Italija, 1935. Svaki dan Francesca s mosta promatra djevojčicu koja se zadignute suknje i bosonoga igra uz rijeku s dvojicom dječaka. To je Maddalena, dijete iz skromne radničke obitelji, koju sumještani zovu Zlokobna govoreći da je ukleta i da donosi nesreću. No nešto prkosno i buntovno u toj djevojčici te duh nesputane slobode Francesci su, koja potječe iz buržoaske obitelji i odrasta okružena društvenim konvencijama, silno privlačni. Jedan spontani nestašluk bit će dovoljan da se između njih dvije rodi neočekivano prijateljstvo.
Dok u konzervativnoj provinciji prolaze osjetljivo mladenačko doba, Francesca uči koliko je važno glasno izražavati svoje misli i osjećaje. Ipak, u društvu u kojem vlada zakon jačega, a licemjerje izbija iz svih pora društvenih struktura, hrabrost dviju djevojčica često je na kušnji. Hoće li njihovo prijateljstvo preživjeti čak i kada je potrebno ustati protiv moćnika i zloporabe moći unatoč neodobravanju cijele zajednice?
Vjerno prizivajući slike Mussolinijeve Italije, u romanu “Zlokobna” Beatrice Salvioni živopisno ispisuje priču nesvakidašnjih junakinja, ali i secira talijansko društvo i položaj žena tridesetih godina prošlog stoljeća. Prijevod potpisuje Dean Trdak.
“Zlokobna je poput Genijalne prijateljice roman o odrastanju, oda prijateljstvu i silovitoj moći koju ono ima.” – Il Foglio
Zavjet srčan i ubojit završni je dio serijala započetog romanom Kletva mračna i samotna, Brigid Kemmerer majstorski raspliće priču o sukobljenim kraljevstvima te ispisuje napeto finale velike fantasy sage.
Sukob između kraljevića Rhena i njegova nekadašnjeg najboljeg prijatelja Greya, sada novoproglašenog nasljednika Emberfalla, primiče se odlućujućem okršaju. No dok je narod Emberfalla podijeljen između dvaju pretendenata na prijestolje, kraljevstvo tone u krizu.
Ni u Syhl Shallowu situacija nije mnogo stabilnija – novookrunjena kraljica Lia Mara susreće se s nizom izazova. Njezin pristup vladanju, nježniji od onoga njezine majke, mnogima je znak slabosti a ne vrline. Ipak, najveću odbojnost i strah izaziva Greyeva magija te je narod, koji zazire od nje, na rubu pobune.
I dok Harper i Lia Mara preispituju u kojoj mjeri mogu slijediti svoje srce, a Rhen i Grey svoje životne odabire i odgovornosti koje im je namijenila sudbina, iznenada se opet pojavljuje moćan neprijatelj koji svojom krvoločnom željom za osvetom prijeti uništiti oba kraljevstva…
O autoru:
Brigid Kemmerer (rođena u Omahi, Nebraska ) američka je autorica beletristike za mlade . Radila je u financijskoj industriji prije nego što je postala stalna spisateljica. Njena knjiga “Prokletstvo tako mračno i usamljeno”, adaptacija Ljepotice i zvijeri, bila je bestseler New York Timesa i dobila je kritiku od Publishers Weekly . Uz knjigu “Kletva mračna i samotna” napisala je i “Srce divlje i lomno” te “Zavjet srčan i ubojit”.
Weywardice – roman o ženskoj snazi u kojem se prate sudbine triju izuzetnih žena iz različitih stoljeća – zadivljujući su prvijenac australsko-britanske autorice Emilije Hart.
Vještica. Riječ klizi niz usne kao zmija, silazi s jezika gusta i crna kao katran. Tu su riječ izmislili muškarci i daje moć onima koji je izgovaraju, ne onima koje opisuje. Riječ je to koja podiže vješala i lomače, a žive žene pretvara u trupla.
1612. Altha čeka suđenje zbog ubojstva mještanina kojeg je pregazilo njegovo krdo krava. Althin krimen jest taj što je, baš kao i njezina majka, neobična žena, jedna od onih za koje je lako povjerovati da se bave vještičarenjem.
1942. Dok Drugi svjetski rat bjesni, Violet je zatočena na grandioznom imanju svog oca. Sputana društvenim normama, čezne za obrazovanjem i za majkom za koju se priča da je poludjela pred svoju smrt…
2019. Pod okriljem noći Kate bježi od nasilnog partnera iz Londona u izoliranu kuću koju je naslijedila od pratetke koju je jedva poznavala.
Odličan spoj povijesne proze i suvremenog feminizma. – Kirkus Reviews
Generacijska priča o ženskoj otpornosti. – The Guardian
O autorici:
Emilia Hart je britansko-australska spisateljica. Rođena je u Sidneyju, a englesku književnost i pravo studirala je na sveučilištu New South Wales, nakon čega je kao odvjetnica radila u Sidneyju i Londonu. Objavljivala je kratke priče u Australiji i Ujedinjenom Kraljevstvu. Njezin romaneskni prvijenac Weywardice osvojio je top-ljestvice najprodavanijih knjiga diljem svijeta te nagrade Goodreads u dvjema kategorijama: najbolji povijesni roman 2023. i najbolji prvijenac 2023. Živi u Londonu.
“Vučja djevojčica neodoljiv je roman o bliskosti, moći bezuvjetne ljubavi i snazi novoga početka… Likovi psihijatrice i djevojčice dirljivi su i nezaboravni.” Publishers Weekly
Doktorica Julia Cates bila je ugledna dječja psihijatrica dok joj strašna tragedija nije uništila karijeru. Povukla se u rodni grad u državi Washington, gdje sreće neobičnu šestogodišnju djevojčicu koja se neobjašnjivo pojavila iz obližnjih gustih šuma – dijete je to zarobljeno u svijetu nezamislivog straha i izolacije. Za Juliju ništa nije važnije nego spasiti djevojčicu koju je nazvala Alisa. Ali Juliji će biti potrebna pomoć drugih ljudi, uključujući i njezinu sestru koju jedva da poznaje, a i zgodnog liječnika s vlastitim tajnama. Ono što slijedi ispit je granica Julijine vjere i snage dok se bori da pronađe dom za Alisu… ali i za sebe.
“Uzbudljivo, napeto i potresno… Ako itko zna ispričati priču s velikim srcem, onda je to Kristin Hannah.” – Luanne Rice
O autorici:
Kristin Hannah nagrađivana je američka spisateljica romana ljubavne i obiteljske tematike. Sugestivno pripovijedanje, uvjerljivo psihološko portretiranje likova te progovaranje o najbolnijim temama donijeli su joj svjetski uspjeh i omiljenost kod čitatelja. Kod nas su dosad objavljeni romani “Vučja djevojčica”, “Četiri vjetra”, “Moja Aljaska”, “Zimski vrt”, “Boje istine”, “Posljednji ples leptira”, “Slavujeva Pjesma”, “Ulica krijesnica” te “Kao zvijezda u noći”.
Roman U tvojim cipelama autorice megabestselera „Tu sam pred tobom“, prema kojem je i snimljen hit-film, govori o dvjema ženama koje su sasvim slučajno u teretani zamijenile torbe. I premda su njih dvije posve različite, jesu li spremne biti tu, jedna za drugu?
Znamo li hodati u tuđim cipelama?
Nekad baš moramo pokušati…
Upoznajte Sam
Ona nema mnogo, no zahvalna je za ono što ima: posao za koji se grčevito drži i obitelj koja u svemu ovisi o njoj. Svjesna je da je samo jedan loš dan dijeli od toga da sve to izgubi – i samo se nada da taj dan nije danas…
Upoznajte Nishu
Ima sve o čemu je ikad sanjala, i više od toga: iznimno bogata muža, život na visokoj nozi i glamurozna putovanja – i upravo je izbačena iz tog života jer njezin je muž pokrenuo brakorazvodni postupak…
Sam i Nisha teško da bi se ikad susrele. No nakon zbrke s torbama u teretani, njihovi se životi isprepletu – baš kad im sve nekako klizi iz ruku.
Obje krive onu drugu za to što se osjećaju kako postaju sve više nevidljive, zaboravljene, izgubljene – i očajnički same.
Ali nisu same.
Nijedna žena nije otok. Ogledajte se oko sebe. Obitelj. Prijatelji. Neznanci.
Čak vam i žena za koju vjerujete da vam je upravo uništila život može postati najboljom prijateljicom.
Jer zajedno možete učiniti sve – na primjer, vratiti jedna drugoj ono što vam pripada…
„Divno. Nitko ne stvara ženske likove tako dobro kao Jojo Moyes -– prepoznatljivo stvarne, složene, smiješne i s manama.“
Jodi Picoult
„Vrlo je malo autora koji vas mogu nasmijati na jednoj stranici, a već na sljedećoj rasplakati. Jojo Moyes jedna je od tih.“
The New York Times
„Jojo Moyes piše toplo i s divnim opakim smislom za humor. Ovo je oda ženskoj solidarnosti umotana u vrlo smiješnu pustolovinu nadahnutu osvetom.“
The Times
O autorici romana U tvojim cipelama:
Jojo Moyes britanska je autorica koja već godinama osvaja vrhove ljestvica najprodavanijih naslova diljem svijeta. Romani su joj prevedeni na više od četrdeset jezika. Jedna je od rijetkih spisateljica kojima su se na ljestvici najprodavanijih knjiga New York Timesa istodobno nalazila tri romana. Prema njezinu romanu Tu sam pred tobom snimljen je i hit-film s Emilijom Clarke i Samom Claflinom u glavnim ulogama.
Roman Ivana Lovrenovića 'U sjeni fantoma' dragocjeno je književno djelo, impresivan primjer spisateljskog umijeća i intelektualne etičnosti. Može ga se čitati kao autorovu ispovijest u kojoj opisuje svijet intimnih uspomena i trauma, kao memoar posvećen obiteljskoj tragediji, kao povijesni roman koji zaokružuje vremensko razdoblje čitavog jednog stoljeća, stoljeća obilježenog sukobima ideologija i ratovima u kojima su živote izgubili milijuni ljudi. Na koncu, ali ne manje važno, ovaj roman može se razumjeti i kao hommage svim ljudima koje je žrvanj historije samljeo, učinio ih nestalima i nevidljivima, ali još više članovima njihovih obitelji koji su se morali suočiti s dvostrukom boli: na jednoj strani s neizmjernom čežnjom zbog nestanka dragih ljudi, a na drugoj s društvenom stigmatizacijom i marginalizacijom. Lovrenović je vrhunski majstor pera kad je riječ o književnim, ali i esejističkim, publicističkim i putopisnim tekstovima. Roman U sjeni fantoma pravi je intelektualni užitak i spada u grupu najvećih književnih ostvarenja na južnoslavenskom jezičnom području. Takvi romani ne mogu ni nastati odjedanput, nego nastaju desetljećima, i kako i sam autor zaključuje, ostaju nedovršeni. — Drago Boji
Napunivši četrdesetu, profesor filozofije Antonin Lukovac shvaća da je njegov život bio niz pogrešnih koraka. Suočen s očevom teškom bolesti i gubitkom voljene žene Darinke, započinje dug put propitivanja vlastita života i odnosā. Antonin ne želi više tratiti vrijeme živeći onako kako je mislio da treba, nego onako kako zaista želi. Može li, prije smrti, ostvariti bliskost s voljenim ocem? Može li vratiti u život ženu koju je zbog vlastitih pogrešaka izgubio? U ime oca i sina i kćeri roman je koji nas na nevjerojatno intiman i emotivan način vodi kroz velike i male pogreške sasvim običnih života. Spajajući intimnu ispovijed, filozofiju i poetska promišljanja, ovaj roman podsjeća nas zašto je bitno voljeti, griješiti i na koncu – do posljednjeg trenutka ustrajati u nježnosti. U ime oca i sina i kćeri Kristijana Vujičića pokazuje nam kako nikada nije kasno da slušamo srce, slijedimo snove i da gubitak voljenih ponekad može biti i pokretačka snaga promjene.
“Gledao sam oca kako se bori sam sa sobom i sa stoljećima nakupljene prošlosti, koja se prenosi genetski, u kojoj se škrtost kamenjara u kojem je odrastao prelila u škrtost riječi, gdje je bilo odveć sirovo pohvaliti svoje muško čeljade i reći mu volim te. I sâm sam postao takav, pa mu nisam mogao ništa prigovoriti, ponašao sam se na sličan način prema Darinki, bio je to jednostran odnos bez toplih riječi s moje strane, i dok sam ja svojem ocu ostao u potpunosti vjeran i predan, moja je draga nakon deset godina ‘mučenja’ iz sasvim opravdanih razloga odustala od odnosa u kojem se jedan idiot poput mene ne može otvoriti i u sebi pronaći izvor svoje ljubavi. A volio sam je, iskreno i duboko, samo sam se bojao da ću je izgubiti, kao što se i sada bojim da ću izgubiti oca, koji se opet, opravdano boji da će izgubiti mene, Minu, Floru, Darinku, svoje knjige, kuću i, na kraju krajeva, ono najvažnije – svoj život. Iz toga straha, opravdanoga ili ne, dogodilo se moje zatomljivanje ljubavi i Darinkin odlazak.”
U procijepu između salonskih rasprava jesmo li u književnosti završili s temama rat(ov)a devedesetih ili je za pisanje najbitnija vremenske distanca, Nebojša Lujanović napisao je roman u kojem se bavi najsramotnijim i najapsurdnijim pitanjem toga doba –jesmo li mi naši?
U bijegu od rata jedna obitelj iz Srednje Bosne svoj privremeni dom pokušava graditi u Zagrebu.
Majka, seka, dida i dvanaestogodišnji dječak suočavaju se s mrzovoljom novih susjeda i težinom egzistencije osuđene na humanitarnu pomoć, sve dok jednoga dana majka ne savlada administrativne „rupe“ i suvereno zasjedne na čelo – tvornice Hrvata!
Pod dimnjakom te tvornice punom parom proizvode se instant Hrvati i nabavljaju dokumenti koji znače spas. Pa tko to ne bi platio? Dječak čijim je glasom ispripovijedan ovaj roman odrastao je preko noći i povremeno zna začuditi njegova ozbiljnost. Ja mislim da je najzajebanije u ratu odrastati, zaključit će i doista nemamo argumenata kojima bismo ga mogli demantirati.
Nebojša Lujanović uvjerljivim je glasom, s osjećajem za nijansiranje sitnih detalja na rubovima tragedije i komedije, napisao roman o ljudima koji se teško mogu složiti koje je boje bio ormar u njihovu nekadašnjemdomu, jer događaji potiskuju sjećanja, ali nikada neće do kraja klonuti duhom jer su iz svoje prošlosti, ako već ništa drugo, ponijeli neuništivu životnu logiku – uvijek neki kurac, od toga se sastoji život.
Ovo je roman koji ipak završava smijehom, možda i zato što je jasno da njegovi protagonisti neće postati netko drugi – iako se to od njih traži i sami se oko toga trude – nego će ostati svoji. I dobro da je tako, za život i za priču.
Od autora Charlieja i tvornice čokolade dolazi zabavan uvod u crni humor za djecu – “Tudumi”.
Gospodin Tudum je opak i smrdljiv starac koji uvijek ima komadiće kukuruznih pahuljica i sardina u bradi.
Gospođa Tudum podla je spletkarica i vječito smišlja koju će sljedeću psinu prirediti mužu.
Tudumi su tako grozni i zli da čak drže majmuna Mutlibuca i njegovu obitelj zarobljene u svojemu vrtu.
Ali ne još zadugo! Majmuni planiraju nasamariti užasne Tudume, pobjeći im i tako zauvijek stati na rep tom jezivom paru!
O autoru:
Roald Dahl bio je špijun, vrhunski borbeni pilot, povjesničar čokolade i medicinski izumitelj te je ujedno i jedan od najboljih pripovjedača. Osim Tuduma, napisao je Charlieja i tvornicu čokolade, Vještice, Matildu, BFG, Fantastičnog gospodina Lisca i još mnogo sjajnih priča.
Dva srca. Jedna ljubavna priča. I svršetak koji nikada nećete zaboraviti…
Rune Kristiansen i Poppy Litchfield upoznali su se u djetinjstvu i zakleli se da će zauvijek biti prijatelji. Prijateljstvo je preraslo u ljubav koja je obećavala da će trajati cijeli život. A kada je Rune poslan kući u rodnu Norvešku, srušili su se njihovi svjetovi. Dvije godine poslije Rune se vraća u uspavani gradić Blossom Grove. Poppy je spremna za novi početak, ali taj dečko koji se vratio više nije Rune kakvog se sjeća.
Što se to dogodilo da je njezin dragi, pažljivi Rune postao taj mrzovoljni i drski stranac? Hoće li ih tajna koju Poppy nosi zbližiti ili zauvijek razdvojiti? Otkrijte priču koja će vam slomiti srce i natjerati vas da povjerujete kako prava ljubav zaista traje zauvijek....
Kad policijski inspektor primi vijest o brutalnu ubojstvu svećenika, pa potom izađe na teren i pronađe narukvicu s ugraviranim imenom, nema druge no pomisliti da smo na početku intrigantna krimića. Ali kao što neka imena mogu biti i ženska i muška, neki romani nisu onakvi kakvima djeluju na prvu rečenicu. Roman Roberta Nezirovića energičan je i dinamičan kako bi to zahtijevao žanr, no who done it ovdje ipak nije u prvome planu, premda ćete, bez brige, i to na kraju saznati.
Uspješni neurokirurg, političar na silaznoj putanji, predstavnik zagrebačkog podzemlja i arhitektica nekada su zajedno sjedili u školskim klupama primorskoga grada, a sada će se, svatko iz svoga kompliciranog života, nakratko uputiti na sprovod školskoga kolege, ubijenog svećenika. Dok u pozadini teče istraga, svaki od likova, pa i inspektor koji je vodi, bori se sa svojim privatnim i profesionalnim posrtanjima, a preplitanjem njihovih priča otvaraju se brojne neuralgične teme turbulentne zbilje. I dok jedna narukvica traži svoga vlasnika, iz vrtloga života likova otkidaju se komadići dobro poznate kaljuže – sprega politike i mafije, političke turbulencije, homofobija, droga i prostitucija – u srazu s bračnim brodolomima, bolestima, usamljenostima, pa i jednom opsesijom estradnom zvijezdom.
Nezirović kroz sudbine likova skenira razne slojeve društva i u tome se jasno osjeća kritičnost prema devijacijama, nemoralu, korupciji. Likovi ipak nisu samo figure kojima se oslikava društvo, već su pomno karakterizirani svojim unutarnjim i vanjskim demonima koji izlaze na svjetlost dana kad bismo najmanje očekivali.
“Dvadesetšestogodišnji mladić, obolio od neizlječive Alzheimerove bolesti s ranim početkom, želio bi još jednom, posljednji put, poći na putovanje. Tražim osobu koja bi se sa mnom upustila u takvu pustolovinu. Odredište možemo izabrati zajedno…” riječi su kojima započinje oglas koji je na internetu objavio Émile, glavni protagonist romana Sve plavetnilo neba. Svjestan da mu se bliži kraj, posljednje dane želi provesti onako kako je oduvijek sanjao, daleko od bolnica i kliničkih ispitivanja, što dalje od bližnjih koji ga sažalijevaju: na putovanju života po čudesnim predjelima i pitoresknim selima francuskih Pireneja. Ne očekujući da će se itko uistinu javiti na njegov oglas, Émile se iznenadi kad nekoliko dana poslije, na odmorištu uz autocestu, ugleda Joanne, krhku djevojku u dubokoj crnini, čija su jedina prtljaga veliki crni šešir i jedan ruksak. Njih dvoje Émileovim kamperom kreću na putovanje koje ih vodi kroz mirisne šume, uz obale bistrih potoka i modrih jezera, preko snježnobijelih planinskih vrhunaca Pireneja, po uskim uličicama živopisnih sela Okcitanije…
Tako započinje jedno iznimno putovanje. Susrećući se s različitim ljudima, ali zavirujući i u vlastitu nutrinu, Émile upoznaje radost, strah, prijateljstvo i ljubav, sve one osjećaje koji malo-pomalo ruše zidove boli koje je podigao oko sebe.
Sve plavetnilo neba, prvijenac francuske spisateljice Mélisse Da Coste, priča je o našoj čudesnoj moći da se suočimo s patnjom i otkrijemo nove životne radosti. Prijevod hrvatskog izdanja romana potpisuje Maja Ručević.
„Sutra bit će bolje“ poluautobiografski je roman Betty Smith, autorice omiljenog klasika „Jedno drvo raste u Brooklynu“. Priča je to o Margy Shannon – stidljivoj, željnoj i radosno optimističnoj ženi – i njezinoj potrazi za nečim boljim od bijede i siromaštva u kojima živi. Margyni roditelji nisu znali za drugo osim nestašice, boli i teškog rada, a život kakav su živjeli potpuno ih je istrošio. Majčino nezadovoljstvo ulogom kućanice i očeva rezerviranost rezultiraju napetim obiteljskim životom u kojem njihova kći nema pravo glasa. Ali Margy, mlada žena koja je upravo dovršila školovanje, još uvijek se čvrsto drži nepokolebljive nade i vjeruje da je bolji život moguć. Njezini ciljevi su dovoljno jednostavni – pronaći muža kojeg voli, roditi djecu i živjeti u lijepoj kući u kojoj njena djeca neće znati za oskudicu niti se skrivati od roditeljskih svađa ili strahovati od nepravednog i okrutnog kažnjavanja. Kada upozna Frankieja Malonea, čini se da bi njezini snovi mogli biti ispunjeni. Ali život je za Margy pripremio bolna iznenađenja koja će staviti na kušnju njezinu vjeru i optimizam. Dok se bori s prihvaćanjem neočekivanog smjera kojim je krenuo njezin život, Margy mora odlučiti hoće li prihvatiti sudbinu ili odlučno krenuti prema onome što zaista želi.
„Sutra bit će bolje“ ispričana je s jednostavnošću, nježnošću i humorom, onako kako to zna samo Betty Smith.
O autoru:
Betty Smith je pseudonim Elizabeth Lillian Wehner (1896.-1972.), američke autorice najpoznatije po romanu “Jedno drvo raste u Brooklynu” (“A Tree Grows in Brooklyn”). Objavljen 1943. godine, roman je priča o odrastanju smještena u Brooklyn u New Yorku i smatra se klasikom američke književnosti. Betty Smith i sama je odrasla u sirotinjskoj četvrti Brooklyna. Osim “Jedno drvo raste u Brooklynu”, napisala je i druge romane, drame i kratke priče.
“Stručnjak za ljubomoru i druge priče” sukus je od sedam priča različite tematike kojima je jedina poveznica ljubomora. Nesbø se još jednom predstavio kao majstor svog zanata. Junaci su zapravo antijunaci, osobe koje nisu postale ubojice zato što su bešćutne, hladne osobe. To su zapravo emocionalno osjetljive osobe, iznimno osjetljive na nepravdu s izraženom emocijom ljubomore koja im onemogućuje normalno funkcioniranje u svakodnevnom životu.
Inspektor grčke policije, zahvaljujući skupo plaćenim lekcijama iz privatnog života, postaje stručnjak za ljubomoru. Kad na otoku Kalimnos nestane njemački turist, lokalna policija pozvat će njega u pomoć.
Daleko, u drugoj zemlji, taksist pronalazi naušnicu svoje žene u automobilu koji pripada njegovu šefu. Kako li se naušnica našla tu?
Jedna žena, nakon što je otkrila da ju muž vara s najboljom prijateljicom, leti za London, odlučna u namjeri da skonča svoj život. Ali tko je muškarac koji u avionu sjedi do nje?
Stručnjak za ljubomoru i druge priče bave se moćnim ljudskim emocijama i njihovim mogućim posljedicama. Nesbø nam u svojem dobro poznatom stilu prikazuje u što se mogu pretvoriti lavine ljubomore, žudnje i nevjere.
O autoru:
Jo Nesbø jedan je od najpoznatijih svjetskih pisaca trilera s prvoga mjesta svjetskih lista bestselera. Autor je niza romana u kojima je glavni lik neprilagođeni detektiv Harry Hole. Najpoznatiji njegovi romani su: Šišmiš, Žohari, Crvendać, Nemeza, Đavolja zvijezda, Spasitelj, Snjegović, Leopard, Fantom, Policija i Žeđ te romani Sin, Ponoćno sunce, Krv na snijegu, Lovci na glave, Macbeth, Kraljevstvo. Napisao je i serijal romana za djecu o doktoru Proktoru. Knjige su mu prevedene na 50 jezika svijeta i prodane u više od 50 milijuna primjeraka, a neke su adaptirane i za film.
Srce kao ulog – novi roman Simone Ahrnstedt
Dessie i Sam bili su savršen par u mladosti, sve do strašnog događaja koji im je okrenuo život naglavačke. Ni jedno nije prebrodilo uvrede i optužbe koje su si tog dana izgovorili.
Sada, petnaest godina poslije, Dessie radi u zaštitarskoj tvrtki. U svojoj je karijeri proputovala cijeli svijet i gledala smrti u oči mnogo puta. Pa premda je uspješna u svome poslu, neke je traume i dalje ne puštaju.
Sam je u međuvremenu postao hotelski magnat; nakon turbulentne prošlosti izgradio je pravo poslovno carstvo. No, kad se nađe na udaru prijetnji, prisiljen je potražiti pomoć zaštitarske agencije, a ironijom sudbine, tjelohraniteljica mu postaje upravo Dessie.
Mogu li jedno drugomu oprostiti stare zamjerke ili je prošlost previše bolna da se zaboravi? Dok se bore sa svojim osjećajima i neporecivom privlačnošću, Samov život u sve je većoj opasnosti…
O autorici:
Simona Ahrnstedt autorica je nekoliko bestselera. Kod nas su prethodno objavljeni njeni romani Još samo malo i Sve ili ništa. Listu uspješnica nastavlja s naslovom Srce kao ulog. Njena djela objavljena su u više od 20 zemalja, uključujući i njenu rodnu Švedsku gdje je proglašena prvom velikom autoricom romantičnih romana. Kako su njene knjige zasjele na čelo liste najprodavanjih u Švedskoj i diljem Europe postala je internacionalni govornik o knjigama “od žena, za žene i o ženama”.
Srce divlje i lomno nastavak je serijala započetog romanom Kletva mračna i samotna. Brigid Kemmerer vraća nas u svijet Emberfalla tkajući fantastičnu pripovijest u kojoj prijatelji postaju neprijatelji, a ljubav cvjeta na najmračnijim mjestima.
Kletva je napokon prekinuta, ali kraljević Rhen od Emberfalla i dalje je suočen s velikim izazovima. Njegovom zemljom kruže glasine da on nije pravi nasljednik prijestolja te da u kraljevstvu postoji netko tko ne samo da po nasljednom redu ima pravo prvenstva, nego se bavi i magijom, zabranjenim umijećem koje je kraljeviću posebno mrsko. Premda Rhen uživa Harperinu potporu, zapovjednik Kraljevske straže Grey netragom nestaje što izaziva pomutnju i donosi novu neizvjesnost.
Grey, kojemu je pak opasna tajna itekako dobro znana, skriva se pred svojim gospodarom kako bi spasio kraljevstvo, ali i sebe. Nema ni najmanju želju suprotstaviti se Rhenu i u bijegu je još od trenutka kad je uništio moćnu čarobnicu Lilith. No kad sudbina uplete svoje prste, a Karis Luran iznova vojnom silom zaprijeti Emberfallu, Grey će se naći na raskrižju života – ostati zarobljenik vlastitih strahova i odanosti jednome čovjeku ili pokazati odgovornost prema narodu Emberfalla…
“Ova zanosna i romantična priča uvijek iznova preusmjerava čitateljevu maštu i očekivanja.” – Starred Review, Kirkus Reviews
“Magija, romansa i zloslutni nagovještaj rata isprepliću se u ovoj uzbudljivoj i napetoj priči koja se čita u jednom dahu.” – – Foreword Reviews
O autoru:
Brigid Kemmerer (rođena u Omahi, Nebraska ) američka je autorica beletristike za mlade . Radila je u financijskoj industriji prije nego što je postala stalna spisateljica. Njena knjiga “Prokletstvo tako mračno i usamljeno”, adaptacija Ljepotice i zvijeri, bila je bestseler New York Timesa i dobila je kritiku od Publishers Weekly . Uz knjigu “Kletva mračna i samotna” napisala je i “Srce divlje i lomno” te “Zavjet srčan i ubojit”.
