Roman Jasminke Tihi-Stepanić postavlja pred čitatelje još jednu dojmljivu priču, ovaj put viđenu očima djevojčice. Lucija je četrnaestogodišnjakinja koja tog ljeta saznaje da život jednostavno nije pošten. Njezino Ljeto na jezeru Čiču nije od onih „nezaboravnih ljeta koja stanu u memoriju mobitela“. Roman otvara situacija u kojoj preplašena Lucija traži brata koji je nestao iz kuće, usred oluje praćene velikom grmljavinom. Našla ga je na rubu ceste, mokrog i promrzlog, bio je krenuo pronaći mamu koja mu nedostaje. Zebnja koja se Luciji tada uvukla u srce i „širila po tijelu kao bockavo inje“ ostat će zauvijek zapamćena. Dok majka radi sezonski posao sobarice u Poreču, koji je prihvatila nakon što je ostala bez posla promotorice u propaloj izdavačkoj kući, otac u dalekoj bavarskoj prijestolnici Münchenu, radom u tamošnjoj slavnoj automobilskoj tvornici, pokušava popraviti kućni budžet. O Luciji i njezinu jedanaestogodišnjem bratu Janku brine baka Višnja. Svi zajedno puni su snova o svijetloj budućnosti, zbog koje se isplati izdržati malo teških i usamljenih dana. Svima je sreća slika vlastite obitelji na okupu. Luciju muče i ljubavni problemi, kako i dolikuje završenoj osmoškolki. Odnos žene i muškarca nešto je o čemu malo zna, ali zato često razgovara s prijateljicom Petrom, koja će unijeti i tračak sumnje u ljubavne, odnosno preljubničke i komplicirane, veze odraslih. Tako će Lucija sa strahom pomisliti kako je otac možda baš zato ne poziva u Bavarsku, iako ona tjednima spremno čeka poziv. Njezino iskustvo s dječacima koje upoznaje na jezeru, osobito s jednim Jakovom, polako će u njoj probuditi osjećaje iščekivanja i zaljubljenosti.
Romani Jasminke Tihi-Stepanić ne nude način da se pomoću njih ogradite od svijeta, ne oblikuju se tako. Upravo suprotno. Oni vas pokušavaju naučiti kako svijet razumjeti i s njime se povezati. I ovaj je tako zamišljen. Može vam ponuditi odgovor. I utjehu. Nema krivih. (Patricia Marušić, Predgovor)
O AUTORU:
Jasminka Tihi-Stepanić istaknuta je autorica dječje književnosti i književnosti za mlade. Svojim je višestruko nagrađivanim romanima pridonijela i pridonosi recepciji hrvatske dječje književnosti i književnosti za mlade, koja se u jednom času našla na marginaliziranom položaju. Autorica se bavi temama koje su mnogima bolne i teške, stoga njezini romani redovito upućuju na pukotine u mladenačkim i obiteljskim odnosima te na taj način odgajaju i stvaraju socijalno osviještene mlade čitatelje. Ljeto na jezeru Čiču bavi se društvenim, ljubavnim i obiteljskim problemima u kojima se mladi mogu pronaći i iz njih izvući bogate pouke, korisne za čitav život.
Jasminka Tihi-Stepanić rođena je 1958. godine u Velikoj Gorici. Profesorica je hrvatskoga jezika i književnosti u OŠ Eugena Kvaternika u rodnome gradu. Istaknuta je autorica dječje književnosti i književnosti za mlade. Njezin roman prvijenac Imaš fejs? dobio je Nagradu „Mato Lovrak“ za najbolji roman namijenjen djeci i mladima, objavljen u 2011. godini. Istoimena radioigra nagrađena je posebnom nagradom na 9. međunarodnom festivalu radioigara za djecu i mlade Prix Ex Aequo u Bratislavi, koju dodjeljuje Međunarodna unija za dječju knjigu IBBY. Objavila je roman Bacit ću ti kompjutor kroz prozor 2013. godine i zbirku priča Baš kao Harry Potter 2014. godine. Slijedi roman Moja neprijateljica Ana za koji je dobila Nagradu „Anto Gardaš“. Prošle godine objavila je roman za mlade Dom iza žice koji je ušao u uži izbor za dodjelu Nagrade „Anto Gardaš“.
“Leteći razred” naziv je igrokaza koji dječaci pripremaju za Božić. Internat postaje pozornicom zanimljivih zbivanja, a u njemu susrećemo mnogo “Emila” i “Tončeka”. Tu je Johnny, dječak bez roditelja, uvijek gladan Matthias, plašljivi Uli, najbolji učenik petoga razreda Martin, Sebastian i drugi. Dječaci dolaze u sukobe sa starijim đacima, naročito maturantima, ali još u žešće sukobe s učenicima druge škole, pa se razvija pravi mali rat medu njima. U takvim sukobima dječaci očvršćuju i uče. Hrabro se bore za ono što je, po njihovu uvjerenju, pravo. Zanimljiv je odnos učenika i profesora. Odgojitelja koji ima najviše razumijevanja za njihove velike i male probleme nazivaju Justus (lat. pravedan).
U nastavku uspješnice “”S ljubavlju, Simon”” prema kojoj je snimljen istoimeni holivudski hit, glavna junakinja je Simonova najbolja prijateljica Leah. Njezin je život sve samo ne dosadan – počevši od drama s prijateljima, prvom ljubavi, pa do svega onoga što nosi završetak srednje škole. Kad bi i ostalo bilo ritmično poput glazbe koju stvara svojim bubnjevima, sve bi bilo lakše, ali nekako se čini da Leah ne uspijeva donijeti malo ritma i sklada i do drugih segmenata života. A kako bi i mogla kad ona predstavlja anomaliju u usporedbi s ostalima u njezinu društvu?
Kod Lee je sve netipično, od njezine težine i toga kako se nosi s time (nitko ne shvaća da postoji debela cura koja nije na dijeti), njezine majke i stila života koji vode, društvenog statusa, hobija, moguće seksualne orijentacije (o tome se ne usudi progovoriti čak ni svom najboljem prijatelju Simonu, koji je stručnjak na tom području).
Matura je na pomolu, za njom i životne odluke o studiju, a društvo oko Lee i Simona zajedno s njima puca po šavovima. Među bliske prijatelje uvući će se nemir udružen s pritiskom zbog prvih pravih odraslih odluka koje svatko od njih mora donijeti. No kad se usred svih tih kolebanja Leah preko ušiju zaljubi u osobu u koju se možda i ne bi trebala zaljubiti, tek tada uviđa dimenzije promjena koje polako preuzimaju njezin život.
Poput svoga prethodnika, romana o Simonu, i ovaj o Lei osvojio je srca mladih čitatelja diljem svijeta.
O AUTORU:
Becky Albertalli doktorirala je kliničku psihologiju i godine karijere posvetila radu s adolescentima. Zato je njezin uvid u njihove probleme i živote jedinstven, a njezina djela nagrađena i priznata te prevedena na brojne jezike.
Nije pretjerano reći da je Angela Carter svojim fantastičnim pričama i romanima otvorila prepoznatljiv rukavac u kaotičnoj postmoderni u koji su se slile glavne umjetničke i mislilačke bujice dvadesetog stoljeća. Nadrealizam, psihoanaliza, magijski realizam, feminizam − sve te struje vrtlože se u njezinim radovima uz elemente gotičkog horora, satire, apsurda, fantazmagorije.
Hrvatski čitatelji dosad su u prijevodu mogli čitati samo njezin rani roman “Čarobna prodavaonica igračaka” (2003.), ali njezina najutjecajnija zbirka “Krvava odaja” dosad je bila neobjavljena, premda joj je upravo ona osigurala slavu s obje strane Atlantika. Njezin je utjecaj u proteklih nekoliko desetljeća neprijeporan, jer Angela Carter pogađa samu srž onoga što u suvremenoj književnosti lako komunicira sa širokim krugom čitatelja a opet zadržava slojevitost i intelektualnu izazovnost ozbiljne fikcije. Vjerojatno je upravo zbog toga prema časopisu The Times Angela Carter na desetome mjestu najvećih britanskih autora od 1945. Na hrvatski je njezin zamršen stil majstorski prevela Senka Galenić, čuvajući arhaičnost i fantazmagoričnost autoričine poetike.
Književnost, kazalište i film obiluju suvremenim inačicama klasičnih bajki, među kojima su mnoge isprazne i sentimentalne, u službi komercijalnih pothvata, ali neke uspijevaju izokrenuti kanon tako da prokažu okoštale predodžbe koje djeci od najmanjih nogu usađuju dominantnu ideologiju. Dubinom i poetskom snagom svojega proznoga izraza Angela Carter, pak, očuđuje stereotipe posežući za onime što je u bajkama skriveno između redaka.
Angela Carter vraća bajke odraslima prepoznajući njihovu vitalnu drskost i duboka pitanja zbog kojih su te fantazmagorične i apsurdne priče opstale stoljećima, obasjavajući pritom i mnoge suvremene teme, kao što je propitivanje uloge koju same žene igraju u vlastitu podčinjavanju. Žena za nju nije, naime, idealizirana figura, nego slojevito biće u kojem se vrtlože snažni, katkad proturječni nagoni.
Kao što piše u “Gospodarici kuće ljubavi”, u kojoj se tema vampirice isprepliće s Uspavanom ljepoticom: “Ona je duhovima opsjednuta kuća. Ne pripada sama sebi.”
(Iz predgovora Petre Mrduljaš)
Za knjigu Ja magarac mogli bismo reći da je najizvornija i najzačudnija, da u svojoj posudi sadrži najgušći i najzreliji Balogov nonsens, da je najvedrija i najveselija, da sadrži najduhovitije i najraznovrsnije jezične igre; da su u njoj najbogatije zastupljeni svi postupci Balogove nonsensne gramatike i stilistike.
Izum o kojemu je riječ u ovom uzbudljivom romanu davnašnji je san brojnih znanstvenika, umjetnika, sanjara; zapravo svakog znatiželjnog i maštovitog čovjeka. Književnik Anto Gardaš ponudio nam je iluziju oživotvorenja tog sna, a kakav je bio izum profesora Leopolda, čemu je služio te u kakve je pustolovine odveo junake ovog fantastičnog romana saznat ćeš pažljivo čitajući.Kako bi se lakše uživio u fabulu romana i pozorno pratio sva zbivanja, savjetujemo ti da potražiš značenje sljedećih riječi: institut, atom, fizika, materija, energija, svemir, crne rupe. Značenje ostalih manje poznatih riječi pronaći ćeš na rubnicama knjige
Suveremena engleska književica Sophie Nicholls u svojem prvom romanu HALJINA pripovijeda šarmantnu, ali i dirljivu priču o majci i kćeri koje veže neraskidiva ljubav nad koju se natkriva mračna tajna koja bi mnogo toga mogla promijeniti. Ovaj sjajni roman savršeno je štivo za sve obožavateljice vintage mode i ljubiteljice neočekivanih ljubavnih priča.
Jednog siječanjskog dana u York će doći dvije neobične žene. Fabia Moreno i njezina kći Ella. U tom su gradu odlučile otvoriti dućan čarobne vintage odjeće. No zašto su došle?
Fabia ne želi samo prodavati divne haljine ženama koje će u njima uživati nego i pobjeći od prošlosti koja je proganja. I Ella se želi uklopiti u novi život, no neki i nisu presretni zbog njihova dolaska. Hoće li Fabia uspjeti zanemariti predrasude koje se pred njom pojavljuju? Koju to mračnu tajnu ona krije? A imaju li svilene podstave i nevidljivi šavovi na haljinama koje prodaje neke tajne moći ili se to samo tako čini? Ali osim Fabije i Elle svoje priče ispričat će i cipele s leopardovim uzorkom, večernje haljine i skupocjeni šalovi.
Policijski inspektor Fabian Risk sa svojom obitelji odlazi iz Stockholma u manji i mirniji Helsingborg kako bi ondje započeo nov život i izgladio bračnu krizu. No samo nekoliko sati nakon dolaska u rodni grad, pozvan je da se priključi istrazi krajnje okrutnog ubojstva. U lokalnoj školi pronađeno je tijelo bez šaka Jörgena P?lssona, Riskova školskog kolege. Uskoro osvanu nova trupla njegovih bivših kolega iz razreda, a Risk se nađe u utrci s vremenom. Hoće li pronaći ubojicu prije nego što ovaj pobije cijeli njegov razred?
„Roman o konačnoj osveti koji ledi krv u žilama „Mračniji od Stiega Larssona i sumorniji od Henninga Mankella.“ – Tony Parsons
„Oštrim zapažanjima, likovima koji su puni mana te jezivošću podsjeća na Mankella u najboljim danima.“ Sunday Times
„Epskih razmjera i ambiciozno. Ahnhem je osvježenje u svijetu švedskih krimića.“ Daily Mail
„Briljantan i britak krimić od kojega se ne možete odvojiti, a srce vam ne može prestati lupati.“ Norrbottens-Kuriren
„Prvijenac Stefana Ahnhema psihološki je triler s karakterom američkih serijskih ubojica i dodatkom švedske tradicije kriminalističkih romana.“ Upsala Nya Tidning
O AUTORU:
Stefan Ahnhem (1966.) švedski je scenarist i pisac kriminalističkih romana koji svoj autorski stil gradi stapajući napet i mračan ugođaj svojstven nordijskom noiru s kinematografskim kvalitetama pisanja scenarija. Dosad je objavio četiri romana iz serije o policijskom inspektoru Fabianu Risku koji su mu donijeli brojne nagrade i odveli ga na sam vrh svjetskih uspješnica: nacionalnu nagradu Crimetime Specsavers Award za njegov književni prvijenac Žrtva bez lica (Offer utan ansikte, 2014.) te MIMI Award za najbolji kriminalistički roman u Njemačkoj za Deveti grob (Den nionde graven, 2016.)
Mračan, zastrašujući i krajnje atmosferičan roman „Zamračenje“ izvrstan je novi triler iz pera jednog od najboljih pisaca krimića s Islanda.
U unutrašnjosti predivnog fjorda na sjeveru Islanda jednoga je ljetnog dana pronađen leš muškarca koji je premlaćen do smrti. Ispostavi se da je to građevinac koji je radio kao kooperant na probijanju novog tunela, često išao na daleka putovanja i bio vrlo angažiran u lokalnim humanitarnim aktivnostima.
Dok se sunčane arktičke noći pretvaraju u tamu zbog oblaka pepela uslijed vulkanske erupcije na jugu zemlje, iz Reykjavika stiže mlada novinarka da bi samostalno istražila slučaj, ne znajući da se istodobno jedna nevina osoba bori za život. Inspektor Ari Thór i njegovi kolege u policijskoj postaji u Siglufjöruru za to vrijeme muku muče sa sve zamršenijim slučajem, a njihova osobni problemi sve to još samo dodatno otežavaju. Kakve je tajne skrivao ubijeni muškarac i što prešućuje mlada novinarka? Dok im prijete nijeme sjene iz prošlosti, a tama nad Islandom postaje sve gušća, svi oni ulaze u utrku s vremenom – moraju pronaći ubojicu dok još netko drugi ne izgubi život…
“Predivno napisan i elegantnog tona, sa zapletom koji tek postupno postaje jasan. Pri čitanju se stječe dojam kao da zurite u gustu maglu i čekate da se u njoj ocrtaju obrisi koje ćete moći razabrati.”–The Guardian
“Uspješna kombinacija nordijskog noirea i klasičnog krimića u stilu Agathe Christie.”–The Washington Post
Međunarodna književna senzacija, izuzetan debitantski roman koji premošćuje granice vremena i odlijeva plamenovima pakla, Vodoriga će vas natjerati da povjerujete u nemoguće. Očaravajuća priča o padu jednog čovjeka u osobni pakao i njegovom potragom za iskupljenjem i spasenjem…
Na mračnoj cesti usred noći jedan će se automobil strovaliti u provaliju. Njime upravlja neimenovani, prekrasni muškarac, duboko ogrezao u nemoralnosti suvremenog društva. Stravična će ga nesreća ostaviti na životu, ali njegovo će tijelo obilježiti nevjerojatno bolnim i strašnim opekotinama. U agoniji, u bolnici sklapa pakt sam sa sobom – čim mu dopuste izaći, počinit će samoubojstvo, jer sada nije ništa više doli čudovište koje vrišti u paklenim i neizlječivim mukama. No, pokraj njegova kreveta pojavit će se jedna od pacijentica u bolnici, Marianne Engel. Ova prekrasna žena plavo-zelenih očiju i neukrotive kose kiparica je specijalizirana za izradu vodoriga, upečatljivih izrezbarina u obliku zmajeva, ljudi i drugih oblika legendarnih zvijeri kojima iz usta navire voda, udobno smještenih uglavnom na crkvama. Marianne će s našim (anti)junakom podijeliti podjednako nevjerojatnu i fascinantnu priču, tragičnu priču o nezaustavljivoj ljubavi koja se proteže kroz stoljeća i u kojoj je njezin sugovornik glavni protagonist…
Blagdangradom upravlja božićna mafija. Uskršnja se banda sasvim dobro snalazi, a čudacima Noći vještica nitko ne može vjerovati. Iza prštavih parada i ludih cjelonoćnih tuluma skriva se svijet nasilja i sumnje u kojem svaki blagdan strahuje da će doći dan kad će ga ljudi prestati slaviti. U nedjelju prije Dana zahvalnosti, krhko je primirje narušeno pokoljem desetak uskršnjih jaja, a Max Martin, detektiv blagdangradskog odjela za umorstva, morat će se utrkivati s vremenom i riješiti slučaj prije negoli okršaji bandi unište grad – makar svaki trag vodi prema Sjevernom polu i onome Debeljku, glavom i bradom. Max će se uplesti u polusvijet glamuroznih vilenjačkih klubova, odrpanih kosturskih dilera i suludog Kralja Noći Vještica. Bit će to svijet besmislenog nasilja i božićnog nakita, glamura i grijeha, medenjaka i metaka. Bit će to težak slučaj u Blagdangradu.
Cody McClain Brown autor je biografskih bestselera Propuh, papuče i punica i Hrvatska uzvraća udarac. Ovo mu je roman prvijenac.
Kultni roman Sve zbog jednog dječaka priča je o Willu, tridesetšestogodišnjem vječnom dječaku koji vodi posve bezbrižan, netipičan odrasli život (umjesto radom, financira se pozamašnim godišnjim prihodom od naslijeđenih očevih tantijema), te o dvanaestogodišnjem Marcusu, djetetu nedavno razvedenih roditelja. Zapravo Marcus i nije jedini dječak u ovoj priči. Iako je Will formalno odrastao čovjek, njegova lijenost, prijetvornost i izbjegavanje svake vrste odgovornosti i obaveza, čine ga na neki način i nezrelijim od Marcusa.
Will će, prolazeći kroz bezbrojne veze, zaključiti kako su samohrane majke najpoželjniji oblik partnerica, samo zbog činjenice da su zbog usamljenosti zahvalne na svakoj mrvici pažnje koju im muškarac posveti, te da je u takvoj vezi izvan opasnosti od nasrtaja na njegov savršeno uređeni samački život. Zato će se uvući u Klub razvedenih roditelja pretvarajući se da ima sina kojeg odgaja kao samohrani otac.
No ubrzo upoznaje Marcusa koji će mu u život donijeti cijeli niz problema s kojima se ne zna nositi, jer Marcus želi nekoga tko će mu biti otac, a ujedno i idealan partner njegovoj majci. Will će se svim silama odupirati Marcusovu planu, no dječakova upornost uplest će ga u događaje kakve je svim silama nastojao izbjeći, tjerajući ga da postane dijelom svakodnevnog kaosa života kakve žive obični ljudi – života koji uključuju intenzivne i komplicirane međusobne odnose, odgovornost i brigu za druge.
Sve zbog jednog dječaka priča je koja analizira tematiku odrastanja, međusobnih odnosa i odgovornosti, učeći nas kako se brigom za druge ne odričemo svoje slobode, već izgrađujemo ravnopravniji svijet u kojem ćemo i sami iskusiti toplinu i sigurnost kakve nam mogu pružiti samo oni ljudi kojima smo jednom pružili ruku stvorivši im mjesto u svom životu. Po ovom je romanu 2002. godine snimljen istoimeni filmski hit s Hughom Grantom u glavnoj ulozi.
Sedam smrti Evelyn Hardcastle dobitnik je nagrade Costa za najbolji debitantski roman.
Umjesto proslavom, bal pod maskama završava tragedijom. Dok gosti zadivljeno promatraju vatromet, netko će lijepu i mladu kćer vlasnika imanja Blackheath lišiti života.
No Evelyn neće umrijeti samo jednom. Dokle god Aiden Bishop, jedan od uzvanika, ne riješi zagonetni zločin, dan će se ponavljati bez kraja i konca. I uvijek će završiti sudbonosnim hicem iz pištolja. Jedini način da prekine taj začarani krug jest da otkrije ubojicu. K tome, Aiden se iz dana u dan budi utjelovljen u tijelu druge osobe. Svjestan da sitnice mogu promijeniti ishod i donijeti nove informacije, on pokušava promatrati svijet ne samo svojim, već i njihovim očima. Zbunjeni ste? Otvorite širom oči, jer detalji su svuda oko vas.
“Mračno komičan krimić u stilu Agathe Christie, apsolutno nepredvidljiv i s lepezom neobičnih likova.” Kirkus Reviews
“Posve originalno i neodoljivo.” The Times
O AUTORU:
Stuart Turton honorarni je novinar-putopisac koji je radio u Šangaju i Dubaiju. Dobitnik je nagrade Brighton and Hove za kratku priču. Sedam smrti Evelyn Hardcastle autorov je književni prvijenac, a poznata producentska kuća koja je radila čuvenu seriju Downton Abbey planira i njegovu ekranizaciju.
Roman “Sadako hoće živjeti”vodi nas u Nippon (zemlju izlazećeg sunca), kako Japanci nazivaju svoju zemlju. To je zemlja koja se sastoji od 4000 otoka među kojima se ističu četiri najveća: Honshu, Hokkaido, Shikoku i Kyusho, na kojima i živi najveći broj japanskog stanovništva. Zemlja izlazećeg sunca nije naročito gostoljubiva za svoje stanovnike. Uz vruću klimu na jugu i hladnu u sjevernom dijelu Japana, česti su i potresi razorne snage. Vjerojatno u oskudici plodnog i sigurnog tla i ugodne klime leži i težnja japanskih vladara u prošlosti za proširivanjem na druge prostore i države. Dobru prigodu za to japanski je car vidio u doba Hitlerove i Mussolinijeve osvajačke ere u Europi, te im postao moćan saveznik. Ohrabrivši se početnim uspjesima u osvajačkom pohodu na Kinu i mnoge otoke i poluotoke u Južnom kineskom moru i Tihom oceanu, 7. prosinca 1941. Japan ulazi u rat sa Sjedinjenim Američkim Državama napadom na američku pomorsku bazu Pearl Harbor. Siloviti osvajački pohodi Japanaca doživljavali su s vremenom sve manje uspjeha, ali jak nacionalni osjećaj nije bio sklon priznanju poraza. No, pohlepna osvajanja i okrutno ratovanje naposljetku završava u vlastitim gradovima (Hirošimi i Nagasakiju) koji su doživjeli katastrofalnarazaranja.
U ovom romanu upoznat ćemo sudbinu japanskog lučkog grada Hirošime na koji je bačena prva atomska bomba u ljudskoj povijesti. Bio je to grad daleko od ratnih djelovanja, čiji se život vrtio oko ratne industrije i brodogradnje. Život u gradu bio je ozbiljno zahvaćen ratnom oskudicom i ugrožen djelovanjem neprijatelja u nekoliko manjih zračnih napada sve do dana koji je ovaj grad i većinu njegovog stanovništva izbrisao s lica zemlje. Važan dio radnje odvija se i na udaljenom Marijanskom otočju, u Tihom oceanu, odakle su polijetali američki ratni zrakoplovi u bombardiranje japanskih gradova.
Glavni likovi romana su desetogodišnji dječak šigeo Sasaki i njegova četverogodišnja sestra Sadako. Zbog angažiranosti roditelja u vojnim službama, oni su prepušteni sami sebi, odnosno šigeo brine o mlađoj sestri koja teškoću ratnog vremena najviše osjeća kroz glad koja im je svakodnevni pratilac. Ostali likovi predstavljaju sve dobne skupine stanovništva u gradu: vojnici u vojarnama, stari graditelj čamaca Nišioka i susjeda Kumakihi predstavljaju zapostavljene i oskudici prepuštene starije osobe, na ulicama su učenici i studenti uključeni u Radne službe, a radnice u brodogradilištu izrađuju ratnu opremu vojnicima na frontu itd.
Skutren na dnu jame u koju se sakrio, dječak napeto osluškuje dovikivanje muškaraca koji ga proganjanju. No nakon što se glasovi izgube u daljini, pred njim ostaje beskrajna i jalova ravnica koju mora prijeći želi li se zauvijek udaljiti od onog što ga je nagnalo na bijeg. Jedne noći na putu nailazi na starog pastira. Od tog trenutka njihovi životi više neće biti isti.
Pustopoljina je čarobna priča o hrabrom dječaku koji bježi kroz područje koje je poharala suša i kojim vlada nasilje. To je zatvoren svijet, bez imena i datuma, iz kojeg je moral iščeznuo bez traga jednako kao i voda. U takvim će okolnostima dječak, čija sudbina još nije sasvim određena na propast, biti prisiljen naglo savladati kako pravilno procijeniti ljude i njihove postupke, ili pak zauvijek prihvatiti nasilje u kojem je odrastao.
»Originalnost, bogatstvo vokabulara i realizam koji se izdignuo do mitskog statusa.« La Vanguardia
»Oskudan dijalozima, ali bogat filmskim opisima, Carrascov roman temelji se na starim arhetipima zajedničkog putovanja dvojice likova, opisujući pritom ljepotu sumornog, bezimenog krajolika te odnos između starca i dječaka… Surovo i elegantno ispričana priča; traganje za nečim što se istodobno čini i novo i staro.« Kirkus
»Veličanstven debi pisca čiji se mračan i simboličan pogled na društvo čini zastrašujuće realističan.« Library Journal
Priča o novom prezimenu drugo je poglavlje sage o životu dviju izuzetnih djevojaka iz Napulja, tetralogije koja je Eleni Ferrante donijela svjetsku slavu i hvalospjeve kritike. Moćna saga o ženskom prijateljstvu i nevjerojatno precizna freska društva, remek-djelo misteriozne talijanske spisateljice kanonska je proza našeg vremena.
Elena i Lila, junakinje senzacionalnog serijala Genijalna prijateljica, ostavile su djetinjstvo za sobom. Lila je postala zatočenica svog braka, dok Elena polako sazrijeva pokušavajući upoznati svijet izvan granica svog susjedstva. Ljubav, ljubomora, obitelj, sloboda i predanost ključni su pojmovi koji određuju ovu fazu života dviju djevojaka. A tu je i kompleksno prijateljstvo koje konstantno varira između iznimne privrženosti i grubog odbacivanja, ali i dalje je sama srž njihovih emocionalnih života.
Elena i Lila postaju žene, obje plaćajući visoku, a ponekad i okrutnu cijenu tog prijelaza.
Majstorica neizrecivog.- The Guardian
Priča o novom prezimenu, baš kao i prva knjiga tetralogije, proza je najviše razine.- The Independent
O AUTORU:
Elena Ferrante umjetničko je ime talijanske spisateljice čiji identitet nije poznat javnosti i taji ga još od objave svojeg prvog romana L’amore molesto 1992. O tome tko stoji iza tog pseudonima ne zna se mnogo, pa čak ni radi li se o muškarcu ili ženi, ali ono što je sigurno jest da je riječ o osobi koju vodeći svjetski kritičari i teoretičari smatraju jednim od najvažnijih imena suvremene svjetske književnosti. Proboj na sceni ostvarila je romanom Dani zaborava (hrvatski prijevod objavljen je 2015.), ali tetralogija koju čine romani: Genijalna prijateljica, Priča o novom prezimenu, Priča o onome tko bježi i onome tko ostaje te Priča o izgubljenoj djevojčici donijela joj je svjetsku slavu.
Elena Ferrante odluku da piše pod pseudonimom objasnila je čim je počela objavljivati time da „tekst jednom kad je napisan nema potrebe za autorom“.
Koliko je god potreba očuvanja vlastite nedodirljive privatnosti generalno nespojiva s autorom kao javnom osobom, autorica je ostala dosljedna u svojoj odluci. Kritičari diljem svijeta proglasili su je jednom od najvažnijih svjetskih autora našeg doba, časopis Foreign Policy 2014. uvrstio ju je među 100 najutjecajnijih svjetskih intelektualaca, a časopis Time 2015. među 100 najutjecajnijih ljudi svijeta.
