u više od 4.000.000 primeraka širom sveta!
„Izvanredno! Smejaćete se, plakati i otkriti saosećanje za džangrizala u svom životu. Takođe, poželećete da se odselite u Skandinaviju, gde je sve nekako simpatičnije.“ People
Bestseler New York Timesa koji je naprečac osvojio svet!
Upoznajte Uvea. On je džangrizalo – jedan od onih koji upiru prstom u ljude koji mu se ne dopadaju kao da su provalnici zatečeni pod njegovim prozorom. Svakog jutra Uve ide u inspekciju po naselju u kom živi. Premešta bicikle i proverava da li je đubre pravilno razvrstano – iako je već nekoliko godina prošlo otkako je razrešen dužnosti predsednika kućnog saveta. Ili otkako je „izvršen prevrat“, kako Uve govori o tome. Ljudi ga zovu „ogorčenim komšijom iz pakla“. Ali zar Uve mora da bude ogorčen samo zbog toga što ne šeta okolo sa osmehom zalepljenim na lice?
Međutim, iza njegove mrzovolje i pedanterije skriva se jedna priča i mnogo tuge... I tako, kada komšije koje se useljavaju u susednu kuću jednog novembarskog dana slučajno unište Uveovo poštansko sanduče, iznenada počinje topla priča o odrpanim mačkama, neočekivanom prijateljstvu i drevnoj veštini vožnje auta sa prikolicom. Priča koja će suštinski promeniti jednog čoveka i jedno udruženje stanara.
„Bakmanova vedra priča o ogorčenom starom komšiji ujedno je i veoma promišljeno istraživanje o tome kako nečiji život može imati snažan uticaj na bezbroj drugih. Da postoji nagrada za najšarmantniju knjigu godine, ovaj roman švedskog blogera koji se preko noći pretvorio u senzaciju dobio bi je bez ikakve sumnje.“ Booklist
„Čovek po imenu Uve je izuzetan. Lirski jezik je poput konfeta slobodno razbacan širom ove priče koja slavi život, dodajući sjaj i boje ionako spektakularnoj zabavi. Bakmanovi likovi deluju toliko autentično da će čitalac verovatno pronaći njihove dvojnike u sopstvenom komšiluku.“ Shelf Awareness
Dvostruki dobitnik Ninove nagrade
Jednog majskog jutra 2020. godine bečka policija je zakucala na vrata stana mladog psihijatra Pavla Marića. Optužen za trovanje kolega u Centralnoj bolnici, Pavle će se naći u pravosudnom limbu. Posle sedamdeset dana koje provodi u istražnom zatvoru sudski proces se nastavlja dok se pred čitaocem odmotava klupko neslućenih manipulativnih niti koje su Pavla učinile nevinom žrtvom u rukama više sile.
Dragan Velikić maestralno slika portret evropskog ustrojstva, pravosudnog sistema u kojem postoje privilegije za jedne i slepe ulice za druge. Kako pojedinac može da se odbrani u takvim okolnostima, na koju meru je sveden ljudski život kada se neočekivan splet uticaja, moći i ćiftinstva udruže protiv njega – pitanja su filigranski utkana u nijansiran portret porodičnih odnosa koji se čita kao najuzbudljivija krimi priča.
„U Bečkom romanu Dragan Velikić kaže: 'To što smisao izmiče ne znači da ne postoji.' To je tačno. Izmakli smisao i dalje postoji, ali ga treba razotkriti. Pa i vratiti. Između redova, smisao ljudskih kretanja postaje vidljiv. A život nije istinski vidljiv bez književnosti. Međutim, potrebna je prava književnost. Bečki roman je upravo to. Pomoću ovog romana ljudske, neljudske, pa i pravničke igre postaju nešto što vidimo kao deo svog života.“
– Tibor Varadi
„Kao što Džozef Koten na početku hladnog rata na autentičnim lokacijama razorenog Beča u Trećem čoveku rešava misteriju nestanka Orsona Velsa, tako i glavni junaci Velikićevog romana sklapaju mozaik zavere koja je dovela do hapšenja njihovog sina, uglednog bečkog psihijatra. Zavere, koja otkriva duboko potisnute porodične tajne. Porodični košmar je 'poziv ocu da uđe u dušu rođenog sina' i s lica odbaci usiljeni osmeh čoveka s Balkana'.“
– Janko Baljak
Kultna knjiga po kojoj je Frensis Ford Kopola snimio istoimeni film, prodata u više od 15.000.000 primeraka i prevedena na više od 30 jezika.
„Napeto do pucanja, ispunjeno dramom.“
– Chicago Tribune
Život je pun iznenađenja, ali četrnaestogodišnji Poniboj Kertis ne bi se s tim sasvim složio. On zna da može da računa na svoju stariju braću Darija i Sodapopa. Zna da može da računa na svoje prijatelje, prave prijatelje koji mu čuvaju leđa u svakoj situaciji. Takođe zna da može da računa na probleme sa buržujima, bandom bogate dece koja uživaju u prebijanju grisera poput Poniboja i njegovih prijatelja. Jedne noći nakon nedužnog susreta s dve devojke iz više klase napetost raste, ostavljajući jednog buržuja mrtvog, a Poniboj i njegov prijatelj Džoni beže da spasu svoje živote. Ubeđeni da u njihovu verziju događaja vlasti neće poverovati, dečaci se kriju sve dok ih herojski čin ne dovede u centar medijske pažnje.
S. E. Hinton napisala je Autsajdere sa sedamnaest godina, knjigu koja je odmah po objavljivanju postala planetarni hit, ali i bila zabranjena zbog prikazivanja nasilja bandi, opijanja maloletnika, kao i porodične disfunkcionalnosti. Knjiga je, međutim, i danas deo nastavnog plana u srednjim školama u Americi.
„Autsajderi su transformisali romane za mlade iz žanra koji je uglavnom za temu imao kraljice mature, školske sportiste i srednjoškolske ljubavi u mnogo mračniji, istinitiji prikaz sveta.“
– New York Times
Njujorku je ponovo potrebna pomoć alijeniste.
Bestseler New York Timesa.
Tour de force, roman o modernom zlu u starom Njujorku.
Prošlo je godinu dana otkako je alijenista doktor Laslo Krajzler, pionir forenzičke psihijatrije, pronašao brutalnog serijskog ubicu Džona Bičama uz pomoć tima pouzdanih saradnika i revolucionarnih principa svoje discipline. Tek što su se Krajzler i njegovi prijatelji – reporter Džon Skajler Mur; nesalomiva Sara Hauard; briljantna (ali svadljiva) braća detektivi Marko i Lucije Ajzakson; moćni i saosećajni Sajrus Montrouz; i Stivi Tagert, dečak kojeg je Krajzler spasao od uličnog kriminala – vratili svojim pređašnjim poslovima i pokušali da zaborave užas slučaja Bičam, Sarinu pomoć zatražiće Izabela Linares, izbezumljena supruga španskog diplomate.
To će biti povod za ponovno okupljanje tima doktora Krajzlera ne bi li pronašli kidnapovanu ćerku Linaresovih. Slučaj dodatno komplikuje odnos Španije i Sjedinjenih Država, koje su na ivici rata. Krajzlerov tim će istragom doći do Elspet Hanter: žene koja se svetu čini kao požrtvovana medicinska sestra i brižna majka, ali koja bi u stvarnosti mogla biti nemilosrdni ubica dece.
„Napetije i bolje od Alijeniste! Pomoću zapažanja, otkrića i dilema svoje osobene detektivske družine, Kar vešto ispituje tajne grehe američkog društva i večnu tvrdnju da je najveća zagonetka ljudski um.“
– Los Angeles Times Book Review
„Vešt spoj pojedinosti iz epohe i psihološkog detektivskog rada... Ispunjen tolikim izrazito velikim ličnostima i uzbudljivim događajima da čak i najzasićeniji čitalac tabloida nastavlja da željno okreće njegove stranice.“
– Wall Street Journal
„Mračno primamljivo... upečatljivo i uzbudljivo.“
– Entertainment Weekly
Svetski bestseler
Preporuke časopisa Times, Observer, People
Da li je Ana uspavana lepotica ili uspavani ubica?
Ana O nije otvorila oči četiri godine, još od noći kad je pronađena u dubokom snu pored mrtvih tela svojih najboljih prijatelja. Sumnja se da je odgovorna za ova zastrašujuća ubistva.
Za doktora Benedikta Prinsa, psihologa iz londonskog Harli strita, buđenje Ane O moglo bi biti prekretnica u karijeri. On je vrhunski stručnjak za spavanje, poznaje sva tamna mesta uma, tajne zarobljene u podsvesti.
Proučavajući njene snove i sećanja, vraćajući Anu O na mesto jezivog događaja, doktor Prins će uhvatiti nit mnogo skrivenije, mračnije misterije.
Samo Ana zna istinu o kobnoj noći, ali jedino Benedikt može da je otkrije. Da li je Ana odgovorna za ubistva? Jesu li oboje u opasnosti zbog onog što će saznati?
Anino buđenje nije kraj, već samo početak priče.
„Osvežavajuće nov pristup žanru, priča koja vas nemilice nagoni da čitate dalje.“
– Guardian
„Vrhunski roman. Genijalan triler.“
– Times
„Izvanredno! Bestseler sa zasluženim pravom na tu titulu.“
– Daily Mail
„Roman ima jedan od najboljih zapleta koje sam pročitao.“
– Dejvid Baldači
„Uverljivo i briljantno!“
– Sun
Rat je mir
Sloboda je ropstvo
Neznanje je moć.
„Onaj ko kontroliše prošlost“, glasio je partijski slogan, „kontroliše budućnost: onaj ko kontroliše sadašnjost kontroliše prošlost.“
Otkako je 1949. godine objavljena, Orvelova 1984 služila je kao podsetnik svakoj novoj generaciji da bude na oprezu kako stvarnost romana ne bi postala naša realnost.
Čini se da su neki 1984 čitali sa više razumevanja od drugih i da su je koristili kao udžbenik. Jer Orvelova realnost je, izgleda, konačno postala realnost naših života. Kontrolisani mediji i dirigovana kontrola društvenih mreža na kojima je sloboda mišljenja zamenjena „slobodom govora“ samo su delić ostvarenog inventara Orvelovog najpoznatijeg i najmračnijeg romana.
Stoga nemojte ovu knjigu čitati ni kao opomenu ni kao roman, čitajte je i vi kao udžbenik da biste bolje upoznali neprijatelja. Godina 1984. tek počinje.
„Dubokoumna, zastrašujuća i potpuno fascinantna knjiga. Orvelova teorija moći je razvijena briljantno.“
– New Yorker
„Roman čija radnja ledi krv prati naše vreme sasvim tiho i potpuno verno do dramatične sudbine koja nas možda očekuje.“
– Saturday Review
„Jedan od najznačajnijih romana XX veka.“
– Guardian
"Ljubav u doba kokaina", novi roman Simonide Milojković za samo sedam dana prodat je u čak 15.000 primjeraka, što predstavlja ogroman uspjeh.
Ljubav u doba kokaina je dramatična i porazna ispovijest beogradske studentkinje, koju je njen mladić gurnuo u pakao droge. Glavna junakinja Nina zaljubljuje se u svog vršnjaka, zavodnika i kozera Marka, i postaje zavisna od njegove pažnje i ljubavi. Ali njen svijet se ruši kad je se on zasiti i kad je ostavi. Spremna je na sve da bi ga ponovo vratila, a kada joj on u jednom noćnom klubu ponudi kokain, bez razmišljanja prihvata: tako se njenoj zavisnosti od ljubavi pridružuje i zavisnost od teških droga...
Ni u svom novom romanu autorka Grabljivice ne preza da stvari nazove svojim imenima, stvarajući uvjerljive i prepoznatljive likove jedne izgubljene generacije u zemlji bez nade i iluzija, i vodeći radnju lako i jednostavno. Posebnu boju ovom novom romanu o stranputicama današnjih mladih ljudi daju neposredan ispovjedni ton glavne junakinje, obraćanje bez uvijanja i prećutkivanja, otvoreno i bez kajanja.
Trailer za knjigu "Ljubav u doba kokaina"
Ovo je Velika Britanija o kakvoj još niste čitali. Ovo je Velika Britanija o kakvoj još nitko nije pisao. Istovremeno, ovo je univerzalna priča koja odjekuje po cijelome svijetu. Od Newcastlea do Cornwalla, od prabaka rođenih početkom dvadesetog stoljeća do tinejdžerica dvadeset prvog, roman DJEVOJKA, ŽENA, DRUGO Bernardine Evaristo slijedi svojih dvanaest likova na osobnim putovanjima kroz prostor i vrijeme tijekom proteklih stotinu godina. Svaka od njih u potrazi je za nečim – bila to zajednička povijest, neočekivana budućnost, mjesto koje bi mogla nazvati domom, osjećaj pripadnosti, ljubavnik ili ljubavnica, izgubljena majka ili otac, ili tek tračak nade… Ovo je roman o budućnosti, o prošlosti. On je fikcija, on je povijest. Ovo je roman o tome tko smo danas. I svatko bi ga trebao pročitati.
Prevela: Davorka Herceg-Lockhart
U ovoj knjizi se radi o hamalu Aliji, njegovom putu do bogatstva i ujedno o njegovoj velikoj ljubavi. Alija je mladi hamal dobrog srca koji svima pomaže, dobio je nadimak i Alija Leptir zbog njegovog dobrog karaktera i ljubavi prema Suncu.
“Novo čitanje Legende o Ali-paši ukazuje mi posve jasno koliko je sam naziv romana poetički, preciznije rečeno – pjesma o pjesmi, bajka o bajci, legenda o legendi i komentar te legende. Izuzetno djelo jednog izuzetnog pisca.” (Irfan Horozović)
PRVO objavljivanje romana napisanog prije 90 godina!
Kada sam, negdje u prvim mjesecima 1934. godine, počeo pisati svoj drugi roman, Melun (Prokletnik), nisam ni slutio da će ta moja knjiga u neku ruku doživjeti kob svoga naslova! Moj prvi poletarski roman, Žuti karamfili – izgubljen je. Nestao je zajedno s mojim roditeljima u ratu.
Melun je, skoro, doživio istu sudbinu. To, što ga ipak mogu pružiti čitatelju, zahvaljujem svom danas već pokojnom prijatelju, književniku Hamidu Dizdaru, koji je nakon pogibije mojih roditelja i svih stanara u ulici Jezero, br. 9 u Sarajevu “provalio u moju nezaključanu kuću” i “pokupio” moje rukopise. Na žalost – ne sve!…
Meni je osobno Melun drag roman iz više razloga. Možda najviše zbog toga, što me je upravo on potakao da napišem svoj treći roman Legenda o Ali-paši s prvenstvenom namjerom da sačuvam (bar u literaturi) jezik stare Bosne. (Enver Čolaković)
Melun je historijski roman duboke intelektualističke provenijencije u kome je Enver Čolaković kao romanopisac pokazao svoje široko enciklopedijsko obrazovanje: književnoestetsko, filozofsko, historiografsko, sociološko, etnološko, politološko, privredno, lingvističko, osobito u znanju leksike pomoću koje je rekonstruirao jezik sarajevske čaršije iz austrougarskog i međuratnog perioda.
Sa sigurnošću možemo reći da će se ubuduće Enver Čolaković tretirati kao pisac dvaju velikih bošnjačkih romana: Legenda o Ali paši i Melun, što će ga vinuti u same vrhove bošnjačke književnoestetske produkcije.
O romanu Melun koji je Enver Čolaković počeo pisati još kao mladić, a zbog okolnosti Drugog svjetskog rata uspio završiti tek 1950. (ponovo rekonstruišući dva nedostajuća poglavlja) sam autor je za života zapisao: “Osnovna misao Meluna da čovjek otrovan strašću za stjecanjem kapitala ne može da se svojom voljom izmijeni i preodgoji, već da je za to potrebna korjenita; izmjena društvenog sustava, mislim da je u romanu dovoljno plastično iznesena, kao i ilustracija vremena ekonomske krize iz koje su izrasli i fašizam i nacizam i koje je danas – historijsko.”
Ovaj filozofski roman vrlo je brzo postao bestseler, a na Zapadu je proglašen 'japanskim književnim fenomenom' – jedan filozof i jedan pisac udružili su znanje i vještinu kako bi odgovorili na mnoga egzistencijalna pitanja u obliku dijaloga između filozofa i mladića, formi podučavanja poznatoj od Sokratova vremena. Filozofske se ideje oslanjaju na teorije Alfreda Adlera, jednog od trojice velikana psihologije 19. stoljeća. Iako su Adlerove ideje manje poznate od Freudovih i Jungovih, itekako su aktualne i primjenjive te nam mogu pomoći da preuzmemo odgovornost za svoj život i pronađemo svoje mjesto u zajednici stvaranjem uravnoteženih međuljudskih odnosa.
Možemo li živjeti bez potvrde drugih? Možemo li biti sretni bez obzira na okolnosti? Je li tijek našeg života u našim rukama? Određuje li nas prošlost ili tek naša težnja prema ciljevima u budućnosti? Na nježan i razumljiv način ova knjiga nam pokazuje zašto se često vrtimo u začaranom krugu svojih negativnih uvjerenja, nesigurnosti i ponašanja zbog kojih ne napredujemo te pokazuje kako ponovno vratiti uzde svog života u vlastite ruke. Ona će vas podučiti da je za sreću potrebna hrabrost, za ljubav i zajedništvo individualnost, a za promjenu – svjež pogled na život.
O AUTORIMA:
Ichiro Kishimi rođen je u Kyotu 1956. gdje i danas živi. Još od srednje škole želio je postati filozof, a 1989. u okviru specijalizacije za klasičnu zapadnjačku filozofiju s naglaskom na Platona, istraživao je i podrobno Adlerov rad. Danas piše i predaje o toj temi te se bavi savjetovanjem u okviru psihijatarskih klinika kao certificirani savjetnik Japanskog društva za adlerovsku psihologiju. Također je na japanski preveo nekoliko djela Alfreda Adlera i cijenjeni je autor mnogih knjiga među kojima se ističe Adora Shinrigaku Nyumon (Uvod u adlerovsku psihologiju).
Fumitake Koga je nagrađivani profesionalni pisac, rođen 1973. Napisao je brojne uspješnice o poslovanju te raznim drugim publicističkim temama. S adlerovskom se psihologijom susreo u kasnim dvadesetim godinama i oduševio se njezinom primjenjivom mudrošću. Koga je često putovao u Kyoto kako bi razgovarao s Ichirom Kishimijem, te dobio uvid u samu srž adlerovske psihologije. Pritom je vodio bilješke u klasičnoj formi dijaloga, metodi preuzetoj iz grčke filozofije, što je postalo predložak za ovu knjigu.
Laura Lynne Jackson, učiteljica, govornica i medij, svoje darove koristi za komunikaciju s ljudima koji su napustili ovaj svijet. Iako su njezine sposobnosti izuzetne, u ovoj nam knjizi objašnjava kako smo svi mi povezani s drugom stranom te svakodnevno primamo znakove od naših voljenih koji su preminuli, naših duhovnih vodiča i Božje energije koji nas usmjeravaju i čine dio univerzalnog tima svjetlosti.
Ova knjiga donosi priče ljudi koji su otvorili srce i um za primanje znakova i otkrili istinu univerzuma - da nitko od nas nije sam i da smo svi međusobno povezani. Iako u svojim životima često ne vidimo mnoge čudesne i prekrasne istine, uz suptilan, ali smislen pomak u svojoj percepciji možemo naučiti tajni jezik univerzuma i nazrijeti svjetlo u tami.
Mi smo duhovna bića koja ovdje uče o povezanosti i dobroti. Kad vjerujemo u stvarnost znakova, počinjemo učiti ovu lekciju mnogo brže i na najljepši način koji donosi ispunjenje. Mi zapravo počinjemo vidjeti povezanost. Počinjemo uviđati da je biti živ na Zemlji sada, u ovom trenutku, veliki dar – i da naši izbori ne utječu samo na naš život već i na veliko tkanje svjetla i energije koje je naš svijet.
Isprva, druga strana upotrijebit će ono što nazivam uobičajenim znakovima kako bi komunicirala s nama: predmete, životinje ili događaje koji nas trgnu kako bismo shvatili značenje koje bi nam inače promaklo. Uobičajeni znakovi mogu, među ostalim, biti kovanice, ptice, leptiri, divljač, brojevi, električne smetnje kao npr. prazne telefonske poruke. Leptir vam na trenutak sleti na ruku na vaš rođendan. Automobil prođe pored vas s brojem registarske pločice koji je isti kao datum rođenja vaše voljene osobe koja je preminula, a na koju ste upravo mislili. Na mobitelu dobijete praznu poruku na godišnjicu smrti vaše voljene osobe.
O AUTORU:
Laura Lynne Jackson učiteljica je, govornica i spiritistica. Trenutačno radi kao certificirani medij u Istraživačkog centru Windbridge, a također je i certificirani medij zaklade Obitelj zauvijek (Forever Family Foundation). Autorica je knjige The Light Between Us (Svjetlo među nas), uspješnice New York Timesa.
