STRAŠAN GRAD je prvi dio fantastične trilogije o vampirima, demonima, vukodlacima i drugim najnevjerojatnijim Noćnicima u podzemnom gradu ispod Berlina.
Mats i Lucy dvoje su tinejdžera. U vrijeme praznika oboje rade u hotelu čiji su vlasnici Matsovi roditelji ili zarađuju novac kao šetači pasa. U Berlinu čak je i izlazak u disco svojevrstan rizik, ali Mats i Lucy će zahvaljujući jednom vilenjaku saznati kako je čitav grad u opasnosti. Mračne sile u gradu ispod Berlina se bude i kreću u uništenje ljudskoga svijeta. A njihov Berlin postaje strašan grad.
Nešto uistinu nije u redu. U gradu se događaju vrlo čudne stvari. Mats je siguran da je sve to u vezi sa strašnim spodobama koje se okupljaju u sobi broj 13 u hotelu njegovih roditelja. A onda još i vilenjakom kojeg je spasio od utapanja. I od kojeg je saznao da ispod ulica njegova rodnoga grada postoji nešto o čemu niti jedno ljudsko biće ništa ne zna…
Otkrijte strašan grad – čitav grad pun čarolije i avanture!
Ostale naslove Michaela Borlika potražite ovdje.
Visoko iznad grada stajao je kip sretnog kraljevića. Djeca su rekla da je kao pravi anđeo. Jedna lasta koja je uveče krenula u Egipat, ostala je zato što je raljević zamolio da ostane i da mu pomogne. On joj je rekao da izvadi rubin iz njegovog mača i odnese siromašnoj majci. Sljedeću noć je opet zamoli da ostane i da izvadi njegove safirne oči i da odnese jednom mladiću koji piše komad za pozorišnu predstavu. Treću noć on je rekao lasti da skida s njega po jedan zlatni list i da raznosi siromašnima. Kada je došla zima lasta je uginula, a kraljevićevo srve je prepuklo. Sljedeće jutro gradonačelnik je vidio da je princ ružan, naredio da kip istope u livnici i da izdaju naredbu da pticama nije dozvoljeno umirati.
Napisan je u obliku pisama koje dvanaestogodišnja Pamela piše svojoj prijateljici Ivani. Naime, Pamela je s roditeljima preselila u novu sredinu, što znači i prilagodbu novom razredu koji baš i nije pretjerano srdačan. Srećom, ona je otvorena i vedra djevojka pa će, usprkos problemima koji su neizbježni prilikom tako velikih promjena za jednu školarku, steći nove prijatelje.
Knjiga o djevojčici koja je istinska zaljubljenica u čitanje i pisanje romana, dnevnika i priča.
U romanu "Miris knjige" pratimo glavnu junakinju, misaonu i senzibilnu djevojčicu Danu u maštovitoj i uzbudljivoj tinejdžerskoj pustolovini u kojoj se vješto isprepleću stvarni događaji s fiktivnima koje je Dana izmaštala za svoj roman.
"Miris knjige" prvi je dio zanimljive tinejdžerske trilogije koju čine još romani "Kora od jabuke" (2008.) i "Spomenar" (2016.). "Miris knjige" lektirno je djelo za sedmi razred osnovne škole.
"Dana i njezini prijatelji pripovijedaju nam o pubertetskim problemima mladih, o uzbudljivim pustolovinama u koje upadaju, ali i o svojim promišljanjima o životu i svijetu. Dana svojom literarnom senzibilnošću obogaćuje naizgled sumornu svakodnevicu. Monotoniju svakodnevice autorica razbija unoseći elemente krimića ili elemente fantastike. Dok se u prvom i trećem romanu autorica postavlja kao sveznajući pripovjedač, u drugome prepušta pripovjedačku poziciju glavnoj junakinji pa pratimo sva događanja iz njezine subjektivne perspektive.
Postupci likova u svim trima romanima jasna su smjernica mladim čitateljima kako prepoznati prave životne vrijednosti, kako se za njih boriti i kako spoznati svu ljepotu svijeta oko nas i mogućnosti koje nam on pruža. Svojim pisanjem Jadranka Klepac pokazuje kako je moguće od pustolovina, fantazije i refleksije o životu stvoriti lijepe, ali mladima privlačne i korisne knjige." - Dubravka Težak
Jadranka Klepac rođena je u Skradinu 1951. godine. Uz profesorski rad, bavi se i pisanjem. Do sada je objavljivala u Modroj lasti, Smibu, matematičkom časopisu Matka i Radosti. Stručno-metodičke članke objavljivala je u časopisima za nastavnike matematike Poučak i Matematika i škola. Do sada je objavila nekoliko knjiga: "Zbirka riješenih maturalnih zadaća" (1997.), "Patuljci žive u kuglama" (2000.), "Miris knjige" (2004.), "Kora od jabuke" (2008.), "Moje boje" (2008.), "Spomenar" (2016.).
Dodatak svjetski uspješnoj trilogiji Različita, ispričanoj iz perspektive popularnog Tobiasa. Četiri priče uključene u ovu knjigu, Transfer, Inicirani, Sin i Izdajnik, plus tri dodatne ekskluzivne priče, pružaju čitatelju uzbudljiv pogled na Tobiasov svijet i prošlost i postavljaju temelje za epsku sagu Različita.
Kako je moguće istu priču proživjeti dvaput, ali iz različite perspektive?
Dvije godine prije nego je Tris odabrala svoju frakciju, to isto morao je učiniti i Tobias. Nakon odabiraNeustrašivih, dobio je novo ime i priliku da pobijedi strah s kojim se suočava od djetinjstva.
No, inicijacija je tek početak. Tobias se mora dokazati u hijerarhijskom poretku, ali i prihvatiti činjenicu da će njegove odluke utjecati na buduće ispitanike, dok istovremeno otkriva tajne koje mogu ugroziti njegovu budućnost.
O autorici romana Four: Priče o Različitima:
Veronica Roth rođena je u New Yorku i završila je studij kreativnog pisanja na Sveučilištu Northwestern. Autorica je nekoliko kratkih priča, ali je ipak najpoznatija po trilogiji Različita. Prvi dio trilogije objavljen je 2011. godine i dospio je na Timesovu listu bestselera. Jednako uspješna bila su i druga dva nastavka, kao i film snimljen prema prvoj knjizi. Uz trilogiju, autorica je i zbirke četiri priče Four: Priče o Različitima, kao i nekoliko kratkih priča. Dobitnica je nagrade Goodreads Choice Awards za 2011. godinu, Best Young Adult Fantasy & Science Fiction Award i nagrade za najboljeg autora za 2012. godinu.
Ostale naslove za djecu i mlade potražite ovdje.
Hana i Janko moraju ići u školu u prirodi. Hanu to jako veseli, a Janko baš i nije osobito sretan. No, ni jedno od njih neće moći ni zamisliti u kakvu će se to avanturu pretvoriti. Njih će dvoje ponovno morati riješiti zanimljiv tajnovit slučaj, ali i pomoći prijatelju iz razreda koji će se naći u neobičnoj i opasnoj situaciji.
Priča pogodna za početnike u čitanju
Lako čitljiva slova
Ilustracije u boji
Ilustrirao: Darko Kreč
Ostale naslove Nives Madunić Barišić potražite ovdje.
"1986 u Černobilu je došlo do kvara u atomskoj centrali. Bila je to velika nesreća, i ne samo za taj kraj, jer se smrtonosno radioaktivno zračenje počelo širiti svijetom. Opasni oblak nadvio se i nad Švedsku, u kojoj se u to vrijeme našao i glavni junak romana dječak Nino. Upravo taj događaj motivirao je književnika da se u svom romanu približi dječaku, koji se uskoro našao i u bolnici. Nino se sprijateljio i s ostalim mladim bolesnicima. Cijeli smisao ove priče nalazi se u metafori računalne igre Lucky star, koja je zapravo metafora teške bolesti. Knjiga je s pravom postala i sastavni dio lektire, ali treba naglasiti da su djevojčice i dječaci u knjizi i u njezinim junacima, pronašli svoje prijatelje još u danima kada se ona pojavila. To prijateljstvo još uvijek traje."(Branko Pilaš)
Grad bez roditelja
Svaki roditelj ima dužnosti i prava prema djetetu, a znaš li koja su dječja prava i dužnosti? Čitajući roman Timpetill uvidjet ćeš sličnosti i razlike između dječjih i roditeljskih prava i dužnosti.
Timpetill je preko noći postao grad bez roditelja, a vlast su preuzela djeca.
Kako je do toga došlo, jesu li djeca uspješno upravljala gradom, na koje su sve poteškoće nailazili, saznat ćeš čitajući ovaj uzbudljivi roman o djetinjstvu, opsežno pripovjedna djelo s velikim brojem događaja i likova.
Objašnjenja manje poznatih riječi pronaći ćeš na rubnicama knjige, a čitajući roman obrati pozornost na:
• opise vanjskih i unutarnjih prostora
• humoristične opise likova i događaja
• način ostvarivanja humorističnosti
• međusobne odnose likova
• individualne karakteristike likova: poštenje, hrabrost, lukavost, nesebičnost...
• promjene u ponašanju likova
• osobitosti pripovijedanja u L licu
• govor likova
Roman Jasminke Tihi-Stepanić postavlja pred čitatelje još jednu dojmljivu priču, ovaj put viđenu očima djevojčice. Lucija je četrnaestogodišnjakinja koja tog ljeta saznaje da život jednostavno nije pošten. Njezino Ljeto na jezeru Čiču nije od onih „nezaboravnih ljeta koja stanu u memoriju mobitela“. Roman otvara situacija u kojoj preplašena Lucija traži brata koji je nestao iz kuće, usred oluje praćene velikom grmljavinom. Našla ga je na rubu ceste, mokrog i promrzlog, bio je krenuo pronaći mamu koja mu nedostaje. Zebnja koja se Luciji tada uvukla u srce i „širila po tijelu kao bockavo inje“ ostat će zauvijek zapamćena. Dok majka radi sezonski posao sobarice u Poreču, koji je prihvatila nakon što je ostala bez posla promotorice u propaloj izdavačkoj kući, otac u dalekoj bavarskoj prijestolnici Münchenu, radom u tamošnjoj slavnoj automobilskoj tvornici, pokušava popraviti kućni budžet. O Luciji i njezinu jedanaestogodišnjem bratu Janku brine baka Višnja. Svi zajedno puni su snova o svijetloj budućnosti, zbog koje se isplati izdržati malo teških i usamljenih dana. Svima je sreća slika vlastite obitelji na okupu. Luciju muče i ljubavni problemi, kako i dolikuje završenoj osmoškolki. Odnos žene i muškarca nešto je o čemu malo zna, ali zato često razgovara s prijateljicom Petrom, koja će unijeti i tračak sumnje u ljubavne, odnosno preljubničke i komplicirane, veze odraslih. Tako će Lucija sa strahom pomisliti kako je otac možda baš zato ne poziva u Bavarsku, iako ona tjednima spremno čeka poziv. Njezino iskustvo s dječacima koje upoznaje na jezeru, osobito s jednim Jakovom, polako će u njoj probuditi osjećaje iščekivanja i zaljubljenosti.
Romani Jasminke Tihi-Stepanić ne nude način da se pomoću njih ogradite od svijeta, ne oblikuju se tako. Upravo suprotno. Oni vas pokušavaju naučiti kako svijet razumjeti i s njime se povezati. I ovaj je tako zamišljen. Može vam ponuditi odgovor. I utjehu. Nema krivih. (Patricia Marušić, Predgovor)
O AUTORU:
Jasminka Tihi-Stepanić istaknuta je autorica dječje književnosti i književnosti za mlade. Svojim je višestruko nagrađivanim romanima pridonijela i pridonosi recepciji hrvatske dječje književnosti i književnosti za mlade, koja se u jednom času našla na marginaliziranom položaju. Autorica se bavi temama koje su mnogima bolne i teške, stoga njezini romani redovito upućuju na pukotine u mladenačkim i obiteljskim odnosima te na taj način odgajaju i stvaraju socijalno osviještene mlade čitatelje. Ljeto na jezeru Čiču bavi se društvenim, ljubavnim i obiteljskim problemima u kojima se mladi mogu pronaći i iz njih izvući bogate pouke, korisne za čitav život.
Jasminka Tihi-Stepanić rođena je 1958. godine u Velikoj Gorici. Profesorica je hrvatskoga jezika i književnosti u OŠ Eugena Kvaternika u rodnome gradu. Istaknuta je autorica dječje književnosti i književnosti za mlade. Njezin roman prvijenac Imaš fejs? dobio je Nagradu „Mato Lovrak“ za najbolji roman namijenjen djeci i mladima, objavljen u 2011. godini. Istoimena radioigra nagrađena je posebnom nagradom na 9. međunarodnom festivalu radioigara za djecu i mlade Prix Ex Aequo u Bratislavi, koju dodjeljuje Međunarodna unija za dječju knjigu IBBY. Objavila je roman Bacit ću ti kompjutor kroz prozor 2013. godine i zbirku priča Baš kao Harry Potter 2014. godine. Slijedi roman Moja neprijateljica Ana za koji je dobila Nagradu „Anto Gardaš“. Prošle godine objavila je roman za mlade Dom iza žice koji je ušao u uži izbor za dodjelu Nagrade „Anto Gardaš“.
“Leteći razred” naziv je igrokaza koji dječaci pripremaju za Božić. Internat postaje pozornicom zanimljivih zbivanja, a u njemu susrećemo mnogo “Emila” i “Tončeka”. Tu je Johnny, dječak bez roditelja, uvijek gladan Matthias, plašljivi Uli, najbolji učenik petoga razreda Martin, Sebastian i drugi. Dječaci dolaze u sukobe sa starijim đacima, naročito maturantima, ali još u žešće sukobe s učenicima druge škole, pa se razvija pravi mali rat medu njima. U takvim sukobima dječaci očvršćuju i uče. Hrabro se bore za ono što je, po njihovu uvjerenju, pravo. Zanimljiv je odnos učenika i profesora. Odgojitelja koji ima najviše razumijevanja za njihove velike i male probleme nazivaju Justus (lat. pravedan).
U nastavku uspješnice “”S ljubavlju, Simon”” prema kojoj je snimljen istoimeni holivudski hit, glavna junakinja je Simonova najbolja prijateljica Leah. Njezin je život sve samo ne dosadan – počevši od drama s prijateljima, prvom ljubavi, pa do svega onoga što nosi završetak srednje škole. Kad bi i ostalo bilo ritmično poput glazbe koju stvara svojim bubnjevima, sve bi bilo lakše, ali nekako se čini da Leah ne uspijeva donijeti malo ritma i sklada i do drugih segmenata života. A kako bi i mogla kad ona predstavlja anomaliju u usporedbi s ostalima u njezinu društvu?
Kod Lee je sve netipično, od njezine težine i toga kako se nosi s time (nitko ne shvaća da postoji debela cura koja nije na dijeti), njezine majke i stila života koji vode, društvenog statusa, hobija, moguće seksualne orijentacije (o tome se ne usudi progovoriti čak ni svom najboljem prijatelju Simonu, koji je stručnjak na tom području).
Matura je na pomolu, za njom i životne odluke o studiju, a društvo oko Lee i Simona zajedno s njima puca po šavovima. Među bliske prijatelje uvući će se nemir udružen s pritiskom zbog prvih pravih odraslih odluka koje svatko od njih mora donijeti. No kad se usred svih tih kolebanja Leah preko ušiju zaljubi u osobu u koju se možda i ne bi trebala zaljubiti, tek tada uviđa dimenzije promjena koje polako preuzimaju njezin život.
Poput svoga prethodnika, romana o Simonu, i ovaj o Lei osvojio je srca mladih čitatelja diljem svijeta.
O AUTORU:
Becky Albertalli doktorirala je kliničku psihologiju i godine karijere posvetila radu s adolescentima. Zato je njezin uvid u njihove probleme i živote jedinstven, a njezina djela nagrađena i priznata te prevedena na brojne jezike.
Za knjigu Ja magarac mogli bismo reći da je najizvornija i najzačudnija, da u svojoj posudi sadrži najgušći i najzreliji Balogov nonsens, da je najvedrija i najveselija, da sadrži najduhovitije i najraznovrsnije jezične igre; da su u njoj najbogatije zastupljeni svi postupci Balogove nonsensne gramatike i stilistike.
Izum o kojemu je riječ u ovom uzbudljivom romanu davnašnji je san brojnih znanstvenika, umjetnika, sanjara; zapravo svakog znatiželjnog i maštovitog čovjeka. Književnik Anto Gardaš ponudio nam je iluziju oživotvorenja tog sna, a kakav je bio izum profesora Leopolda, čemu je služio te u kakve je pustolovine odveo junake ovog fantastičnog romana saznat ćeš pažljivo čitajući.Kako bi se lakše uživio u fabulu romana i pozorno pratio sva zbivanja, savjetujemo ti da potražiš značenje sljedećih riječi: institut, atom, fizika, materija, energija, svemir, crne rupe. Značenje ostalih manje poznatih riječi pronaći ćeš na rubnicama knjige
Roman “Sadako hoće živjeti”vodi nas u Nippon (zemlju izlazećeg sunca), kako Japanci nazivaju svoju zemlju. To je zemlja koja se sastoji od 4000 otoka među kojima se ističu četiri najveća: Honshu, Hokkaido, Shikoku i Kyusho, na kojima i živi najveći broj japanskog stanovništva. Zemlja izlazećeg sunca nije naročito gostoljubiva za svoje stanovnike. Uz vruću klimu na jugu i hladnu u sjevernom dijelu Japana, česti su i potresi razorne snage. Vjerojatno u oskudici plodnog i sigurnog tla i ugodne klime leži i težnja japanskih vladara u prošlosti za proširivanjem na druge prostore i države. Dobru prigodu za to japanski je car vidio u doba Hitlerove i Mussolinijeve osvajačke ere u Europi, te im postao moćan saveznik. Ohrabrivši se početnim uspjesima u osvajačkom pohodu na Kinu i mnoge otoke i poluotoke u Južnom kineskom moru i Tihom oceanu, 7. prosinca 1941. Japan ulazi u rat sa Sjedinjenim Američkim Državama napadom na američku pomorsku bazu Pearl Harbor. Siloviti osvajački pohodi Japanaca doživljavali su s vremenom sve manje uspjeha, ali jak nacionalni osjećaj nije bio sklon priznanju poraza. No, pohlepna osvajanja i okrutno ratovanje naposljetku završava u vlastitim gradovima (Hirošimi i Nagasakiju) koji su doživjeli katastrofalnarazaranja.
U ovom romanu upoznat ćemo sudbinu japanskog lučkog grada Hirošime na koji je bačena prva atomska bomba u ljudskoj povijesti. Bio je to grad daleko od ratnih djelovanja, čiji se život vrtio oko ratne industrije i brodogradnje. Život u gradu bio je ozbiljno zahvaćen ratnom oskudicom i ugrožen djelovanjem neprijatelja u nekoliko manjih zračnih napada sve do dana koji je ovaj grad i većinu njegovog stanovništva izbrisao s lica zemlje. Važan dio radnje odvija se i na udaljenom Marijanskom otočju, u Tihom oceanu, odakle su polijetali američki ratni zrakoplovi u bombardiranje japanskih gradova.
Glavni likovi romana su desetogodišnji dječak šigeo Sasaki i njegova četverogodišnja sestra Sadako. Zbog angažiranosti roditelja u vojnim službama, oni su prepušteni sami sebi, odnosno šigeo brine o mlađoj sestri koja teškoću ratnog vremena najviše osjeća kroz glad koja im je svakodnevni pratilac. Ostali likovi predstavljaju sve dobne skupine stanovništva u gradu: vojnici u vojarnama, stari graditelj čamaca Nišioka i susjeda Kumakihi predstavljaju zapostavljene i oskudici prepuštene starije osobe, na ulicama su učenici i studenti uključeni u Radne službe, a radnice u brodogradilištu izrađuju ratnu opremu vojnicima na frontu itd.
U Parvaninu putovanju, nastavku slavnog romana Djevojčica iz Afganistana, Talibani još uvijek nadziru Afganistan, ali rat i dalje bjesni, a Kabul je u ruševinama. Parvanin otac je umro, a majka bi s ostatkom obitelji mogla biti bilo gdje u opustošenoj zemlji. Jedino što Parvana zna jest to da ih mora pronaći.
Unatoč svojoj mladosti i prerušena u dječaka, ova hrabra djevojčica kreće na neizvjesno putovanje i susreće drugu djecu koja bježe od rata – u selu razorenom bombardiranjem pronalazi dječačića, potom devetogodišnju djevojčicu koja vjeruje da, kada su u pitanju mine, posjeduje čarobne moći i dječaka s jednom nogom. Djeca zajedno nastavljaju putovanje, a njihov prijateljski odnos pretvorit će se u spone ljubavi, nalik obitelji koja im svima nedostaje. Upravo će im snaga te ljubavi i prijateljstva pomoći da prežive u najgorim uvjetima.
Diljem svijeta crni se otisci ruku pojavljuju na naizgled nimalo neobičnim vratima. Ondje ih ostavljaju užarene ruke predivnih pojedinaca čije sjene imaju… krila? U jednoj mračnoj, nedokučivoj radionici smanjuju se zalihe svakojakih zuba.
A u zakučastim ulicama Praga, jedna učenica umjetničke škole ni ne sluti koliko joj se život sprema promijeniti. Njezino ime je Karou, a pregršt tetovaža i duga modra kosa najmanje su po čemu odskače od svijeta oko sebe.
U najegzotičnijim zakucima svijeta, ona se zatiče u situacijama koje bi običnoj sedamnaestogodišnjakinji utjerale strah u kosti. Govori nevjerojatan broj jezika od kojih nisu svi sasvim ljudski, te barata oružjem kao da se oduvijek morala brinuti sama za sebe. A bilježnice puni crtežima likova čija se obličja pretapaju iz ljudskih u životinjska i obratno; likovima koje, uz ironičan osmijeh, tvrdi da vrlo dobro poznaje. No tko je ustvari, to ni sama ne može sa sigurnošću ustvrditi.
