Prihvativši posao na lokalnom sveučilištu, liječnik Louis Creed sa svojom se suprugom Rachel i njihovo dvoje djece iz bučnog i vjetrovitog Chicaga seli u ruralni Maine, američku saveznu državu dobro poznatu kao poprište radnji gotovo svih romana Stephena Kinga.
Velika starinska kuća koju odabiru kao svoj novi dom čini se kao idealno mjesto za življenje, a idilu upotpunjuje velika livada i bogata zelena šuma koja ju okružuje.
No u istoj toj šumi skriva se mračna tajna koja će im živote nepovratno promijeniti. Kad, naime, otkriju lokalno groblje kućnih ljubimaca, idilični životi obitelji Creed počnu se raspadati…
„Kad me pitaju (a često me to pitaju) za koju od svojih knjiga smatram da najviše zastrašuje, odgovaram brzo i bez razmišljanja: Groblje kućnih ljubimaca. Možda to nije knjiga koja najviše zastrašuje čitatelje, no ono što nas plaši, kao i ono što nas nasmijava, razlikuje se od čovjeka do čovjeka. Sve što znam je da sam Groblje kućnih ljubimaca gurnuo u ladicu, misleći kako sam napokon pretjerao.”
Stephen King s dobrim je razlogom jedan od najprodavanijih književnika u povijesti. Kao što kaže George Pelecanos: “Kingovom pripovjedačkom stilu nema ravna. Njegova je neumoljiva mašta neiscrpna.” King zna pisati priče koje vas usišu i ne možete ih prestati čitati. Autor je više od pedeset knjiga, redom bestelera, a po mnogim njegovim romanima i novelama snimljeni su slavni filmovi. Groblje kućnih ljubimaca nedavno je također dočekalo svoj remake na velikom platnu. U prijevodu Ivana Zorića, Vorto Palabra ponosno predstavlja klasik velikana američke književnosti koji nikako, baš nikako ne smijete čitati prije spavanja.
Roman je preveo Ivan Zorić.
Ostale naslove iz kategorije znanstvena fantastika i fantasy potražite ovdje.
Guy Montag je vatrogasac posebne vrste. U njegovu svijetu, hipotetskoj i nedefiniranoj budućnosti („nakon 1960.“), u kojem vlada televizija, a književnost je na rubu izumiranja, vatrogasci radije podmeću požare umjesto da ih gase. Njihov je posao uništiti najnezakonitije stvari, otisnute knjige, zajedno s kućama u kojima ih se skriva.
Montag nikad ne preispituje svoj posao, svakodnevno ga obavlja te se nakon toga vraća kući, svom praznom životu i supruzi Mildred, koja dane provodi sa svojom televizijskom obitelji. Vlasti, naime, koriste televizijske programe kako bi u potpunosti kontrolirale društvo i određivali što je ispravno, a što neprihvatljivo. U tu svrhu svi moraju koristiti isključivo televiziju kako bi se informirali, ali i kako bi živjeli lišeni međuljudskih odnosa.
No, Montag će jednog dana upoznati svoju ekscentričnu mladu susjedu, Clarisse, koja će ga upoznati s prošlošću u kojoj ljudi nisu živjeli u strahu te sa sadašnjošću u kojem se na svijet gleda kroz ideje potekle iz knjiga, a ne kroz beskrajan mrmor koji dolazi s televizijskih ekrana.
Napisan još 1953. godine, tada futuristički znanstveno-fantastički roman, danas savršeno odgovara stvarnosti. Bradburyjeva vizija budućnosti gotovo je proročanska – današnji svijet i onaj o kojem je Bradbury pisao prije toliko godina, slični su do mjere koja šokira. Bradburyjev svijet budućnosti sastoji se od golemih ekrana na kojima se neprekidno prikazuju interaktivne tv-sapunice, ljudi se kreću potpuno nesvjesni okruženja, s mini slušalicama u ušima, a knjige su zabranjene i spaljuju se, jer ljude navode na razmišljanje i čine ih nesretnima. Dobrodošli u društvo zabave i zaborava, prepustimo se vladavini elita koje će nas nesvjesne odvesti u nove ratove. Zakoračimo hrabro u propast.
Roman je prevela Anja Majnarić.
“Jesu li pred Unijom mirnija vremena? Nakon što je Leo dan Brock porazio Stoura Mračnog, Mladi Lav i Veliki Vuk nalaze se pred novim bojištem – mirom u kojem njihovi unutarnji demoni ne miruju. Hoće li stare mržnje uspjeti proklijati iz novih prijateljstava, nove strasti nadvladati stare ljubavi, drevni običaji nadjačati mlade revolucije, a mlade vladarice ovladati drevnim moćima?
Joe Abercrombie i u drugom dijelu trilogije Doba ludila oporom duhovitošću i neočekivanim obratima čitatelja suočava s dvojbama o licu i naličju dobra i zla, mira i rata, razuma i ludosti. Iz sjenovitih dubina prošlosti i političkih previranja sadašnjosti izviru i vrtlože se strasti, čarolije i ambicije likova čije smo slabosti i vrline upoznali u prvome dijelu trilogije, To malo mržnje.
U njezinu nastavku susret sa sudbinom Rikke će doživjeti u maglama vremena, Orso u kraljevoj pravdi, Savine u vlastitome srcu, Stour u pakosnoj nadmenosti, a Leo u nepromišljenoj srčanosti. Cijenu će platiti svi odreda, svjesni da se dugovi moraju vratiti i odgovornosti prihvatiti, bez mira i spokoja u pitanjima ljudskoga srca i donošenju teških odluka.
Junaci i kukavice sve glasnije zveckaju oružjem i sve bezumnije trguju vlastitim junaštvom, a na drugome kraju, u prljavim uličicama i sirotinjskim izbama, rađa se prijetnja silovitija od svake vojne sile, oštrija od svakog mača, opasnija od svake čarolije. Prvi udarac Razbijača možda je promašio, ali na zgarištima još tinja žar neizbježne promjene, dok tajnoviti Tkalac strpljivo ispreda potku posve drugačijeg Kruga Svijeta.
Britanski pisac Joe Abercrombie svjetsku slavu stekao je trilogijom “Prvi zakon”. Nakon još tri samostalna romana iz svijeta “”Prvog zakona”” te zbirke priča “Na rubu oštrice” napisao je trilogiju “Doba ludila” koja nas vraća preživjelim likovima izvorne trilogije, gotovo trideset godina nakon događaja opisanih u “Prvom zakonu”.
“Joe Abercrombie rođen je 1974. godine u Lancasteru (Ujedinjeno Kraljevstvo). Studirao je psihologiju na Sveučilištu u Manchesteru. Bavio se televizijskom produkcijom i montažom. Između različitih honorarnih poslova tijekom 2002. godine počeo je pisati “”Krivnju oštrice””. Rukopis je završio 2004, a izdavača za svoj prvi roman pronašao je tek 2006. godine. Tako je počela njegova književna karijera. “
Olivia Prior od ranog je djetinjstva odrastala u sirotištu. Uz prošlost je veže samo majčin dnevnik, pun čudnih crteža i nesuvislih rečenica, od kojih je zadnja, koja je upozorava da se ne približava Gallantu, osobito intrigantna. Olivia sanja samo jedno – da jednoga dana ima svoju obitelj. Kada napokon sazna da ju je pronašao ujak i pozvao na obiteljsko imanje Gallant, ne oklijeva ni trenutka. No ondje zatječe samo dvoje slugu i rođaka Matthewa, koji je očito ne želi. Povrh svega, otkriva kako joj je ujak preminuo još prije više mjeseci te da stanovnici velebnog zdanja sa zebnjom izbjegavaju zid koji se usred raskošne prirode uzdiže na rubu imanja. Kakvo se zlo tamo skriva, na dnu tog vrta smještenog na kraju svijeta? I što se, zapravo, dogodilo s Olivijinom majkom prije svih tih godina?
U Gallantu je V. E. Schwab istkala mračnu i originalnu priču o mjestu gdje se svijet susreće sa svojom sjenom, o životu i smrti, i mladoj ženi koju dozivaju obje strane. Ovaj roman, protkan sjenama i misterijima, opire se standardnim žanrovskim okvirima, a pripovjedni stil u kojem se istodobno isprepleću smisao za gradnju napetosti i poetičnost još jednom ukazuje na svu raskoš talenta autorice koja je hrvatsku publiku osvojila romanom Nevidljivi život Addie LaRue.
“Jeziva priča koja spaja gotički horor Shirley Jackson i tankoćutnu, mračnu maštu Neila Gaimana.” – Publishers Weekly
“Autoričin spoj gotike, fantastike i horora utjelovljenje je svih pučkih predaja o opasnostima što vrebaju iz sjena.” – School Library Journal
O autoru:
Victoria Schwab američka je fantasy autorica najpoznatija po romanu Vicious iz 2013. godine, seriji Shades of Magic i fantastičnim knjigama za djecu i mlade objavljene pod imenom Victoria Schwab.
Collette LeSange krije mračnu tajnu: naime, besmrtna je jer joj je kao djevojčici djed podario vječnost života. I otad stoljećima pati, suočava se s odlaskom voljenih i vodi neprekidne unutarnje borbe. Danas, nakon gotovo 150 godina, Collette je umjetnica i vlasnica francuskog likovnog vrtića na sjeveru države New York. Živi povučeno i u njezinoj svakodnevici nema previše uzbuđenja. No kad se jednoga dana u njezin vrtić upiše daroviti dječak iz problematične obitelji, u život joj se polako počinje uvlačiti mračna sila koja je uhodi iz prošlosti i obuzima je sve jača, neobjašnjiva žudnja za krvlju.
Bog koji donosi kraj intrigantan je i očaravajući roman koji nas vodi na višestoljetno putovanje oko svijeta, majstorski pletući slojevitu priču o ljubavi, obitelji, povijesti i mitovima, i ponirući u najskrivenije kutke ljudskog uma. Spajajući nevjerojatnu prozu s iznimnom napetošću od koje zastaje dah, traga za smislom i besmrtnošću u životu u kojem je sve prolazno, propituje ljudsku prirodu u svoj njezinoj složenosti, postavljajući temeljno pitanje: Je li život dar ili prokletstvo?
“Sveobuhvatan i dojmljiv roman, čudesno putovanje kroz stoljeća jednoga iznimnog života. Istražuje bol gubitka, ali i paradoksalnu krhkost i čvrstoću ljubavi. Postavlja važna egzistencijalna pitanja, propituje majčinstvo i život, a završetak će mi još dugo ostati u mislima,
i to na najbolji mogući način.” – JENNIFER SAINT
“Ako ste obožavali Intervju s vampirom i Nevidljivi život Addie LaRue, onda će vas oduševiti i ovaj roman.” – LIBRARY JOURNAL
Roman “Ona koja postala je Sunce” donosi priču o usponu na vlast utemeljitelja dinastije Ming.
Kako bi se domogla Nebeskog mandata, redovnica Zhu spremna je učiniti baš sve.
U gladi pogođenome selu u žutoj prašnjavoj ravnici, dvoje djece iščekuju dvije različite sudbine. Dječaku je namijenjeno da dosegne veličanstven uspjeh. Djevojčici da se pretvori u ništavilo… Godine 1345. Kina je pod nesmiljenom vladavinom Mongola. Izgladnjelim seljacima iz središnjih ravnica veličina i uzvišenost poznati su samo iz priča. Kada je osmorođenom sinu obitelji Zhu, Zhuu Chongbi, najavljeno da će ga sudbina dovesti do visokog i važnog položaja, nitko ne uspijeva ni zamisliti kako bi se to moglo dogoditi. S druge strane, predviđanje da će se inteligentna i sposobna druga kći obitelji pretvoriti u ništa posve je očekivano. No kada to dvoje djece nakon napada pljačkašâ ostane bez roditelja, Zhu Chongba prepušta se zdvojnosti i umire. U očajničkome nastojanju da izbjegne najavljenu smrt, djevojčica preuzima bratov identitet i ulazi u samostan kao mladi redovnički novak. Pokretana nezaustavljivom željom za preživljavanjem, Zhu ondje doznaje da je u stanju učiniti što god je potrebno, koliko god to bilo okrutno, da izbjegne tu sudbinu. Nakon što njezin samostan uništavaju zbog potpore pobuni protiv mongolske vlasti, Zhu riskira sve i odlučuje pokušati ostvariti jednu posve drukčiju sudbinu: dosegnuti veličinu i slavu od kojih je njezin brat odustao.
O autorici romana “Ona koja postala je Sunce”
Shelley Parker-Chan australska je spisateljica fantastike najpoznatija po debitantskom romanu Ona koja postala je Sunce i nastavku Onaj koji potopio je svijet, koji tvore Duologiju Cara Blistavila.
OSTRVO SPREMA OSVETU…
Skandaru Smitu se ostvario san: postaće jahač jednoroga. No, na samom početku druge godine obuke jahača u Gnezdu, javlja se nova pretnja. Neko ili nešto ubija besmrtne divlje jednoroge, proročanstvo upozorava na strašnu odmazdu a elementarne sile razdiru Ostrvo.
Dok se Skandar i prijatelji nose s katastrofama na Ostrvu, Skandarova sestra Kena žudi da im se pridruži i Skandar je rešen da joj u tome pomogne uprkos svemu. Usred besnih oluja, hoće li Skandar uspeti da dokuči kako da pomogne ostrvu da se ne raspadne samo od sebe… pre nego što bude kasno za sve njih?
"Crni jednorog se pretvorio u magiju samu. Sirova energija šištala je iz njega,
kao da si osedlao gromove i munje. Pobedonosno je zanjištao
i bilo je nemoguće razaznati gde prestaju čeljusti a gde počinje munja."
Spremite se za neverovatne junake,
divlju magiju, vazdušne bitke,
drevne tajne i krvoloËne jednoroge u
epskoj avanturi od koje zastaje dah.
… Ova je knjiga opasna. Sasvim nenadano, pala je u ruke jednome pariškom knjigoveži kao svežanj rukopisa koje mu je u radionicu dostavila bogata klijentica. Već i sam predgovor započinje intrigantnom tvrdnjom: “Ja ovu knjigu nisam napisao. Ukrao sam je.” Sačinjena je od tri zasebna rukopisa, a sva tri su jedan neobičniji od drugoga. Prvoga je, naslovljenog “Naobrazba nakaze”, pred kraj života po svemu sudeći napisao nitko drugi nego pjesnik Charles Baudelaire. Sablastan je to autoportret ogorčena i gotovo posve napuštena pjesnika kojem sebičnost i snobizam nisu nimalo strani. Njegov je ugled, međutim, preživio, te u drugome rukopisu, “Grad duhova”, čiji bi pripovjedač lako mogao biti književni kritičar Walter Benjamin, ugledno Društvo Baudelaire postaje epicentrom kriminalističkoga misterija koji se odigrava dok nacisti polako stežu obruč oko Pariza. A posljednji rukopis, “Priče o albatrosu”, najneobičniji od svih, fantastička je priča koja započinje dolaskom prvih Europljana na jedan udaljeni polinezijski otok, obuhvaća stotinu i pedeset godina, te sedam životnih vjekova. Kako su ta tri rukopisa povezana, čitatelji će otkriti budu li knjigu čitali od prve do posljednje stranice ili pak alternativnim slijedom koji zasebne dijelove isprepliće u cjelovit roman.
Prijelazi su uzbudljiv prvijenac Alexa Landragina, autora francusko-armensko-australskoga porijekla, u kojem se povijest, romansa, misterij i magijski realizam miješaju u naoko nesvakidašnju pripovijest kakve ipak poznajemo od davnina
Galaktičke intrige velikana znanstvene fantastike postaju zamršenije, a budućnost Fondacije neizvjesna.
Nastavak sage o Fondaciji uvodi nas u priču o potrazi za Drugom Fondacijom koju provodi mutant Mula sa zastrašujućim mentalnim moćima. Rođen sa sposobnošću preoblikovanja emocija i načina razmišljanja drugih ljudi, svoje najljuće protivnike pretvara u odane sluge spremne na sve što im naredi.
Njegov cilj – potpuno osvajanje Galaktike – uvjetovan je pronalaskom tajanstvene Druge Fondacije. A gdje se ona nalazi, to nitko ne zna.
Seldonov plan dosad je sigurno vodio Prvu Fondaciju kroz dva stoljeća kaosa. No pojava Mule, mutanta nevjerojatnih mentalnih sposobnosti i bezgranične ambicije, dovodi Prvu Fondaciju u opasnost. Seldonov plan se raspada… Dva muškarca i jedna žena odlaze s Terminusa do ruševina nekad svemoćnog Trantora u namjeri da otkriju tajnu lokaciju Druge Fondacije. Ona im je još jedina preostala nada. No i Mula, koristeći svoje moći, također traga za Drugom Fondacijom…
O AUTORU:
Isaac Asimov (2. siječnja 1920. – 6. travnja 1992.) bio je američki pisac i profesor biokemije, ruskog porijekla, najviše poznat i uspješan po svojim znanstveno-fantastičnim romanima i knjigama o popularnoj znanosti. Autor je klasičnog serijala o galaktičkom carstvu, “Fondacija”.
IGRE GLADI Knjiga 1.
U neodređenoj budućnosti Sjedinjene su se Države raspale, a na tom je prostoru nastala država Panem koja se sastoji od 12 okruga i glavnog grada Kapitola. Kao kaznu za davni ustanak Kapitol svake godine nasumično odabire po dvoje predstavnika svakog okruga. Prisiljeni su ubijati se dok cijela zemlja to mora gledati na televiziji. Ta okrutna zabava za mase i istovremeno taktika zastrašivanja okruga naziva se Igre gladi.
U prvom nastavku, Igre gladi, dvanaestogodišnja Prim izvučena jekao predstavnica svojeg okruga. Njezina starija sestra Katniss dobrovoljno se javi da je zamijeni. Zahvaljujući tom hrabrom činu i vještini baratanja lukom i strijelom, Katniss gledateljima postaje omiljena osoba na igrama zajedno s Peetom, svojim suborcem iz okruga. Njegove su ratničke sposobnosti neznatne, ali se ne boji reći što misli i osjeća. Iako nisu imali mnogo izgleda, Katniss i Peeta čudom su pobijedili na Igrama gladi i vraćaju se kući.
Recenzije
Serijal Igre gladi apsolutni je izdavački fenomen, izvanredno napisan sa sjajnim, mudrim izmjenama strahovito dinamične i napete radnje i predaha koji pokazuju ljudsku empatiju, toplinu i solidarnost u najstrašnijim trenucima i s razlogom se odlično prodavao. Iako je tema izrazito politička – zloupotreba moći i socijalne nejednakosti, autorica ih je namijenila tinejdžerima postavivši njih kao glavne likove koji se bore i umiru u arenama.
Ovi romani upozoravaju o strahotama nasilja, ljudskoj destruktivnoj prirodi, društvenim nepravdama i podižu ekološku svijest. Pridonijeli su razvoju distopijskog žanra u književnosti, a likovi iz romana postali su simboli otpora među mladima pa su primjerice školarci u Izraelu na dan izlaska trećeg nastavka štrajkom tražili da ne moraju u školu kako bi mogli čitati knjigu, aktivističke organizacije koristile su slogane iz knjige u svojim kampanjama, a na Tajlandu su podignuta tri prsta postala simbol otpora protiv vojnog preuzimanja vlasti 2014. godine. Stoga ne čudi da je hvalospjevima dočekana vijest 2019. kako autorica piše roman koji će prethoditi prvotnoj trilogiji.
Serijal Igre gladi preveden je na 53 jezika. Prodan je u više od vrtoglavih 100 milijuna primjeraka. Pet je godina bio na ljestvici najprodavanijih knjiga New York Timesa. Prema ovom su serijalu snimljeni filmovi koji su zaradili više od 3 milijarde dolara.
O AUTORU:
Suzanne Collins debitirala je serijom Kronike iz Podzemlja, a svjetsku je slavu stekla Igrama gladi.
Godine 2010. uvrštena je na Timeov popis 100 najznačajnijih osoba.
Entertainment weekly svrstao ju je 2010. na svoj popis 100 najutjecajnijih osoba.
Fast company uvrstio ju je 2011. na popis 100 najkreativnijih osoba u poslovnom svijetu.
Dobitnica je nagrade Authors guild award za osobit doprinos književnoj zajednici zbog dokazivanja kako književnost za mlade ima jedinstvenu moć promijeniti život i stvoriti ljubitelje knjiga za cijeli život.
U ovom romanu Ammaniti nam predstavlja ostatke svijeta koji je poharao virus. Odrasli su pomrli, ostala su samo djeca koja će stjecanjem spolne zrelosti i stupanjem u odrasli život također umrijeti. Budućnost je oduzeta, djeca su sama, odrasli koji su se trebali o njima brinuti nestali su, ljudska vrsta osuđena je na umiranje. Nema struje. Hrane i vode polako nestaje. Diljem zemlje bjesne požari. Anna je djevojčica koja tumara rodnom Sicilijom u potrazi za hranom, brine se o sebi i svom bratu i zajedno s drugom djecom bori se za opstanak. Annin život na neki način prokazuje krhku realnost našeg doba i neodrživ sustav vrijednosti svijeta koji polako ide svome kraju.
Ammanitijeva zamišljena distopija današnjem čitatelju neće biti previše apstraktna. Djelići radnje u mnogima bi od nas mogli potvrditi i neke vlastite strahove i bojazni pred prekretnicom na kojoj se čovječanstvo danas nalazi. Dok Anna pokušava preživjeti uz pomoć bilježnice koju je njezina majka, čekajući smrt od virusa, ispisala svim mogućim savjetima za preživljavanje kojih se mogla dosjetiti, nemoguće je ne suosjećati s tom djevojčicom, ne razumjeti potrebu djece da ih netko čuva i štiti, da ih vodi, da ih ne napušta.
Kroz formu romana distopije ili moderne apokalipse, Ammaniti nam predstavlja svijet bez budućnosti, paradoks života u kojem ni preživjela djeca ne nose svjetlo nade i bolje budućnosti, sputana unaprijed ograničenim vijekom trajanja. Ammaniti je majstor spajanja nespojivog. Istovremeno blistava i nježna, zastrašujuća i napeta, Anna je priča o ljubavi i osamljenosti; poziv na humanost i ljudskost. Ova priča pokazat će sva bolna mjesta našeg svijeta i univerzalnost te boli, te ostavljajući ipak tračak nade i vjere, podsjetiti nas koliko smo daleko spremni ići kako bismo preživjeli. Vorto Palabra ponosno predstavlja Annu u prijevodu Snježane Husić.
Blagdangradom upravlja božićna mafija. Uskršnja se banda sasvim dobro snalazi, a čudacima Noći vještica nitko ne može vjerovati. Iza prštavih parada i ludih cjelonoćnih tuluma skriva se svijet nasilja i sumnje u kojem svaki blagdan strahuje da će doći dan kad će ga ljudi prestati slaviti. U nedjelju prije Dana zahvalnosti, krhko je primirje narušeno pokoljem desetak uskršnjih jaja, a Max Martin, detektiv blagdangradskog odjela za umorstva, morat će se utrkivati s vremenom i riješiti slučaj prije negoli okršaji bandi unište grad – makar svaki trag vodi prema Sjevernom polu i onome Debeljku, glavom i bradom. Max će se uplesti u polusvijet glamuroznih vilenjačkih klubova, odrpanih kosturskih dilera i suludog Kralja Noći Vještica. Bit će to svijet besmislenog nasilja i božićnog nakita, glamura i grijeha, medenjaka i metaka. Bit će to težak slučaj u Blagdangradu.
Cody McClain Brown autor je biografskih bestselera Propuh, papuče i punica i Hrvatska uzvraća udarac. Ovo mu je roman prvijenac.
Muza košmara novi je roman autorice serijala Kći dima i kosti.
Nešto novo, premda staro stoljećima, upravo je na pomolu, no junaci Sanjara Strangea ondje su gdje smo ih na dramatičnom kraju prvog dijela i ostavili. Muza Košmara završna je polovica jedinstvenog para romana u kojima se ego nadmeće s ljubavlju, zloba sa čistoćom, a potisnuto s onim istinskim i iskrenim što se skriva u svima nama.
Mjesec je, bez sumnje, novo i uzbudljivo mjesto za život. Ne postoji kriminalno ni građansko pravo, već samo ugovorno i sve je, od braka i rastave pa do ubojstva, podložno pregovorima.
Kultura Mjesečevih elita premrežena je (seksualnim) vezama koje ne pitaju za spol, a sve je začinjeno koktelima, dizajnerskim drogama i visokom modom isprintanom u 3D-u. No, Mjesec vas želi i ubiti. Svake sekunde u danu. Ne samo svojim negostoljubivim okolišem, iako je i on sam po sebi zastrašujuće i opasno mjesto za život.
Račun za vodu, prostor, podatke i kisik svake sekunde raste, mjeri i naplaćuje svaki gutljaj i svaki san, svaku misao i udah. A možda se uz sve to nađete i usred sukoba vladajućih dinastija, poznatih pod nazivom Pet zmajeva. Morate se krvavo boriti kako biste se snašli u ovom gotovo feudalnom društvu. A to je upravo ono što je Adriana Corta i učinila.
Kao vođa najnovijeg, petog Mjesečevog Zmaja, Adriana je uspostavila čvrstu kontrolu nad industrijom helija koja daleku Zemlju opskrbljuje prijeko potrebnom električnom energijom. Ali za taj se status krvavo izborila. Sada, na zalasku života, Adriana otkriva kako je njezina korporacija, Corta Hélio, okružena mnogim neprijateljima koje je stekla tijekom svog meteorskog uspjeha. Ako joj posao i obitelj želi preživjeti, njezino petero djece mora obraniti majčino carstvo od tih neprijatelja… ali i obraniti se jedni od drugih.
Trilogiju “Luna” nazivaju jednom od najuzbudljivijih i najvažnijih znanstveno-fantastičkih serijala desetljeća i opisuju kao “Igru prijestolja u svemiru“. Radnje smještene u dalekoj budućnosti, oko pedeset godina nakon koloniziranja Mjeseca, ovo je uzbudljiv triler o članovima jedne obitelji uhvaćenima u žestokoj i nemilosrdnoj borbi za prevlast u surovom okruženju Mjeseca. Prateći sudbine raznolikih likova, “Luna” pruža nezaboravan prikaz zastrašujućeg novog doma čovječanstva. Dobitnik Gayalactic Spectrum Awarda, prvi dio trilogije “Luna” potpisuje Kristian Vlašić.
Knjiga 3.
Serijal Igre gladi preveden je na 53 jezika. Prodan je u više od vrtoglavih 100 milijuna primjeraka. Pet je godina bio na ljestvici najprodavanijih knjiga New York Timesa. Prema ovom su serijalu snimljeni filmovi koji su zaradili više od 3 milijarde dolara.
U neodređenoj budućnosti Sjedinjene su se Države raspale, a na tom je prostoru nastala država Panem koja se sastoji od 12 okruga i glavnog grada Kapitola. Kao kaznu za davni ustanak Kapitol svake godine nasumično odabire po dvoje predstavnika svakog okruga koji su prisiljeni ubijati se dok cijela zemlja to mora gledati na televiziji. Ta okrutna zabava za mase i istovremeno taktika zastrašivanja okruga naziva se Igre gladi.
U trećem su nastavku, Šojki Rugalici, pobunjenici organizirali Katnissino spašavanje iz arene na igrama Kvartalne pokore i ona saznaje da je već dugo dio revolucije. Katniss Everdeen, Vatrena Djevojka, preživjela je, ali njezin je dom uništen. Potpuno je izgubljena iako su joj mama i sestra preživjele, ali je Peeta ostao zarobljen u Kapitolu. Pojavljuju se novi vođe, a revolucija se razvija. Okrug 13 zaista postoji i ondje se stvaraju planovi o svrgavanju Kapitola s vlasti. Čini se da su svi osim Katniss umiješani u te planove, a uspjeh pobune leži u njezinoj spremnosti da pristane biti samo figura, da prihvati odgovornost za smrt nebrojenih ljudi i tako izmijeni budućnost Panema. Da bi se taj cilj postigao, ona mora zanemariti svoje osjećaje, bijes i nepovjerenje te postati lice revolucije – Šojka Rugalica. Serijal Igre gladi apsolutni je izdavački fenomen, izvanredno napisan sa sjajnim, mudrim izmjenama strahovito dinamične i napete radnje i predaha koji pokazuju ljudsku empatiju, toplinu i solidarnost u najstrašnijim trenucima i s razlogom se odlično prodavao. Iako je tema izrazito politička – zloupotreba moći i socijalne nejednakosti, autorica ih je namijenila tinejdžerima postavivši njih kao glavne likove koji se bore i umiru u arenama.
Ovi romani upozoravaju o strahotama nasilja, ljudskoj destruktivnoj prirodi, društvenim nepravdama i podižu ekološku svijest. Pridonijeli su razvoju distopijskog žanra u književnosti, a likovi iz romana postali su simboli otpora među mladima pa su primjerice školarci u Izraelu na dan izlaska trećeg nastavka štrajkom tražili da ne moraju u školu kako bi mogli čitati knjigu; aktivističke organizacije koristile su slogane iz knjige u svojim kampanjama, a na Tajlandu su podignuta tri prsta postala simbol otpora protiv vojnog preuzimanja vlasti 2014. godine. Stoga ne čudi da je hvalospjevima dočekana vijest 2019. kako autorica piše roman koji će prethoditi prvotnoj trilogiji.
O AUTORU:
Suzanne Collins debitirala je serijom Kronike iz Podzemlja, a svjetsku je slavu stekla Igrama gladi.
Godine 2010. uvrštena je na Timeov popis 100 najznačajnijih osoba.
Entertainment weekly svrstao ju je 2010. na svoj popis 100 najutjecajnijih osoba.
Fast company uvrstio ju je 2011. na popis 100 najkreativnijih osoba u poslovnom svijetu.
Dobitnica je nagrade Authors guild award za osobit doprinos književnoj zajednici zbog dokazivanja kako književnost za mlade ima jedinstvenu moć promijeniti život i stvoriti ljubitelje knjiga za cijeli život.
