U romanu Iluzije, bajkovitoj priči o čarolijama, ljubavi i opasnosti, sve što ste mislili da znate o vilama zauvijek će se promijeniti.
Nakon što je roman Krila postao najprodavanija knjiga za mlade na listi New York Timesa, Aprilynne Pike piše Čarolije u kojima se nastavlja pustolovina jesenske vile Laurel. U romanu Iluzije, trećem nastavku serijala o vili Laurel koja, odrastajući među ljudima, nastoji spasiti vilinski svijet od trolova, ljudi pa i drugih vila, saznaje da sve ono što je naučila na vilinskoj Akademiji u Avalonu nije potpuna istina. I da je neprijatelj opasniji no što je mislila.
APRILYNNE PIKE priča priče o vilama otkad je bila dijete s hiperaktivnom maštom. U dobi od dvadeset godina završila je dodiplomski studij kreativnog pisanja na fakultetu Lewis-Clark u Lewistonu u državi Idaho. Aprilynne trenutačno živi s mužem i troje djece u državi Utah, gdje sanja o toplijim podnebljima.
Ostale naslove Aprilynne Pike potražite ovdje.
Britkim smislom za humor i s velikom toplinom, njemačka glumica i redateljica Adriana Altaras, rođena u Zagrebu, u autobiografiji Titove naočale isprepleće događaje iz svojega kaotičnog umjetničkog života u Berlinu s neobičnom poviješću svoje obitelji. Pripovijeda o ocu, cijenjenom liječniku, koji je uvijek želio biti junak, ali je imao i nekoliko ljubavnica istodobno, i o usamljenoj majci, arhitektici, punoj snage.
Adriana Altaras živi s dvojicom sinova i suprugom koji strpljivo podnosi njezine židovske neuroze čekajući da se ona vrati kući nakon mnogobrojnih dramskih i opernih režija ili filmskih snimanja po cijelome svijetu. Sve je, dakle, u redu – ali kad umru njezini roditelji, a ona naslijedi stan koji nitko nije pomnije preuređivao četrdeset godina, pokušat će se probiti kroz neobično nasljedstvo kako ono intimno tako i ono fizičko, koje joj hrvatska država godinama odbija vratiti.
Dirljiva pisma i stare fotografije oživjet će ne samo burne obiteljske događaje nego će i mrtvi početi pričati vlastite priče… Autorica pripovijeda priču o zagrebačkoj obitelji koju su valovi povijesti potapali, izbacivali na puste obale i iskrcavali po cijelom svijetu. Politika, religija, povijest i ljubav zaigrali su šah s ljudima koji su završavali u plinskim komorama, lutali svijetom pitajući se tko su i gdje im je dom, ali i pisali zanimljive knjige, dali velike doprinose medicini i umjetnosti…
Od Zagreba i Splita preko Giessena i Berlina do New Yorka i Miamija teče nezaboravna obiteljska priča koja ostavlja tragove po cijeloj Europi i uzburkanome 20. stoljeću.
O autorici:
Adriana Altaras rođena je 1960. godine u Zagrebu, a 1964. godine odselila se u Italiju. Od 1967. godine pohađa školu u Italiji, a poslije u Njemačkoj. Studirala je glumu u Berlinu i New Yorku. Od 1983. godine glumi u mnogim filmovima za kino i televiziju. Od 1990. godine Adriana Altaras redovito postavlja predstave u njemačkim kazališnim i opernim kućama.
Surađivala je sa Shoah fondacijom Stevena Spielberga, a 2002. godine postala je umjetnička ravnateljica Židovskih dana kulture u Berlinu. Nagrade i drugo: Savezna filmska nagrada, Kazališna nagrada pokrajine Nordrhein-Westfalen, Srebrni medvjed za glumačka dostignuća. Adriana Altaras živi u Berlinu, ima dva sina i smeđi pojas u karateu.
Ostale naslove Adriane Altaras potražite ovdje.
U zgodnom, mirnom kutku Pariza, dražesna, mala slastičarnica samo čeka da je otkriju, a na jelovniku bi se mogla pojaviti i ljubavna priča…
Kao najmlađoj od četvero djece, Nini Hadley su njezina starija braća uvijek govorila što bi trebala činiti te kako se ponašati. Stoga, kada je dobila priliku otputovati u Pariz i pomoći održati tečaj iz slastičarstva, jedva je dočekala svima reći – au revoir ! No postoji problem: vlasnik je slastičarnice uspješni vrhunski kuhar i slastičar Sebastian Finlay. On je ujedno najbolji prijatelj njezina brata Nicka – i muškarac u kojega je oduvijek potajno zaljubljena. Između slasnih eklera i profinjenih makarona koji se tope u ustima, Ninine kulinarske kreacije nisu jedino iskušenje s kojim se suočava…
O autorici knjige Mala slastičarnica u Parizu:
ulie Caplin ovisna je o putovanjima i dobroj hrani. Neprestano je u potrazi za savršenim džinom i strašno je izbirljiva kad je riječ o čašama, vrstama tonika i začinima. Kad ne isprobava različite džinove, piše svoje romane koje smješta u različite gradove koje je posjetila tijekom posljednjih godina.
Nekoć je radila kao voditeljica odjela za odnose s javnošću, pa je godinama putovala Europom i vodila vrhunske kritičare hrane i pića na putovanja na kojima su uživali u gastronomskim delicijama mnogobrojnih gradova ltalije, Francuske, Belgije, Španjolske, Danske i Švicarske. Bio je to težak posao, ali netko i to mora raditi. Ta su joj putovanja dala inspiraciju za Mali kafić u Kopenhagenu i druge knjige.
U kući Helija, boga Sunca i najmoćnijega Titana, rađa se kći Kirka, neobično dijete: ni moćna poput oca ni opako zamamna poput majke. Potraživši društvo u svijetu smrtnika, otkriva da ipak ima moć: moć čarobnjaštva koja prijeti i samim bogovima.
Osjećajući se ugroženima, protjeruju je na napušten otok na kojemu ona usavršava okultno umijeće, pripitomljava divlje zvijeri i s vremenom susreće mnoge od najslavnijih mitoloških likova, među kojima, naravno, i Odiseja.
No Kirka nehotice navlači na sebe gnjev i ljudi i bogova, a kako bi zaštitila ono što najviše voli, mora skupiti svu snagu i jednom za svagda odlučiti želi li pripadati društvu bogova među kojima je rođena ili smrtnika koje je zavoljela.
Nezaboravno uvjerljivi likovi, zadivljujući jezik i neodoljiva napetost čine Kirku pripovjedačkim čudom, očaravajućom pričom o obiteljskom suparništvu, dvorskim spletkama, ljubavi i gubitku, koja ujedno slavi nesalomljivu žensku snagu u svijetu kojim vladaju muškarci.
U burno ljeto 1974., tinejdžerka Kate Mularkey pomirena je sa statusom jedne od najnepopularnijih cura u školi. Nenadano u njezin život ulazi prekrasna Tully Hart koja joj začudo želi biti prijateljica. Iako na prvi pogled Tully ima sve – ljepotu, pamet i ambiciju – iznutra je izjeda duboki osjećaj tuge i usamljenosti.
Kate i Tully zajedno prolaze turbulentne mladenačke godine, ali dok Tully kreće putem slave i vrtoglavog uspjeha, Kate se želi skrasiti uz ljubav svojeg života i uživati u toplini obiteljskog doma. Ne može ni naslutiti koliko će je život žene i majke promijeniti i koliko će, u jednom trenutku, pozavidjeti svojoj najboljoj prijateljici. Na koncu će jedan izdajnički čin staviti njihovo prijateljstvo na kušnju…
“Moćna pripovijest o pokretačkoj snazi prijateljstva koje odolijeva svim iskušenjima.” Publishers Weekly “
Potresan roman o ljubavi i gubitku koji nikoga neće ostaviti ravnodušnim.” us.mcmillan.com
“Kristin Hannah spisateljica je kojoj baš uvijek polazi za rukom istodobno nasmijati i rasplakati svoje čitatelje.” Goodreads
O autorici romana Ulica krijesnica:
Kristin Hannah nagrađivana je američka spisateljica romana ljubavno-obiteljske tematike. Toplina i neposrednost njezinih priča u kojima se čitatelji lako pronalaze te nenadmašno psihološko portretiranje likova donijeli su joj svjetski uspjeh i iznimnu popularnost kod čitatelja. U izdanju Znanja dosad su objavljeni njezini bestseleri Zimski vrt,Boje istine, Posljednji ples leptira i Slavujeva pjesma.
Prijevod: Maja Klarić
“Strah u Ulici Lipa” zanimljiv je roman za djecu koji govori o tipičnim problemima djetinjstva. Radnja romana ispričana je jednostavno, ali zanimljivo, pa roman lako pronalazi svoje obožavatelje među djecom. Pripovijedanje radnje je iznimno napeto, a sva radnja okreće se oko glavnog lika, uz kojeg stoji njegovo društvo. Budući da je roman orijentiran prema glavnom liku možemo ga nazvati i romanom lika. To vidimo i prema perspektivi pripovijedanja, koja dolazi od tog lika, pa se okolnosti radnje sagledavaju iz njegove perspektive.
Roman se prvenstveno bavi nasilnim dječakom Mungosom. On se pojavljuje u Ulici lipa i ubrzo počne terorizirati ostalu djecu koja tamo žive. Sebe je nazvao prema liku iz kaubojskih romana, što bi ga trebalo učiniti još strašnijim. Ipak, kako roman napreduje, shvaćamo da je sve to samo maska. Mungos je u biti dobar dječak, samo razočaran svojim roditeljima i okolinom. Samo traži društvo i naklonost drugih ljudi, ali to čini na posve pogrešan način. Ubrzo saznajemo da je to i jedini način koji on poznaje, sve dok ga – nitko drugi nego njegove žrtve ne nauče suprotno.
Ovaj roman govori o dječaku koji traga za ljubavlju i prihvaćanjem od strane svoje okoline. Očajnički je željan pažnje i roditeljske ljubavi, ali i poštovanjem svojih prijatelja.
Telefonski poziv dug kao život.
Nakon suprugove smrti Nives se teško prilagođava samoći i tišini brežuljka Poggio Corbello. Briga o imanju bez ikoga s kim bi riječi progovorila gotovo da je pretvara u sablast. Noću je najteže. Ipak, Nives ima rješenje: Jaka. Njezina omiljena kvočka. Udovica se od nje ne odvaja. Sva tjeskoba uz nju nestaje, gotovo je sretna sve dok se ne dogodi nezgoda zbog koje je prisiljena nazvati Loriana Bottaija, mjesnog veterinara.
Ono što slijedi telefonski je poziv dug kao život. Od hitne pomoći ošamućenoj kvočki, razgovor Nives i Loriana ubrzo kreće u drugom smjeru. Za prebiranja po davnim danima i starim zamjerkama ukazuju se ambisi izgubljenih ljubavi, propuštenih prilika, teških otkrića koja se još teže probavljaju u poodmakloj dobi. Sve dok, okrutno, ne iskrsne jedno pitanje: što kad shvatiš da se zapravo skrivaš od – sebe?
Reci mi sve u sebi nosi moćnu poruku o osamostaljenju žene: nemoguće je ne navijati za glavnu junakinju dok traži svoje mjesto pod suncem nakon života provedena u sjeni muškarca.
„Dirljivo, suosjećajno… Reci mi sve presjek je žene zaslijepljene neočekivanim. Divna priča o nedokučivoj ljubavi nakon gubitka.“
– Booklist
O autoru romana Reci mi sve:
Sacha Naspini, talijanski pisac, urednik, umjetnički direktor i scenarist, rođen je 1976. u Grossetu. Dosad je objavio četrnaest romana te velik broj kratkih priča. Njegove su knjige objavljene u dvadeset šest zemalja uz velike pohvale kritike i čitatelja te ga se smatra jednim od najtalentiranijih suvremenih talijanskih pisaca.
Reci mi sve prva je njegova knjiga objavljena na hrvatskom, a preveo ju je Srećko Jurišić koji je ovom prilikom zapisao: “Naspini je viskozan pripovjedač: njegova se priča lijepi za čitatelja i teško je se riješiti i nakon čitanja. Tonski i ritmički ona je za prevoditelja definitivno izazov.”
Ivan Kožarić (1921. – 2020.), autor crteža s naslovnice ove knjige (Kokoš iz mape Proljeće, 2013.), jedan je od najcjenjenijih hrvatskih suvremenih umjetnika. Iako je njegov primarni medij kiparstvo, u svim fazama njegova nekonvencionalnog djelovanja crtež je imao važnu ulogu. U djetinje nadahnutom divljenju svijetu oko sebe, jednostavnim gestama bilježio je i motive životinjskog svijeta. Autor je najpoznatijih zagrebačkih skulptura u javnom prostoru, dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, a njegova djela zastupljena su u najuglednijim zbirkama moderne i suvremene umjetnosti širom svijeta
Dok u potrazi za pričom pregledava arhivu novina za koje radi, novinarka Ellie ne očekuje da će pronaći išta zanimljivo. Umjesto priče pronalazi pismo iz 1960. u kojemu neki muškarac moli svoju ljubavnicu da napusti supruga – i Ellie biva uvučena u ljubavni odnos iz prošlosti.
Godine 1960. Jennifer se budi u bolnici nakon prometne nesreće. Ničega se ne sjeća – ni supruga ni prijatelja ni tko je bila. A zatim, kad se vrati kući, otkriva skriveno pismo i počinje se prisjećati ljubavnika zbog kojega je bila spremna sve staviti na koncu…
Ellieina i Jenniferina priča o strasti, preljubu, gubitku, međusobno se isprepliću u ovom romanu iznimnog emocionalnog naboja.
Može li ljubav prevariti sudbinu? Ni po čemu se nije moglo pretpostaviti da će se Juliette i Sam sresti. Još manje da će se zaljubiti. Njihov je susret bio iznenadan i magičan. Jednog zimskog vikenda u New Yorku, doživjeli su ljubav na prvi pogled i strasno se bacili jedno drugome u naručje. No, oboje su lagali.
Sam se pravio da je oženjen, Juliette da je odvjetnica. Juliette se mora vratiti u Pariz i Sam ju je došao ispratiti u zračnu luku. To je odlučujući trenutak kad se njihova sudbina može promijeniti, no ni Sam ni Juliette se ne usuđuju izgovoriti odlučujuće riječi. Pola sata kasnije, stiže vijest kao grom iz vedra neba: zrakoplov u kojem je bila Juliette eksplodirao je u zraku. Sam je očajan. Ali ne zna da njihova priča nipošto još neće završiti…
O autoru romana Možda nebo zna:
Jedan je od najprodavanijih suvremenih francuskih pisaca. Prvi roman, triler “Skidamarink”, objavio je 2001. godine. Nakon prometne nesreće koju je doživio, Mussoa je zaintrigiralo iskustvo tik do smrti, pa je 2004. objavio roman “Et après…”, o muškarcu koji se vraća u život nakon iskustva smrti, a koji je prodan u milijun primjeraka u Francuskoj i preveden na 23 jezika. Prema romanu je snimljen i istoimeni film.
Godine 2005. Musso je napisao “Sauve-moi”, potom “Seras-tu là” (2006), “Parce que je t’aime” (2007), “Je reviens te chercher” (2008), “Što bih ja bez tebe” (2009), “La fille de papier” (2010) i “L’appel de l’ange” (2011). Dosad je u cijelome svijetu prodano 11 milijuna primjeraka njegovih romana.
Prevela: Jelena Butković
Ostale ljubavne romane potražite ovdje.
Zane Bigelow odrasta u prekrasnoj kući u gradiću u Sjevernoj Karolini. Sin je uspješnog kirurga, talentirani sportaš, omiljen u društvu, a njegova obitelj izvana se doima apsolutno savršeno. On i njegova mlađa sestra jedini su koji znaju pravu istinu, jedini koji znaju kako su njihovi životi daleko od bajke. Sve dok se jedne noći ne pojave pukotine na savršenoj fasadi, a obiteljske mračne tajne postanu poznate svima.
ISPOD POVRŠINE novi je prijevod Nore Roberts, autorice koja je dosad objavila više od 200 romana tiskanih u više od 500 milijuna primjeraka. Njezini romani prevode se diljem svijeta i redovito osvajaju vrhove top-ljestvica.
Prijevod: Sanja Ščibajlo
U svojoj novoj avanturi naši omiljeni junaci upuštaju se u još jednu spasilačku misiju. Nakon što je ruski milijarder dao opljačkati norveške zlatne rezerve pa posljednju zlatnu polugu rastalio i od nje napravio pehar za Svjetsko klupsko prvenstvo u nogometu, Doktor Proktor, Mrva i Lisa imaju samo jedan zadatak: vratiti oteto zlato u Norvešku. Ali nakon neuspješne provale u lovašev trezor i samo tri dana prije nego što će inspekcija Svjetske banke doći u kontrolu u Središnju norvešku banku, trojac shvaća kako im je jedina šansa da se dokopaju pehara ona da ga – osvoje na nogometnom terenu. Uz pomoć Prdopraha i još pokojeg od ludih izuma Doktora Proktora, možda i uspiju ostvariti svoj plan…
Ovo je Velika Britanija o kakvoj još niste čitali. Ovo je Velika Britanija o kakvoj još nitko nije pisao. Istovremeno, ovo je univerzalna priča koja odjekuje po cijelome svijetu. Od Newcastlea do Cornwalla, od prabaka rođenih početkom dvadesetog stoljeća do tinejdžerica dvadeset prvog, roman DJEVOJKA, ŽENA, DRUGO Bernardine Evaristo slijedi svojih dvanaest likova na osobnim putovanjima kroz prostor i vrijeme tijekom proteklih stotinu godina. Svaka od njih u potrazi je za nečim – bila to zajednička povijest, neočekivana budućnost, mjesto koje bi mogla nazvati domom, osjećaj pripadnosti, ljubavnik ili ljubavnica, izgubljena majka ili otac, ili tek tračak nade… Ovo je roman o budućnosti, o prošlosti. On je fikcija, on je povijest. Ovo je roman o tome tko smo danas. I svatko bi ga trebao pročitati.
Prevela: Davorka Herceg-Lockhart
Zamislite život u zemlji u kojoj ženama i djevojkama nije dopušteno izići iz kuće bez muške pratnje. Zamislite da morate nositi odjeću koja vam prekriva svaki djelić tijela, uključujući i lice, svaki put kad izidete. To je bio život u Afganistanu, gdje su talibani, pripadnici ekstremne religiozne skupine, upravljali većim dijelom zemlje. Ovo je priča o nekoliko mjeseci života djevojčice Parvane u razrušenom glavnom afganistanskom gradu Kabulu.
Lara Jean drži svoja ljubavna pisma u kutiji za šešire koju joj je poklonila pokojna majka. Nisu to ljubavna pisma koja joj je netko drugi pisao. Ne, to su pisma koja je sama napisala svakome od dečki u koje je ikada bila zaljubljena, svoj petorici. Dok ih je pisala, na papir je stavljala i dušu i srce.
Priznavala je u njima sve ono što se u stvarnome životu nikada nije usudila izgovoriti. Jer ta su pisma bila samo za njezine oči. Sve do dana kada njezina pisma počnu stizati onima kojima su namijenjena, a ljubavni život Lare Jean od imaginarnog postane sasvim stvaran, i potpuno izvan njezine kontrole.
O autorici Jenny Han:
Autorica bestselera s liste New York Timesa, među kojima se posebno ističu romani Dečki koje sam voljela i P.S. Još uvijek te volim. Jenny živi u Brooklynu.
Prevela: Iva Ušćumlić
Ostale ljubavne romane potražite ovdje.
Candide je slavni filozofski roman još slavnijeg francuskog književnika i filozofa Voltairea.
Često ne znamo odgovoriti na pitanje koje to umjetničke vrijednosti treba imati jedno djelo da bi, kroz stoljeća, ostalo među najpopularnijima u svom žanru. Candide nam itekako pomaže u traženju rješenja. Jedan od najslavljenijih romana svih vremena donosi neponovljivu mješavinu ozbiljnosti i humora. Pripovijedajući o pustolovinama svojih junaka – a one gotovo da obuhvaćaju sav svijet – uspijeva zabaviti svojega čitatelja, ali ga ujedno i poučava.
Napisan u XVIII. stoljeću, Candide se odlučno suprotstavlja lakomislenom optimizmu svojega doba. I to tako što polazi od pretpostavke da nas jedino nezadovoljstvo onime što nas okružuje nuka na koristan rad. Uvijek prepoznatljivo, uvijek prihvaćeno, i kao nada i kao savjet.
“– Svi se događaji nadovezuju jedan na drugi u najboljemu od mogućih svjetova; jer, napokon, da niste zbog ljubavi prema gospođici Kunegundi bili iz krasnoga zamka istjerani snažnim udarcima noge u stražnjicu, da niste dospjeli pred Inkviziciju, da niste propješačili Ameriku, da niste barunu zadali onako pošten udarac mačem, da niste izgubili sve ovce iz dobre zemlje Eldorada, ne biste sada ovdje jeli kandirane cedrate i pistacije.
– Dobro rečeno – odgovori Candide – no nama valja obrađivati svoj vrt.”
Voltaire ili pravim imenom François Marie Arouet (1694. – 778.) je bio francuski književnik, povjesničar i filozof te središnja figura prosvjetiteljstva u Francuskoj. Bio je pripadnik francuskog kruga enciklopedista, uz Diderota, D’Alemberta i drugih. Kao filozof je primarno popularizator filozofske misli i kritičar vjerskog fanatizma. U filozofiji spoznaje razvija postulate engleskog empirizma, a bitniji doprinos daje filozofiji povijesti. Njegov roman Candide, pisan u sarkastičnom i parodijskom tonu, kritika je Leibnizove filozofije optimizma.
