Pretraga
Prikaz 49–64 od 72 rezultataSorted by latest
PUCANJ U HRVATSKOJ
Xiaping Jiang
Večernji list
Sažetak knjige
Dragan Primorac - Upoznao sam mnoge lidere, ali malo tko je imao utjecaja na ljudske sudbine kao prof. Henry Lee. Knjiga je inspirirana stvarnim događajima, koje je autorici prepričao prof.dr. Henry Lee, no autorica je uzela slobodu miješanja činjenica i fikcija i u knjizi najvećim djelom obrađuje rad i prijateljstvo Henryja Leeja i Dragana Primorca, kako ono u SAD-u tako i ono vezano uz period identifikacija žrtava Domovinskog rata.
PUNI KRUG
Maggie Shipstead
Znanje
Puni krug – nezaboravna priča o ludo odvažnoj pilotkinji koja je odlučila isplanirati rutu svojega života, bez obzira na cijenu. Marian Graves bila je neustrašiva cijeli svoj život, od divljeg djetinjstva u planinama Montane do odvažnih ratnih misija u Spitfireu. Godine 1950. otputila se u svoju posljednju pustolovinu, Puni krug – let oko svijeta. Nitko je nikad više nije vidio. Pola stoljeća kasnije, Hadley Baxter, holivudska glumica koju prate skandali i koja je u padu aviona izgubila roditelje, dobiva ulogu Marian Graves u filmu koji se bavi njezinim nestankom. Uživljava se u lik i, usporedo s Marianinom pričom, sudaraju se sudbine dviju žena – i njihova glad za slobodom u krajnje različitim predjelima i vremenima.
“Pripovjedački pothvat u svakom smislu.” – Entertainment Weekly
“Epsko putovanje – kroz prohibiciju i Drugi svjetski rat, od Montane preko Londona do današnjeg Hollywooda. Uživat ćete u svakoj minuti.” – People
“Roman koji visoko leti i nikad ne pada.” – The New York Times Book Review
“Beskrajno uzbudljiva priča o ženi koja si probija put kroz tradiciju i predrasude da bi dobila što želi.” – The Washington Post
O autoru:
Maggie Shipstead stekla je diplomu Spisateljske radionice u Iowi, dobila je poslijediplomsku stipendiju Wallace Stegner Fellow na Sveučilištu Stanford, a također i stipendiju Nacionalne zaklade za umjetnost. Njezin prvi roman, Seating Arrangements, bio je bestseler New York Timesa i dobitnik je nagrade Dylan Thomas te nagrade za prvi roman Los Angeles Timesa.
UVOD U JUGOSLAVIJU
Dejan Jović
Fraktura
Malo koji događaj u povijesti je doživio tako raznolika, proturječna i suprotstavljena tumačenja kao raspad Jugoslavije. Potpuno odsustvo konsenzusa, znanstvenog, publicističkog, žurnalističkog i kolokvijalnog, svakodnevnog jednako prevladava i kada je riječ o samoj jugoslavenskoj državi u odnosu na koje se grade novi nacionalni identiteti država sljednica. Knjiga Dejana Jovića Uvod u Jugoslaviju u tu polemiku, u tu kakofoniju narativa, u tu nepotrebnu strast, u taj (zapravo) politički sukob unosi smirenost Argumenta. Utoliko je Jovićev Uvod u Jugoslaviju svojevrsni reset dosadašnjih interpretacija, nadajmo se i reset percepcija jednog važnog poglavlja hrvatske (jasno, ne samo hrvatske) povijesti. Ova knjiga, pisana prije svega za nove generacije, rođene nakon raspada Jugoslavije, objašnjava što je bila i što je htjela biti Jugoslavija – u čemu je uspjela a u čemu nije. Ona nudi uvjerljiv odgovor i na pitanje – zašto se raspala. Time otvara prostor za nova istraživanja, temeljena na arhivskom gradivu kao i na čvrstoj i uvjerljivoj metodologiji znanstvenog istraživanja. Ona je poziv na smirenu raspravu kao i na daljnja istraživanja, lišena strasti i predrasuda. Smirena, argumentirana rasprava nije samo suština demokracije, ona je demokracija sama, Hrvatskoj, upravo na temu Jugoslavije, potrebnija nego ikad. Zato i "uvod" u naslovu nije slučajan.
HITLEROV AMERIČKI GAMBIT
Grupa autora
Naklada Ljevak
„Najveća strateška pogreška svih vremena možda je bilo upravo to što je nacistička Njemačka u šest mjeseci 1941. godine objavila rat i Sovjetskom Savezu i Sjedinjenim Državama. Nikada nisam uspio objasniti zašto je Hitler to odlučio pokušati. Brendan Simms i Charlie Laderman sada su priskočili u pomoć ovim rijetkim postignućem: mikropoviješću globalnih razmjera. Ova knjiga prepuna je novih spoznaja, uzbudljivo je napisana i pomno i savjesno dokumentirana, te će se svakako odmah prometnuti u klasično djelo.” — John Lewis Gaddis, Sveučilište Yale
„U ovoj iznimnoj knjizi, na primjeru jednog od ikoničnih događaja 20. stoljeća, izloženog kao složena kronika nekoliko dana, imate sve: i lažne vijesti i špijunažu i pokušaje iskrivljavanja stvarnosti i pokazatelj kako se donose odluke u visokoj politici, koliko je u visokoj politici prisutna slučajnosti, a koliko dubinske analize i planiranja, kako se donose odluke koje imaju posljedice na milijune ljudi i njihove sudbine. Ovo je korisna knjiga za sve koji žele znati što je odredilo sudbinu svijeta u Drugom svjetskom ratu, koji žele vidjeti kako se odlučuje, što utječe na odlučivanje u visokoj politici i kako mnogi događaji nisu neizbježni. Milijuni stradalih zbog lošeg ili nedovoljnog promišljenog odlučivanja često nikada ne dobiju zadovoljštinu, kao ni mogućnost da razumiju zašto su postali žrtve.” — Tvrtko Jakovina
„U posljednjih osamdesetak godina brojni povjesničari pokušavaju odgovoriti na pitanja zašto je Drugi svjetski rat uopće počeo, je li ga se moglo izbjeći, i je li tijek samog rata mogao izgledati drugačije. Jedna od tema koja u tom smislu izaziva posebnu pažnju je odluka SAD-a da se uključi u rat. Je li ulazak u rat bio uvjetovan solidarnošću sa europskim saveznicima, borbom protiv nacifašističkih zločina i imperijalističkih ciljeva, ili (prvenstveno) zaštitom vlastitih interesa? Upravo navedene nedoumice Simms i Laderman, autori knjige Hitlerov američki gambit nastoje objasniti analizom originalnih dokumenata, relevantnih znanstvenih radova i izjava svjedoka. U vrijeme kada se u Ukrajini vodi najžešći rat nakon 1945., pitanja o razlozima započinjanja, ali i mogućnostima izbjegavanja vojnog sukoba, o geostrateškim interesima ‘velikih’ i žrtvovanju ‘malih’, dodatno su aktualizirana.” — Hrvoje Klasić
O AUTORIMA:
Brendan Simms je povjesničar i profesor povijesti međunarodnih odnosa na Sveučilištu Cambridge. Autor je nekoliko knjiga u kojima analizira političke odnose u Europi i svijetu u 19. i 20. stoljeću. Uža specijalnost mu je povijest Njemačke, posebno Trećeg Reicha i Adolfa Hitlera. Objavio je brojne knjige među kojima i naslove Europa i Hitler. Živi u Cambridgeu u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Charlie Laderman je povjesničar i profesor međunarodnih odnosa na Odsjeku za ratne studije na King’s College u Londonu. Njegova uža specijalnost je politička povijest SAD-a i Velike Britanije, s naglaskom na 20. stoljeće. Autor je knjiga o američko-britanskoj vanjskoj politici, među ostalim i naslova Sharing the burden. Živi u Londonu.
SAN ZVAN JUGOSLAVIJA
Michael Martens
Naklada Ljevak
San zvan Jugoslavija priča je o europskom dvadesetom stoljeću: od velikih monarhija, preko dva svjetska rata, do formiranja i kriza novih država. Sve ono što se zbiva oko te, kao i Andrićevih, knjige – svi prigovori, napadi, ignoriranja, konstrukcije, učitavanja – priča je o našim prostorima na početku novog tisućljeća. Tu onda prestaje biti važno jeste li Andrićev obožavatelj ili niste. On vam se nudi kao lakmus papir društvenih zastranjenja, indikator otvorenosti društava ili mjerač sposobnosti nadilaženja kulturnih ograničenja.
„Nema prikladnijeg naslova za ovu knjigu od San zvan Jugoslavija. To je naslov u kojem je sadržano sve. Naše slabosti, naši strahovi; ono što nas sputava i ono što zbog opsežnosti ne možemo sagledati ili razumjeti. Teško je shvatiti da je identitet raznolik, da se tijekom čovjekova života mijenja te da može biti sastavljen od različitih komponenata, pa se jedan te isti čovjek može nekada osjetiti Hrvatom, nekada Bosancem, nekada Srbinom, a nekada sve to skupa sklopiti u jedan identitetski mozaik, pa ga, u nedostatku drugih rješenja, zaogrnuti Jugoslavijom. Teško je shvatiti da su nekome tko je govorio desetak jezika, živio u isto toliko svjetskih metropola, te na policama imao isto toliko različitih klasika koje je čitao na izvornim jezicima, dakle, da su takvom čovjeku previše uske (nacionalne) kategorije na koje bi ga mi htjeli svesti. Teško je shvatiti da je nekada taj politički ideal imao drugačije konotacije i da ga ne možemo sagledavati perspektivama kontaminiranima novijim traumatičnim iskustvima, umjesto vremenu koje mu pripada. Sve te težine Martens je sažeo u svoj naslov.
— Nebojša Lujanović
O AUTORU:
Michael Martens (Hamburg, 1973), njemački je novinar, pisac i stručnjak za balkanska pitanja, dugogodišnji politički dopisnik lista Frankfurter Allgemeine Zeitung. Tokom svoje novinarske karijere Martens je izvještavao iz Sankt-Peterburga, Atene, Istanbula, Beograda i Beča. Dosada je napisao dokumentarni roman U potrazi za junakom – Priča o vojniku koji nije htio ubijati (2011) i monografiju Vatra u vatri: Ivo Andrić – jedan europski život (2020).
POLITIKA POPUŠTANJA HITLERU
Tim Bouverie
Naklada Ljevak
Knjiga Politika popuštanja Hitleru pisana je u maniri najbolje britanske historiografije i publicistike kroz narativnu povijest koja dočarava neizvjesnost, dramatičnost i dileme toga razdoblja. To je kronološka priča temeljena među ostalim i na dnevnicima, pismima, novinskim člancima i diplomatskoj pošti, koja čitatelja vodi kroz turbulentne godine uoči Drugog svjetskog rata. Za razliku od drugih knjiga koje problematiziraju to razdoblje, Politika popuštanja Hitleru ne upada u zamku jednodimenzionalnog fokusa na jedan događaj (München) ili jednog pojedinca (Chamberlain). Iscrpna i sveobuhvatna kronologija započinje Hitlerovim imenovanjem njemačkim kancelarom 1933., a završava sedam godina kasnije, tzv. Lažnim ratom sredinom 1940. godine. Bouverie pokazuje da je pomirbena politika tridesetih godina dvadesetog stoljeća bila, strateški i moralno, spektakularni fijasko. Čak i kad je Hitlerova nezasitnost postala očigledna, prikladna reakcija Britanaca i Francuza izostala je: radilo se o dilemi između časti i užasa rata u čiju pobjedu nitko nije mogao biti siguran. Djelomično je to bilo uzrokovano traumom Prvoga svjetskog rata, koju nitko nije želio ponoviti. Politika popuštanja Hitleru povijesna je pripovijest brzog tempa: inteligentna, lucidna i napeta poput dobrog krimića – bez obzira na to što su događaji o kojima se u knjizi piše poznati.
„U vrijeme kada se povijest često revidira i njome manipulira, posebno kada je u pitanju upravo odgovornost za Drugi svjetski rat i zločine (tijekom i nakon njega), ova knjiga važna je iz još jednog razloga. Naime, u Europi, posebno istočnoj, prevladava u posljednje vrijeme stav kako je rat započeo popuštanjem Staljina Hitleru i potpisivanjem tzv. Molotov-Ribbentrop pakta o nenapadanju. Knjiga upozorava da bi davanje zelenog svjetla Hitleru da krene u rat možda ipak trebalo tražiti u popuštanju britanskih i francuskih političara i, konkretno, Münchenskom sporazumu kojim je Čehoslovačka žrtvovana radi mira, koji je vrlo brzo pregažen.“ - Hrvoje Klasić, recenzent
„Ugledni svjetski povjesničari ocijenili su knjigu kao „prvi veliki prikaz“ teme o kojoj se u proteklih osam desetljeća već puno pisalo. To pokazuje da je riječ o važnoj knjizi, odličnom prikazu politike koja je najviše vezana za Otok, englesku, britansku političku elitu tridesetih godina, ali je odredila svjetsku politiku tijekom uspona Hitlera na vlast i onda vladanja Hitlera sve do napada na Poljsku 1939. Knjiga je sjajna, može biti primjer kako se piše dobra historiografija, kako se uočavaju detalji, kako se slaže narativ i izvode zaključci, kako se čitatelj može zaintrigirati za temu o kojoj je već vjerojatno nešto čuo. O politici popuštanja se pisalo, ali je Bouverie svemu udahnuo niz novih interpretacija, postavio provokativna pitanja, iskoristio trenutak kada se neke već ustaljene interpretacije, iznova propituju. — Tvrtko Jakovina, recenzent
Politika popuštanja Hitleru je knjiga koju je napisao znanstvenik, ali ne i (samo) za znanstvenike. Pristup kojim se vodio Bouverie bliži je pričanju zanimljive i dramaturški dobro vođene priče, nego tipičnoj historiografskoj analizi određenog vremena i događaja. A u toj priči autor pokazuje talent za prikazivanje emocija i humora, kao i instinkt za naglašavanje dramatičnih trenutaka, a sve s ciljem stvaranja živopisne slike likova, njihovog okruženja i duha vremena. - Frankfurter Allgemeine Zeitung
Knjiga Tima Bouveriea, Politika popuštanja Hitleru odlično je napisana, lako čitljiva i znanstveno utemeljena studija jednog vremena i njegovih glavnih (političkih) protagonista. Iako govori o prošlosti, primjeri koje autor navodi, način ponašanja političara i političkih elita, spremnost na kompromise i ponekad „ugovor s vragom“ radi „viših interesa“, mogu poslužiti i kao upozorenje i putokaz današnjim i nekih budućim političarima i diplomatima. - Sunday Telegraph
Živopisno, detaljno i potpuno fascinantno... Riječ je o političkoj drami u najboljem i najuzbudljivijem obliku. - James Holland Uzbudljiva, iznijansirana...apsolutno neodoljiva knjiga. - Times Literary Supplement Zadivljujući debi jednog od najboljih mladih britanskih povjesničara. - Margaret MacMillan, povjesničarka
O AUTORU:
Tim Bouverie britanski je autor, povjesničar i novinar. Nakon studija povijesti na Oxfordu Bouverie je radio na povijesnim i političkim dokumentarcima prije nego što se pridružio radio-televizijskoj kući News Channel 4. Tijekom godina u novinarskoj struci radio je na gotovo svim suvremenim političkim događajima. Bouverie piše književne kritike povijesne i političke tematike, a pisao je i za Spectator, Observer i Daily Telegraph. Knjiga Politika popuštanja Hitleru Bouverijev je publicistički prvijenac. Unatoč autorovoj mladosti i počecima njegovog znanstveno-publicističkog rada knjiga je dobila pozitivne kritike međunarodne znanstvene zajednice, uključujući i komentare nekih od najuglednijih svjetskih povjesničara 20. stoljeća (Margaret MacMillan, Ian Kershaw, Peter Frankopan).
LJUDSKI ROD: POVIJEST ČOVJEČNOSTI
Rutger Bregman
Naklada Ljevak
"Uvjerljiva priča koja nam trenutno svima treba“ (People), priča koja nudi “iskrenu” (Daniel H. Pink) i „iznimnu“ (Susan Cain) argumentaciju kako su zapravo naša unutarnja dobrota i spremnost na suradnju bili najvažniji čimbenici preživljavanja na ovom planetu.
Jedno vjerovanje ujedinjuje ljevicu i desnicu, psihologe i filozofe, pisce i povjesničare. Prožima naslovnice koje nas okružuju i zakone koji nam određuju život. Vrišti s internetskih portala, posebno društvenih mreža. A korijeni tog vjerovanja sežu duboko u zapadnjačku misao: od Machiavellija do Hobbesa, Freuda do Pinkera, prešutna pretpostavka jest da su svi ljudi loši. Dapače, ljudi ne samo da su loši, nego i uvijek djeluju gonjeni vlastitim interesom. Što ako to nije točno?
U svojoj dugo očekivanoj knjizi Ljudski rod: Povijest čovječnosti, Rutger Bregman tvrdi nešto sasvim suprotno: realistično je i revolucionarno pretpostaviti kako su ljudi dobri. Ovaj međunarodni autor bestselera i ugledni povjesničar proteklih će 200.000 godina ljudske povijesti staviti u sasvim drugačiju perspektivu, dokazujući nam kako smo predodređeni biti ljubazni te skloniji suradnji i povjerenju u drugoga. Takav stav ima svoje čvrste temelje još od početaka Homo sapiensa. Od stvarnog Gospodara muha, preko mana jednog od najzloglasnijih psiholoških eksperimenata u povijesti, sve do istinite priče o dva brata na suprotnim stranama koji su naposljetku pomogli Nelsonu Mandeli da okonča aparthejd, Bregman nam pokazuje kako vjerovati u ljudsku darežljivost i suradnju nije tek optimistična fantazija – to je stvarnost. Dapače, ima golemi utjecaj na to kako društvo funkcionira. Kad u drugima vidimo sve najgore, to će i iz naše politike i ekonomije izvući ono najgore. No, vjerovanje u ljudsku dobrotu i altruizam može biti novi način razmišljanja – te poslužiti kao temelj za postizanje istinske promjene u našem društvu.
„Ljudski rod natjerao me da iz sasvim novog kuta vidim čovječnost."
– Yuval Noah Harari, autor knjige Sapiens
„Neke knjige stavljaju naše ideje na kušnju. No Ljudski rod na kušnju stavlja same temelje tih ideja. Njezina iskrena argumentacija koja obara s nogu natjerat će vas da ponovno razmislite o svemu što ste do sada vjerovali o društvu, demokraciji, i ljudskoj prirodi općenito. U moru cinizma, ova je knjiga stijena, nepotopivi prsluk za spašavanje koji je svijetu nasušno potreban."
―Daniel H. Pink, autor bestselera Poriv
„Rutger Bregman jedan je od najprovokativnijih mislioca našeg vremena… Ova knjiga uništava cinični pogled kako su ljudi inherentno zločesti i sebični, te oslikava portret ljudske prirode koji ne samo da nam bolje zvuči, već je i točniji… Vodeći nas na putovanje u prošlost, otkriva kako možemo sagraditi svijet s više onih koji daju nego onih koji primaju."
― Adam Grant, autor bestselera Give and Take i Originals
„Iznimno sam uživao čitajući Ljudski rod. Natjerao me da iz sasvim novog kuta vidim čovječnost i preispitam mnoga svoja dugogodišnja uvjerenja. Toplo je preporučujem ostalima i vjerujem kako će uroditi mnogim plodonosnim raspravama."
―Yuval Noah Harari, autor bestselera Sapiens 21 lekcija za 21. stoljeće
„Životna društvena povijest… Bregman nudi izazovnu tezu koja nam može pomoći promijeniti način funkcioniranja institucija i politika po istinski ljudskoj liniji.”
―The New Yorker
„Bregmanova teza je jednostavna, ali radikalna: većina je ljudi dobra, a sebi činimo medvjeđu uslugu pretpostavljajući sve najgore o drugima. Bregman tvrdi kako je vjerovanje u ljudsku dobrotu temelj trajne društvene promjene."
―Barbara VanDenburgh, USA Today
„Bregman je uspio sastaviti uvjerljivu argumentaciju kako je društvo izgrađeno na lažnoj premisi… Ima gotovo gladvelijanski dar prebiranja po akademskim člancima i pronalaženja anegdotalnih dragulja...
―Andrew Anthony, The Guardian
O AUTORU:
Rutger Bregman jedan je od najistaknutijih mladih europskih mislilaca (rođ. 1988. god.). Povjesničar i suradnik časopisa The Correspondent, autor je četiri knjige s područja povijesti, filozofije i ekonomije. Njegova knjiga Utopija za realiste prevedena je na trideset dva jezika i bila bestseler New York Timesa te je dovela pokret za temeljni dohodak na naslovnice svjetskih medija. Knjiga Povijest napretka osvojila je belgijsku nagradu Liberales za najbolje publicističko djelo u 2013. godini, a dvaput je i bio nominiran za prestižnu nagradu European Press Prize za novinarski rad u već spomenutom časopisu. Živi u Nizozemskoj.
UBIJANJE SS-OVACA
Aitora Grupa
Naklada Ljevak
„Suočavanje sa zlom nacizma tema je Ubijanja
SS-ovaca, osme knjige u nevjerojatno uspješnom serijalu Ubijanje, koji obrađuje istinite događaje o smrti i uništenjima nekih od najutjecajnijih ljudi i društava u ljudskoj povijesti…“
Robert Carver, Spectator
Kad su, gotovo odmah nakon završetka Drugog svjetskog rata, na površinu izbili užasi Trećeg Reicha, nacistički ratni zločinci većinom su se dali u bijeg. Nekoliko ih je neposredno potom bilo uhvaćeno, poput zloglasnog SS-ovca Heinricha Himmlera. Josef Mengele, Anđeo smrti koji je u Auschwitzu provodio stravične medicinske pokuse nad zarobljenicima, Martin Bormann, Hitlerov osobni tajnik i takozvana Smeđa eminencija Trećeg Reicha, Klaus Barbie, Mesar iz Lyona te možda i najzloglasnijih od svih, Adolf Eichmann, samo su neki od onih koji su nestali bez traga. Ubijanje SS-ovaca, bestseler The New York Timesa, saga je o špijunaži i odvažnosti samoprozvanih lovaca na naciste, osoba koji su svojim djelovanjem upozoravali na užase nacističkog režima te naglašavali kako takvo zlo ne može proći nekažnjeno. Jedan francuski bračni par, bivši američki vojnik, njemački javni tužitelj koji je bio prisiljen potpisati ukaz odanosti nacističkoj stranci, agenti Mossada i preživjeli muškarac iz koncentracijskog logora desetljećima su tako češljali svijetom, locirajući te bjegunce i privodeći ih pravdi. Ubijanje SS-ovaca, osma po redu knjiga iz serijala Ubijanje, autora Billa O’Reillyja i Martina Dugarda, knjiga o neizrecivom užasu ljudske povijesti, stilom pisanja koji evocira najnapetije kriminalističke romane, zapanjit će i duboko potresti svakog čitatelja. Naklada Ljevak s ponosom je predstavlja u prijevodu Damira Biličića.
O AUTORU:
Bill O' Reilly inovativni je televizijski novinar koji je polučio neviđen uspjeh kao voditelj emisije The O’Reilly Factor na američkoj kabelskoj televiziji i pisanjem (ili suautorstvom) više od dvadeset publicističkih naslova koji su se našli na samom vrhu ljestvice najprodavanijih knjiga The New York Timesa i ostalih nacionalnih tiskovina.
Martin Dugard autor je više knjiga o povijesti koje su se našle na ljestvici najprodavanijih knjiga The New York Timesa, među njima i knjige iz serije Ubijanje, kao i naslovi Into Africa i The Explorers.
UZROCI PRVOG SVJETSKOG RATA: Kontroverze i konsenzus
Annika Mombauer
Naklada Ljevak
Danas nas od Prvog svjetskog rata dijeli nekoliko naraštaja i ta vremenska distanca sasvim sigurno utječe na naš odnos prema temi, no čak i ako stogodišnjica predstavlja prekretnicu na kojoj Prvi svjetski rat uistinu postaje poviješću, pitanja i dalje ostaju ista. Zašto izbjegavanje sukoba nije uspjelo 1914. kao što je to bio slučaj u prijašnjim krizama? Kakve su uloge igrali određeni donositelji odluka? Je li slavno tumačenje Davida Lloyda Georgea po kojemu je Europa „kliznula“ u rat – to ‘veliko izjednačavanje, odnosno relativizacija’ kojim se krivnja za rat ne pripisuje nikome – uistinu jednako valjano kao ono koje razmatra sve dostupne dokaze i zaključuje da su neki pojedinci željeli rat više od drugih?
U najnovijem velikom istraživanju Srpanjske krize, „najkompliciranijeg događaja modernog doba“, prikupljen je impresivan broj dokaza na međunarodnoj razini koji ne optužuju nijednu državu posebno. Daleko smo se odmaknuli od Fritza Fischera i njegovog naglaska na odlukama jedne vlade, a koncentriranje na proučavanje na međunarodnoj razini pomaže u rasvjetljavanju zajedničkih pretpostavki i ograničenja koja su obilježavala sve odluke donesene u srpnju 1914. A ipak, mene je vlastito čitanje izvora dovelo do velikog broja drukčijih dokaza koji pokazuju da se želja za započinjanjem rata u srpnju 1914. pojavila mnogo prije u Berlinu i Beču nego u drugim prijestolnicama. Drugi bi mogli sa sličnom sigurnošću dokaze o ratnom huškanju i krivnji tražiti u Sankt Peterburgu, Beogradu i u Parizu.
Utvrđivanjem vjerojatnosti, prije nego krivnje, dopuštamo postojanje drukčijih tumačenja, čak i ako ih možda smatramo manje vjerojatnima od naših. Budući da se kao povjesničari bavimo traganjem za istinom – za činjenicama, a ne fikcijom – priznamo li da je moguće pronaći više istina, možda ćemo lakše prihvatiti druga tumačenja. Nema potrebe da se ova stogodišnja rasprava o uzrocima rata nastavi u onako oštrom tonu u kojem se vodila veći dio dvadesetog stoljeća. Malo je vjerojatno da će se riješiti konsenzusom, no možda ćemo se, stotinu godina poslije, ipak početi baviti utvrđivanjem vjerojatnosti te se – uz pomoć dokumenata – složiti o tome kako je rat započeo, čak i ako se ne složimo oko toga zašto je započeo.
Annika Mombauer
O AUTORU:
Anninka Mombauer (1967) predaje na Odsjeku za modernu europsku povijest Otvorenog sveučilišta u Velikoj Britaniji. Studirala je povijest na sveučilištu u Münsteru i na Sveučilištu Sussexu gdje je i doktorirala 1998. godine. Od 2006. do 2011. bila je tajnik Njemačkog društva povjesničara. Član je uređivačkog odbora projekta 1914-1918 Online (Međunarodna enciklopedija Prvog svjetskog rata). Najvažniji dosada objavljeni radovi: Helmuth von Moltke and the Origins of the First World War. Cambridge University Press, 2001. The Origins of the First World War: Controversies and Consensus. Longman, 2002. Die Julikrise. Europas Weg in den Ersten Weltkrieg (The July Crisis, Europe’s Way to the First World War), published by C. H. Beck Verlag, Munich. The Battle of the Marne, 1914. A comparative history, 2014 Cambridge University Press.
RIBLJA ČORBA-ČORBOGRAFIJA
Vicko Milatović
Begen
Riblja čorba: Čorbografija – autor Vicko Milatović
Ovo je knjiga u kojoj se nalaze sve bitne i manje bitne informacije o najvažnijem rock bendu u Istočnoj Evropi:
Kako izgleda Čorbino porodično stablo sa svih osam postava;
Sve postave grupe
Hronologija rada Riblje čorbe
Diskografija
Videografija
Bibliografija
Priče i anegdote
Autogram karte
Pojedinačne biografije
Važni čorbini ljudi
Foto galerija
Koncerti….
MAČEK NAM JE VOĐA! Općinski izbori u Banovini Hrvatskoj
Grupa autora
Srednja Europa
Ova knjiga, kao i mnoga druga djela historiografije, pokušaj je da se jedan element prošlog ljudskog djelovanja opiše koristeći se nesavršenim sustavom rečeničnih konstrukata. Obojica autora, svaki sa svojim perspektivama, nastojali su proniknuti u prilično zamršeno pitanje vezano za ono što na neki način možemo prozvati posljednjim slobodnim izborima koji su se u većem dijelu današnje Hrvatske odvili u razdoblju prije izbijanja Drugoga svjetskog rata. Ujedno su to bili posljednji višestranački izbori na istom području sve do izbora za Hrvatski sabor 1990. godine, kojima će započeti proces demokratizacije te izgradnje moderne samostalne Republike Hrvatske.
Potpisivanje Sporazuma Cvetković-Maček i stvaranje Banovine Hrvatske u kolovozu 1939. dalo je Kraljevini Jugoslaviji određenu stabilnost, a građanima većine današnje Hrvatske upravnu, sudsku i zakonodavnu autonomiju na posebno određenom teritoriju novostvorene Banovine Hrvatske. Kako nije uslijedio daljnji preustroj Kraljevine Jugoslavije, može se reći da je Banovina Hrvatska bila jedina federalna jedinica unutar formalno još uvijek unitarne monarhističke Jugoslavije. Razdoblje postojanja Banovine Hrvatske bilo je relativno kratko (kolovoz 1939.- travanj 1941.), a obilježeno je unutrašnjom društvenom i gospodarskom krizom Kraljevine Jugoslavije, koja se nastavljala na ranije istovjetne krize koje su pogodile Jugoslaviju i dobar dio svijeta. Stanje unutar te mlade autonomne jedinice dodatno se pogoršalo izbijanjem Drugog svjetskog rata u Europi u rujnu 1939. godine. (Iz Uvoda)
O AUTORIMA:
Stipica Grgić (Sisak, 1982). Nakon završenog studija povijesti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu 2008. postaje znanstveni novak na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Od 2021. radi kao znanstveni suradnik na Hrvatskom institutu za povijest. Autor je niza znanstvenih radova.
Tomislav Kardum (Zagreb, 1996). Završio je diplomski studij povijesti te diplomski studij komunikologije na Fakultetu hrvatskih studija. Radi kao vanjskopolitički novinar u Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji (HINA). Autor je više znanstvenih i stručnih članaka te knjiga
NAJBOLJE NAMJERE – Britanski i francuski intelektualci i stvaranje Jugoslavije
Lucija Balikić
Srednja Europa
U knjizi je prikazana važnost uloge britanskih i francuskih intelektualaca u procesima stvaranja prve Jugoslavije. Autorica razbija ustaljeni mit da je državna zajednica Južnih Slavena nastala isključivo kao produkt ishoda Prvog svjetskog rata i volje lokalnih političkih elita.
“Naslovna je tema odabrana s ciljem da se široj javnosti predstavi jedan važan, a istovremeno u historiografiji često izostavljan aspekt nastanka prve zajedničke države Južnih Slavena, a to je uloga velikih (konačno i pobjedničkih) sila Velike Britanije i Francuske u tom procesu. Konkretno, glavno pitanje kojim se ova knjiga bavi nije nužno ono koje se odnosi na službene stavove i odluke njihovih vlada, već upravo ono koje u fokus postavlja vladine savjetnike, stručnjake te intelektualce koji su pridonijeli stvaranju određene slike o osobinama, situaciji i potrebama Južnih Slavena u javnosti Velike Britanije i Francuske te njihovim vladajućim krugovima. (…) Cilj ove knjige nije prikazati samo jednu stranu priče, već oslikati što objektivniju narav čitavog dijaloga između svih relevantnih intelektualaca (britanskih, francuskih, njemačkih, mađarskih, hrvatskih, srpskih, liberala, konzervativaca, socijalista, nacionalista, regionalista, kozmopolita itd.) te njihovih vlada, dokazujući pritom da je integralno jugoslavenstvo bilo najšire prihvaćeni program u čitavom razdoblju oko Velikog rata, ali i da su se mišljenja mnogih ozbiljno razilazila u pitanju konkretnog oblikovanja buduće, ponešto neočekivane, države.” (Iz Predgovora)
O AUTORU:
Lucija Balikić, doktorandica i predavačica na Srednjoeuropskom sveučilištu u Beču i Budimpešti. Istražuje intelektualnu povijest sokolskog pokreta međuratne Jugoslavije. Studirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i na Sveučilištu u Southamptonu u Ujedinjenom Kraljevstvu.
…TRST NE DAMO! Jugoslavija i Tršćansko pitanje 1945-1954.
Federico Tenca Montini
Srednja Europa
Sudbina grada Trsta i i Tršćanska kriza koja je trajala od svibnja 1945. do sklapanja Londonskog memoranduma u listopadu 1954. bila je najosjetljivija mirnodopska dionica u odnosima dviju država, Italije i Jugoslavije, i nekoliko nacija, prije svega talijanske, slovenske i hrvatske.
Autor knjige Federico Tenca Montini u knjizi …Trst ne damo! Jugoslavija i Tršćansko pitanje 1945-1954. iznova interpretira, podsjeća i objašnjava što se u deset godina događalo između dvije države i dva bloka. Knjiga je to koja govori o sukobljavanju Zapada i Istoka, raspravama, raspravama o pravu naroda na samoopredjeljenje, ali i razmišljanjima o ratnom plijenu, kazni i nagradi, odnosu velikih i malih nacija, krivim odlukama u prošlosti, odgovornosti za ratne zločine, spremnosti za žestok otpor, karizmatičnim vođama. (Iz Predgovora knjige, prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina)
O AUTORU:
Federico Tenca Montini, talijanski povjesničar, istraživač-znanstvenik na Odsjeku političkih i društvenih znanosti Sveučilišta u Trstu te vanjski suradnik Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Član je upravnog odbora Instituta za povijest pokreta otpora i suvremeno doba u Trstu i redakcijskog odbora časopisa Qualestoria.
BARJAK NA PLANINI – Politička antropologija rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1990-1995.
Ivo Žanić
Srednja Europa
Knjiga Barjak na planini. Politička antropologija rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1990.-1995. Ive Žanića analizira način na koji je folklorna matrica balkanskoga prostora upotrebljavana u političkom diskursu osamdesetih i devedesetih godina u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Uzimajući korpus folklorne, junačke epike, prvenstveno kulturnu tradiciju hajduštva, kao izvor, Žanić analizira strategije i mehanizme konstruiranja novog nacionalnog imaginarija u kompleksnim političkim i društvenim okolnostima sredine osamdesetih i početka devedesetih godina na području Jugoslavije. Autor također prati mehanizam upotrebe folklora i junačke epike u političkom diskursu hrvatskih, bosanskohercegovačkih i srpskih političara, te načine instrumentalizacije tradicije u svrhu legitimacije novog političkog programa, te oblikovanja politike koja je u konačnici rezultirala ratnim zbivanjima.
PREVOĐENJE POVIJESTI – Teorijski obrati i suvremena historijska znanost
Zrinka Blažević
Srednja Europa
Prevođenje povijesti izvrstan je priručnik za upoznavanje suvremene teorijske i metodološke problematike, u velikoj mjeri nepoznate domaćim povjesničarkama i povjesničarima.
MOJA BORBA 1
Karl Ove Knausgard
OceanMore
U prvom tomu heksaloga Moja borba Knausgård bolnom iskrenošću govori o djetinjstvu, adolescenciji, obitelji, svojim pokušajima razumijevanja oca koji se naglo pretvorio od obiteljskog čovjeka kratka fitilja u razvedenog alkoholičara. Preispitujući očevu smrt autor istodobno preispituje i svoju ulogu u novozasnovanoj obitelji, potpuno se otkriva i mrvi svoju egzistenciju do elementarnih dijelova te stvara jedinstvenu priču o malim i velikim borbama s kojima se svi suočavamo u životu.
Kritičar The New Republica sjajno sažima doživljaj Knausgårdovog djela i piše da je to „kao da otvoriš tuđi dnevnik i u njemu nađeš svoje vlastite tajne“.
Iz medija:
“Genijalna knjiga, rekao bih, kada bi ta riječ još nešto značila. Jebena knjiga.“
Miljenko Jergović, Jutarnji list
“Remekdjelo... Pažljivo u detaljima, moćno, neobično lijepo. Opisi obiteljskog rasapa nešto su najsnažnije što sam pročitao posljednjih godina.“
Observer, Knjige godine
“Ovaj ep iz predgrađa, naelektriziran u iskrenosti i elokvenciji, budi osjećaj superiornosti čak i nad djelom Jonathana Franzena, s kojim je usporediv.“
Independent, Knjige godine
“Moja borba neobjašnjivo je remekdjelo, magnetično i hipnotizirajuće…“
Le Nouvel Observateur
“Tih šest knjiga, tj. Moja borba tog Norvežanina – izdavački je fenomen... Fascinantno.“
Le Monde
“Osim autobiografije pojedinca – to je i promišljanje muškog identiteta koji se ovdje ocrtava, ali i obuzimajući prikaz skandinavske socijalne demokracije. Šok.“
L’Express
“Važna knjiga, književno postignuće vrijedno obožavanja i primjer književne vokacije.“
El País
“Knausgårdovo neobuzdano promišljanje je čarobno... Hrabro i uvjerljivo portretira život u svoj njegovoj širini.“
Frankfurter Allgemeine Zeitung