Roman Kuća sreće nastavak je svjetskog megahita „Minijaturistica“.
U zlatnom gradu Amsterdamu 1705. godine Thea Brandt puni osamnaest godina i spremna je raširenih ruku dočekati odraslu dob. U gradskom je kazalištu čeka Walter, ljubav njezina života, no kod kuće na Herengrachtu ne teku med i mlijeko – njezin otac Otto i ujna Nella neprestano se svađaju, a obitelj Brandt prodaje namještaj kako bi se prehranila. Na Thein rođendan, ujedno i dan kad joj je umrla majka Marin, tajne iz prošlosti prožimaju sadašnjost.
Nella očajnički želi spasiti obitelj i održati privid bogatstva te traži priliku koja će Thei zajamčiti budućnost. Presretna je kad dobiju pozivnicu za najekskluzivniji bal u Amsterdamu, no uza sva nova poznanstva, njihova je sudbina još neizvjesna. Kad Nella osjeti neobične trnce na zatiljku, sjeti se minijaturistice koja joj se prije osamnaest godina pojavila u životu i poigrala se njezinom sudbinom. Možda se sad vratila po nju…
“Kuća sreće” veličanstvena je priča o obiteljskom nasljeđu i ambiciji, tajnama i snovima te odlučnosti uzimanja sudbine i vlastite ruke.
Prijevod: Mihaela Velina
Kenize Murad, unuka turskog sultana Murata, rođena je u Parizu i piše na francuskom. Svetsku slavu postigla je, krajem osamdesetih, upravo ovim romanom. Priču o svojoj majci, turskoj princezi Selmi, autorka je zasnovala na istinitoj priči, a protkala ju je ljubavlju i nežnošću, obojivši istorijske činjenice ljudskom toplinom.
Kroz život sultanove porodice u izgnanstvu, u ovoj knjizi opisan je način života i običaji u Libanu, a zatim u Indiji, gde princeza Selma dospeva nakon udaje za indijskog radžu. U poslednjem delu knjige prikazan je i Pariz, u atmosferi neizvesnosti pred Drugi svetski rat.
Ovo je priča o mojoj majci, princezi Selmi, rođenoj u jednoj palati u Istanbulu…
Retko se desi da jedna knjiga spoji srce i istoriju na jedan tako intiman naičn. Takav je slučaj s priočm princeze Selme, najromanesknijom od svih priča. Ovaj roman je pun nežnosti; čita se u jednom dahu, i otkriva nam daleke predele tokom izuzetno važnog perioda istorije Otomanskog carstva.
Zaveštanje – autor Bojana Marković
Jedan život, četiri države i jedna istina.
Zaveštanje je istinit roman o životu našeg naroda kroz jednu tešku epohu koja ga je zadesila, a to je epoha ratova. On je baziran na liku i životu Bojaninog pradede i govori o tome koliko je zapravo naš narod dostojanstven i stamen u svom tom stradanju. Taj maleni narod vatrenog duha je svojim opankom „pregazio“ neke od najmoćnijih imperija tog vremena i postao simbol pravičnosti, junaštva, revnosti. Simbol neugasive želje za slobodom. Ovo je priča o njemu. Priča o div junacima našeg naroda. Priča o Srbiji u godinama rata.
„Junci. Tačno u 15 časova neprijatelj se ima razbiti vašim silnim jurišom, razneti vašim bombama i bajonetima. Obraz Beograda, naše prestonice, ima da bude svetao. Vojnici. Junaci. Vrhovna komanda izbrisala je naš puk iz brojnog stanja, naš puk je žrtvovan za čast Beograda i Otadžbine. Vi nemate više, da se brinete za živote vaše, oni više ne postoje. Zato napred u slavu. Za Kralja i Otadžbinu. Điveo Kralj. Živeo Beograd.“ – major Dragutin Gavrilović
Slika Dorijana Greja
Engleski književnik i esteta, talentovani govornik, teoretičar larpuralartizma je u svom jedinom romanu Slika Dorijana Greja otvoreno i kritički ustao protiv licemerja i amorala, čime je izazvao oštre kritike.
Ovom romanu se može pristupiti i kao jednoj kriminalnoj priči. Što on i jeste i po poreklu i po nameni. Dorijan Grej, džentlmen i zločinac nastao je istovremeno kad i Šerlok Holms: za vreme jedne večere na kojoj su Oskar Vajld i Konan Dojl prihvatili ponudu američkog izdavača da svaki od njih napiše po jedan roman. Autor je u svom romanu sproveo svoju estetičku kritiku života i dao obrazac jedne umetničke egzistencije.
Ovaj roman Oskara Vajlda se takođe smatra klasikom gotičke horor fikcije sa jakom faustovskom temom.
ŠTA SE DESI U PLESNOJ DVORANI
DRUGA KNJIGA IZ SERIJALA VISPRENE POČETNICE
Mlada udovica vojnika, Elajza Pirs, uživa u slobodi i finansijskom uspehu koji donose Elegantne Prilike. Kada najbolji prijatelj njenog pokojnog supruga, Natanijel Stenton, grof od Foksteda, angažuje Elegantne Prilike da pomognu drugoj mladoj udovici vojnika da postane deo visokog društva, Elajza se pita zašto. Da li mu je ta žena
rođaka? Ili je ona grofova ljubavnica, a njen slatki mališan njegovo dete? Ako je tako, zašto je grof svaki put kada ima priliku uzima u svoje naručje…
Porodična situacija Fokstedovih otežava mu da se oženi, pa je njegova visceralna privlačnost prema udovici njegovog najboljeg prijatelja neželjena komplikacija. Opterećen porodičnim tajnama i tajnama svog komandanta jedinice, rešen je da ispuni svoju dužnost čak i kada to znači da bude u Elajzinoj blizini svakog dana. Ali, kako da odoli kada ga privlačna Elajza neprestano iskušava da prekrši svoja pravila? Jer, ako se usudi da otkrije istinu, hoće li mu ona ikada oprostiti, ili će ga zauvek proterati iz svog života?
„Svako ko voli romantiku mora pročitati Sabrinu
Džefris!” – Lisa Klejpas
PRAVA BOMBA
Prva knjiga iz serijala OPASNE LEPOTICE
Tridesetogodišnja Sesili Talbot, jedna od najskandaloznijih žena u Londonu, srce je poklonila samo jednom muškarcu, naočitom Amerikancu Kejlebu Kalhunu. Ali, kad on umesto u njeno naručje, pobegne preko okeana, Sesili se odazove pozivu vojvotkinje od Treveskana i pridruži grupi žena koje se služe jedinstvenim veštinama kako bi uništile opasne i zle muškarce.
Dve godine kasnije, dok su Sesili i njezine saradnice na tragu licemernom lordu Kolfordu, Kejleb se iznenada vraća u London, i dalje tvrdeći da ga divlja lepotica ostavlja hladnokrvnim. Ipak, neko mora da pripazi na Sesili dok se upušta u sve opasnije poduhvate i zaštititi je od lokalnih razbijača koji napadaju kockarnice i gostionice u vlasništvu žena, kao i od Kolfordovih grubijana. Može li Kejleb
pritom sačuvati vlastite tajne i ostati imun na Sesiline čari?
Sara Maklin je majstor žanra. Njene knjige su pametne, seksi i nezaboravne. – Booklist
Maklin piše sa strašću i intenzitetom, oživljavajući svoje likove tako da čitaocima oduzima dah. – Publishers Weekly
Sara Maklin je američka spisateljica istorijskih ljubavnih romana. Njene knjige su prevedene na više od 25 svetskih jezika. Diplomirala je na Smit koledž & Harvard univerzitetu i živi u Njujorku. Vodeći je zagovornik ljubavnog žanra, naširoko govori o njemu kao o feminističkom tekstu i vrsti kulturnog vođe. Entertejment Vikli je prozvao „opojnom kraljicom istorijske romanse“.
DAMA ISKUŠAVA NASLEDNIKA
SERIJAL NASLEDNICE ZLATNOG DOBA – TREĆI ROMAN
Lažna veridba spaja damu smelih i nesputanih snova i naslednika čije je srce osvojila.
Visok, tamnokos i tajanstven – ovo samo donekle opisuje Amerikanca Maksvela
Krenšoa, koji se ističe u glamuroznim balskim dvoranama Londona. Zarekao se da nikada više neće kročiti u Englesku, ali kada mu stigne očev poziv, zajedno sa ultimatumom koji se odnosi na obezbeđenje nasledstva, on kreće na put preko Atlantika. Ponovo se susreće sa lejdi Helenom Marč i ne može da porekne da ga ona stavlja na iskušenje… I podstiče razne misli u njegovoj glavi…
Lejdi Helena Marč se igra sa vatrom skandala. Umesto da provodi vreme na čajankama i balovima, u potrazi za drugim mužem, što bi se očekivalo od mlade udovice, Helena svu svoju energiju ulaže u Londonski dom za mlade žene. Međutim, visoko društvo nije blagonaklono prema neudatoj ženi radikalnih ideja koja se posvetila vanbračnoj deci i posrnulim ženama, pa Helena veoma brzo ostaje bez novca. Kada joj neverovatno zavodljiv naslednik porodice Krenšo predloži lažnu veridbu kao spas za oboje – njemu od neželjenog braka, a njoj od prezira i finansijske propasti – Helena je suviše očarana da bi odbila privlačnog Amerikanca.
Kada njihov tajni plan preraste u noći pune slatke strasti, varka se polako pretvara u stvarnost. Da Maks samo zna pravi razlog zbog kojeg Helena neće da se uda, možda je ne bi posmatrao s takvom vrelinom u očima. Da li će ovaj bogati naslednik ipak biti spreman da uradi sve da bi pridobio jedinu ženu koju nikada ne bi mogao da zaboravi?
Princeza lopova… legenda… mit… predvodnica.
Odrasla među najokorjelijim kriminalcima u Londonu, Adelaide Frampton sada se kreće otmjenim salonima i balskim dvoranama, toliko nenametljiva i neprimjetna da nitko ne bi ni posumnjao da je upravo ona glasovita Brakolomka koja mlade dame spašava od udaje.
Uvjerljivo najgori pripadnik aristokracije, sav ukočen i s metlom u…
Vojvoda od Clayborna čovjek je besprijekorna ugleda koji vodi doličan život i nema nimalo strpljenja za frustrirajuću, ali i fascinantnu ženu koja bi mogla razotkriti sve njegove tajne. Kad se on i Adelaide upuste u bjesomučnu utrku kako bi spriječili jedno vjenčanje, Claybornu ne preostaje drugo doli slijediti je kroz vremenske neprilike, lošu sreću i nezgodan manjak postelja. Adelaide uskoro otkriva da se vojvoda ljubi kao pravi nitkov, a čini se da mu ni lopovština nije strana jer neće stati dok ne ukrade njezino srce.
Prvi roman iz serije Opasne ljepotice: Prava bomba – u prodaji
O autorici romana Prava vatra:
Sarah MacLean jedna je od najpopularnijih autorica povijesnih ljubavnih romana. Njezina djela, mahom uspješnice New York Timesa i Washington Posta, prevedena su na više od dvadeset pet jezika. Suvoditeljica je tjednoga podcasta, posvećenoga ljubavnim romanima, te kolumnistica za New York Times, Bustle i Washington Post. Na hrvatski su joj prevedeni romani iz serije Pravila lopova i Opasne ljepotice.
Badnjak 1617., sjever Norveške
Svih četrdeset ribara iz Vardøa, sela na zabačenom arktičkom otoku, poginulo je u divljem bijesu mora i, dok na obalu izvlači njihova smrskana tijela, Maren Bergensdatter zna da žene od sada mogu računati samo na sebe.
Ako žele opstati morat će raspetljavati ribarske mreže svoje braće i na more izlaziti u čamcima svojih očeva, bez pomoći muževa štaviti tešku kožu sobova i boriti se s nemilosrdnom prirodom.
Ali postoje sile nemilosrdnije čak i od prirode. Povjerenik Absalom Cornet, Škot koji na otok dolazi po nalogu norveških vlasti, na glasu je kao neumoljiv tragač za zlom i bezbožnošću, lovac kojemu nije pobjegla nijedna vještica. I dok Absalom u Vardøu vidi mjesto napušteno od Boga, otok kojim vladaju sile koje ne razumije, Ursa, njegova mlada supruga, na dalekom će sjeveru zateći nešto što nikad prije nije vidjela: neovisne žene.
Predivno napisan, poetičan i potresan, roman Milosti britanske autorice Kiran Millwood Hargrave priča je temeljena
na istinitim događajima na malom otoku na sjeveru Norveške gdje je u sedamnaestom stoljeću devedeset i jedna osoba spaljena na lomači. Prilika je to u kojoj su muškarci organizirali lov na žene čiji je najveći i najčešće jedini grijeh bio to što su drugačije i snažne i nisu se dale podčiniti.
„Milosti su mi oduzele dah. Prekrasno oslikan portret zajednice, krajolika, odnosa, čitam ga s nadom i strahom podjednako. Kiran Millwood Hargrave majstorski je izgradila nevjerojatno klaustrofobičnu atmosferu prožetu delikatnom intimnošću. Kad sam je završila, privila sam knjigu uza se, nadajući se da ću upiti dio njezine vještine.“ ‒ Tracy Chevalier (Djevojka s bisernom naušnicom)
„Milosti su pripovijedanje u punom sjaju. Ovo je izvrsna priča o sestrinstvu, ljubavi, hrabrosti i onome što se događa kada se zajednice okrenu jedna protiv druge. To je sve što sam mogla poželjeti u knjizi: zavodljiv zaplet, zadivljujuća proza i duboko razumijevanje ljudske prirode. Nemam ništa osim strahopoštovanja prema Kiran Millwood Hargrave i svemu što je postigla ovdje. Bjesnila sam, smijala sam se, plakala sam. Pozivam vas da pročitate ovaj roman.“ ‒ Elizabeth Macneal (Tvornica lutaka)
O autorici romana Milosti:
Kiran Millwood Hargrave (1990.) nagrađivana je britanska pjesnikinja, dramatičarka i romanospisateljica.
Diplomirala je na Cambridgeu (2011.) i Oxfordu (2014.), a prvim objavljenim romanom za djecu, The Girl Of Ink and Stars, priskrbila si je Waterstone Children’s Book Prize te British Book Awards Children’s Book of the Year. Prvi roman za mlade koji je napisala, The Deathless Girls, našao se u užem izboru za Bookera, a s prvim romanom za odrasle, Milosti (nagrada Betty Trask) popela se na vrh ljestvice najprodavanijih naslova Sunday Timesa i New York Timesa gdje ga je kritičarka i spisateljica Emily Barton proglasila jednim od najboljih romana koji je godinama pročitala.
Hazel Sinnett dama je iz škotskog visokog društva čiji je životni put iscrtan još od rođenja. No ona ga želi promijeniti i postati kirurginjom. Štoviše, želi pronaći lijek za rimsku groznicu koja je prije nekoliko godina harala Edinburghom, za sobom ostavljajući na desetke tisuća žrtava, i koja se, kako se čini, iznova vratila.
Jack Currer siromašan je mladić koji noći provodi radeći kao kradljivac tijela, a dane kao pomoćnik u kazalištu. Njegov je jedini cilj preživjeti u gradu u kojem je suviše lako umrijeti.
No kada se njih dvoje slučajno susretnu ispred Kraljevskog anatomskog društva u Edinburghu, a Hazel nedugo zatim biva izbačena s predavanja iz anatomije zato što je žena, njihovo će ih poznanstvo odvesti u neočekivanom smjeru. Hazel se prethodno nagodila s priznatim dr. Beechamom da će se pokušati samostalno pripremiti za liječnički ispit, a za to su joj potrebna tijela na kojima može vježbati – kao i netko tko ih iskapa.
Ipak, na edinburškim se grobljima zbivaju neobične stvari: pojavljuju se misteriozne prilike, kradljivci tijela nestaju, a rimska se groznica nadvija nad gradom poput tamna oblaka. Stoga Hazel i Jack moraju otkriti kakve se to tajne kriju zakopane u neoznačenim grobovima, a samim time i u srcu Kraljevskog anatomskog društva.
„Anatomija je čaroban roman, u isto vrijeme potresan i nježan, čija će vas radnja tako spretno uvući u svoju narativnu slagalicu. Uz preciznu karakterizaciju likova i besprijekornu radnju, ova priča anatomski secira srž ljudskog srca.“ – Booklist
„Besramna, inteligentna i bistra… Jedna od najperspektivnijih mladih autorica.“ – Neil Gaiman
„Uvrnuto prekrasan roman. Ljubavna priča, misterij o razrješavanju ubojstava, s primjesom elemenata horora… Roman koji je prošiven frankenštajnskom kvalitetom…“ – Maureen Johnson
O autorici:
Dana Schwartz televizijska je spisateljica i kreatorica povijesnog podcasta Plemenita krv (Noble Blood), jednog od najslušanijih povijesnih podcasta današnjice. Kao novinarka i kritičarka, Schwartz je pisala za Entertainment Weekly, Marie Claire, Glamour, GQ, Cosmopolitan, Vanity Fair i druge časopise. Živi u Los Angelesu sa svojim zaručnikom i njihovim mačkama, Eddiejem i Beetlejuiceom. Osim ovog beletrističnog naslova, napisala je i knjige Choose Your Own Disaster i The White Man’s Guide to White Male Writers of the Western Canon.
Voljeni sin bivšeg guvernera Kalifornije nestaje bez traga. Prostitutka anđeoskog lica Džuni Mun priznaje krivicu za njegovo ubistvo, i Juki Kasteljano, pomoćnik javnog tužioca, još jednom se suočava s medijskim cirkusom koji okružuje njen slučaj. No, da li je Džuni Mun zaista kriva?
Istovremeno, serijski piroman spaljuje najlepše i najbogatije kuće u San Francisku a njihove stanare ostavlja da skončaju na užasan način: živi spaljeni u požaru. Ništa od toga nema smisla, ali Lindzi Bokser je odlučna da sazna istinu.
"Neodoljiva fantazija. Dok s jedne strane obiluje podacima koji će čitaoce nagnati da potrče po svoje enciklopedije – one koji je čitaju zbog njene zabavne vrednosti jednostavno će okovati ova čudesna priča. Sjajno štivo."
School Library Journal, Starred
"Skot nudi klasičnu fantaziju zbog koje će čitaoci sedeti kao na trnju dok hitaju ka poslednjoj stranici. Fantastika koja uznosi."
Booklist
"Srastanju naše stvarnosti s magijom i mitom nemoguće je odupreti se! Na poslednjoj stranici ovog zanosnog putovanja, s radošću shvatamo da je njegov završetak tek početak."
Kirkus Reviews
"Zaplet koji juri veoma lepim korakom, uz dovoljno borbi i čarolija da zadovolji i najzahtevnije mlade ljubitelje fantastike."
Voice of Youth Advocates
"Neverovatno obiman zaplet. Pisac je stvorio jedan toliko zavodljiv i višeslojan roman da će umiriti svakog entuzijastu još jednim čitanjem dok iščekuje naredni nastavak."
The Bulletin of the Center for Children’s Books
Poslednji Agatin špijunski roman prvi put je objavljen u znak obeležavanja osamdesetog rođendana „kraljice krimića“. Ovaj uzbudljivi triler upisan je kao osamdeseti roman u bibliografiji slavne spisateljice. Povratak ser Staforda s Malajskog poluostrva dobija neočekivan obrt kada mu na aerodromu priđe mlada žena i poverava mu se da joj je život u opasnosti. Diplomata pristaje da joj da svoj pasoš i kartu, nesluteći da time ugrožava sopstveni život. Kada misterioznu ženu ponovo sretne, predstaviće mu je kao neku drugu osoba, a on će biti uvučen u borbu protiv dobro obučenog, dobro naoružanog i nevidljivog neprijatelja.
Tokom poslednjeg leta dvadesetog veka jedan deda i njegovog unuk prvi put se sreću posle niza porodičnih nesporazuma koji su neminovno stvorili jaz između njih dvojice. Deda, Jevrejin, rođen petog septembra 1938, na dan kad su u Italiji doneti rasni zakoni, proveo je život ubeđen da pravo na život nema. Duboko zašao u godine, izabrao je mali planinski zaselak u kojem se za vreme rata skrivao sa svojom porodicom, da u njemu skonča svoj vek. Njegov unuk, osećajan i otvoren dečak, kojeg su mu poverili na čuvanje tokom očevog lečenja od opake bolesti, silovito i nepredviđeno prodire u poslednju etapu starčevog života. I dok na obalama veštačkog jezera podno planine dečak stiče prva istinska saznanja o životu, postavlja se pitanje da li će svojom nevinošću i dečačkim poletom uspeti i da izvuče umornog starca iz bolne neprilagođenosti koja ga je pretvorila u živu utvaru.
Novi roman Fabija Đede pripovest je ispričana u dva glasa – glasom unuka koji je već odrastao čovek i glasom njegovog dede – u kojoj se nevini dečji svet sreće sa svetom starih, oslikavajući dodir između početka i kraja života. Deo priče, onaj koji pripoveda starac, prožet je potresnim istinitim događajima i njihovim pogubnim posle
Dvanaestogodišnji Stiven Lem kopa rupe po Eksmuru u nadi da će pronaći jedan leš. Svakog dana posle škole i vikendom, dok njegovi školski drugovi razmenjuju sličice fudbalera, Stiven kopa kako bi umirio duh svog ujaka koga nikad nije upoznao.
Stivenov ujak je nestao kao osmogodišnjak, pretpostavlja se kao žrtva ozloglašenog serijskog ubice Arnolda Ejverija. Jedino još Stivenova baka veruje da njen sin nije mrtav. Dok joj se porodica raspada, ona ogorčeno stražari pored prozora čekajući ga da se vrati.
Stiven zato rešava da zakrpi pukotine koje se sve više šire pre nego što bude prekasno. Ako to znači da baki treba da donese kosti mrtvog sina, to će i učiniti. Zato preduzima sledeći logičan korak – pažljivo sastavlja pismo Arnoldu Ejveriju koji leži u zatvoru.
Tako počinje opasna igra mačke i miša između jednog očajnog deteta i serijskog ubice kome je dosadno. Igra koja će imati stravičnije posledice nego što je Stiven ikad mogao da zamisli…
Istinita priča Enajatolaha Akbarija
Nava, zabačeno selo između Kandahara i Kabula. Zbog pretnji osionih Paštuna mali Hazar Enajatolah Akbari prinuđen je da napusti rodnu kuću, rodno selo, svoju zemlju.
Krijući ga pod svojom burkom, majka ga je prokrijumčarila u Pakistan, pomilovala po kosi, naterala da obeća da će postati dobar čovek i ostavila. Tako započinje potresna odiseja dečaka koji više nema nikoga i ništa osim očajničke želje da preživi i da održi obećanje dato majci: da nikad neće uzeti drogu, nikad ubiti čoveka i da nikad neće krasti. Prošao je Pakistan, Iran, Tursku i Grčku bežeći od straha, radeći najteže fizičke poslove, sanjajući drugove i neki kutak na ovom svetu u kom će moći da se sklupča i nazove ga domom.
„Iz Avganistana u Pakistan, zatim u Iran, Tursku, Grčku i napokon u Italiju. Odiseja jednog malog čoveka koji nikad ne želi da zaboravi. Ne želi da zaboravi ubijenog oca, rastanak s bratom i sestrom, batine, stotine kilometara koje je proveo u dvostrukom dnu kamiona i u utrobi broda, ropski rad, glad koja ubija. Ne želi da zaboravi majku i svoju viziju sreće. Ako Enajatolah uspe da ne zaboravi, biće to zasluga i jedne knjige u kojoj je ispričao svoj život, U moru krokodila Fabija Đede. Predivna knjiga koja oslikava ljudsko dostojanstvo i hrabrost u borbi za preživljavanje, hrabrost da se pogleda istini u oči."
VENITI FER (italijansko izdanje)
„Na pitanje kako je izdržao, Enajatolah odgovara: 'Otpornošću. Sposobnošću da izdržim a da se ne uništim'. Enajatolah prepričava i slučajni susret s dvojicom biciklista (na putu za Veneciju): 'Jedan je rekao da je Francuz, a ja sam uzviknuo: – Zidan, Zidan! Drugi je bio Brazilac, a ja sam uzviknuo: – Ronaldinjo!
Kad sam im rekao da sam iz Avganistana, uglas su uzvratili: Talibani, talibani! – To je ono što su oni znali o mojoj zemlji."
ABC (Madrid)
„Izuzetna vrlina ove tragične pripovesti sa srećnim krajem jeste činjenica da je ispričana bez imalo samosažaljenja, s mnogo smisla za humor i ironiju. Posle homerovske pustolovine preko pet zemalja, Enajatolaha je u Italiji prihvatila jedna porodica, za koju kaže: 'Ljudi koji prihvataju druge, imigrante, predstavljaju supernarod, najmoćniju naciju koja danas postoji'. A Fabio Đeda dodaje da imigranti kao što je Enajat, zapravo ne tragaju za boljim životom, već beže od sigurne smrti."
EL MUNDO
Ivi Hamilton ima jednu tajnu... Tajnu za koju ni ona sama ne zna. Za sada...
Ivi je žena uspješnog i lijepog Anta i majka ambiciozne, ostvarene Ane, i njena najveća briga u životu jeste da li će uspjeti da svrati na manikir prije nego što sačeka Anu da završi čas klarineta. Ona ne razmišlja o mnogo čemu drugom izvan svog kruga udobnosti.
Ali sve to će se uskoro promijeniti.
Jednog sunčanog jutra u Oksfordu jedno pismo - tempirana bomba – slijeće na Ivin besprekorno čisti otirač i okreće njen ugodni život naglavačke. Nešto što nije mogla ni da zamisli vrebalo je iz prikrajka da pokvari sve što joj je drago, i to nešto neće da nestane. Ivi će morati da preispita sve u svom brižljivo uređenom svijetu. Ivi je borac i ona će se boriti za ono što voli. A usput će otkriti da su ona sama i njen život složeniji i dublji nego što je mislila.
Šta će ostati isto? Šta će se zauvijek promijeniti? I da li je cio svijet jedne žene krhak koliko i njen najbolji porcelanski servis za ručavanje?
„Prva noć je roman noar pitak kao hladno pivo ili koka-kola, zavisi od sklonosti, ali svakako je hranjiv, a ne goji. Hrani pre svega jedan san: da muškarci i žene mogu jednog dana da nauče da razgovaraju ili barem da slušaju jedni druge.“
Darija Binjardi
Milano, mart 2008: jedna devojka i jedan muškarac provode prvu zajedničku noć. Vode ljubav, jedu, šapuću jedno drugom slatke besmislice. I razgovaraju. A ono što je počelo kao polušaljiv izazov: „Noćas mi moraš ispričati ceo svoj život", pretvorilo se u napeto putovanje u prošlost obeleženu dramatičnim događajima i nezamislivim obrtima, koju devojka uprkos tome pripoveda s osmehom i neodoljivom lakoćom.
Njena priča počinje davnim misterioznim zločinom, a završava se čudnim ljubavnim četvorouglom u kojem se ona na kraju suočava s tajnama svoga muža, ljubomorom svoga ljubavnika i bolesnom zaljubljenošću svog progonitelja. Napetost raste do samog kraja, kada se sve survava u neočekivani ishod, u konačno svođenje računa iz prošlosti, a budućnost je i dalje neizvesna. Tek u poslednjem poglavlju saznaćemo ko je taj muškarac: čovek koji je predano proživeo s tom devojkom sate ispunjene pričom o nasilju i nežnosti.
Napetost, kao zaštitni znak Montanarijevog stila, u ovom nesvakidašnjem romanu uzbudljivo je istakla najskrivenije strane muško-ženskih odnosa.
