Prema sudu stručnjaka i poznavatelja novozavjetne problematike, ovo je djelo najbolje što se na tom planu može uopće uzeti u ruke. Autor je stručnjak koji iza sebe ima više od trideset knjiga s biblijskom tematikom, a ovo djelo piše s erudicijom, ali i sa zadivljujućom lakoćom. No, kako je riječ o redovniku sulpicijancu koji je čitav život posvetio proučavanju Svetoga pisma, u ovome Uvodu u Novi zavjet čitatelj će osjetiti čvrstu povezanost novozavjetnih tekstova sa životom po vjeri. Među impresivnije dijelove ove poveće knjige spadaju sažeci najvažnijih podataka o svakome pojedinačnome novozavjetnom spisu, solidan pregled grčko-rimskoga svijeta, primjerene rasprave temeljnih teoloških problema kao i bogat pomoćni instrumentarij za razumijevanje u dodacima, poput preglednih tabela, karata, bibliografije i ostaloga što ispunja visoke kriterije priručnika ove vrste. Dobro će doći ne samo studentima teologije nego i profesorima i, dakako, svima koje zanima Novi zavjet i njegovi nadahnuti spisi.
REPLIKA RUKOPISA CRKVE BOSANSKE
IZ BIBLIOTEKE SVETOG MARKA U VENECIJI
Mladinska knjiga Sarajevo, kao izdavačka kuća s misijom, a u saradnji s Kućom dobrih priča, pokrenula je nacionalni knjižni projekat od izvanrednog značaja za kulturno-historijsku tradiciju naše države - Mletački zbornik. S obzirom da se radi o prvorazrednom nacionalnom spomeniku Bosne i Hercegovine nastalom u krilu Crkve bosanske, kao i činjenici da nikada ranije nije bio predstavljen u formi visokokvalitetnog faksimila ili vjerne replike kakvu moderna Bosna sigurno zaslužuje, smatrali smo se pozvanim da ovim poduhvatom obogatimo lepezu naših vrhunskih izdanja o bosanskom srednjovjekovlju.
Kako je ovaj rukopis o Božijem postojanju nastao u namjeri da služi kao vjersko štivo i duhovni vodič najvišeg plemstva - bosanskih kraljeva, ovim projektom komad otrgnute historije vraća se u zemlju svog porijekla.
Za sve one koji će u ovom neskromnom bibliofilskom i raritetnom izdanju ogledati i prepoznati sloj sopstvenog identiteta i rijetki komad iz nekad žive i raskošne prošlosti, ovaj bibliofilski komplet predstavljaće radosnu vijest. Bibliofilski projekat - Mletački zbornik dugotrajno je svjedočanstvo ponosnim vlasnicima i cjelokupnoj kulturnoj javnosti Bosne i Hercegovine o vremenu i ljudima koji su imali smisla za pravim vrijednostima.
Ovo je knjiga o neprocjenjivoj zaostavštini mistične Crkve bosanske ali i istovremeno knjiga o nama samima.
Izdavač
ZA VIŠE INFORMACIJA... PRELISTAJ KATALOG NA OVOM LINKU
https://issuu.com/home/published/marciana_brosura_small_issue
Dosta je knjiga napisano o papama, njihovim dobrim i lošim, za europsku, ali i svjetsku i crkvenu povijest značajnim i manje značajnim, korisnim i štetnim postupcima i odlukama, ali ni u jednoj od njih kao u ovoj Papinski grijeh. Strukture obmane autora Garryja Willsa, inače praktičnoga vjernika katolika, nije bilo moguće naći na povijesnim dokumentima te teološkim i filozofskim djelima utemeljenu analizu 'nekih' papinskih odluka i stavova kao npr. onih o holokaustu, antisemitizmu, kontroli rađanja, pobačaju, svećeničkom celibatu, rastavi braka, ženama-svećenicama, homoseksualnosti, pedofiliji, marijanskim pobožnostima, drugim religijama, znanosti i umjetnosti, itd.
Ova knjiga donosi relevantan znanstveni materijal za prosudbu ponajprije crkveno-povijesnih okolnosti pri donošenju nekih važnih crkvenih odluka, ali i za prosudbu (negativnih) posljedica tih odluka ne samo u okviru Katoličke crkve kao vjerske organizacije, nego i društava izgrađenih na zasadama zapadnoeuropske kršćanske civilizacije u kojima ta Crkva djeluje.
Svojim izuzetno dobrim poznavanjem crkvene povijesti, ali i povijesti papinstva posebno, G. Wills ovim djelom u središte zanimanja i razmatranja dovodi relevantna pitanja iz daljnje i bliže povijesti Katoličke crkve i njezinih struktura te uvijek iznova sugerira daljnje smjerove u istraživanju ove tematike a sve da bi se skinuo 'veo tajne' s mnogih doktrinarnih pitanja i odluka o njima, a koje donose osobe zaštićene „dogmom“ papine nepogrešivosti.
U tom smislu ova će knjiga, u kojoj autor na tako sustavan i znanstveno utemeljen način istražuje u kojoj mjeri je crkvena povijest „povijest prešućivanja, prikrivanja i laži“ te u kojoj mjeri je crkvena hijerarhija spremna autokritički promatrati svoju vlastitu poziciju, biti od velike koristi ne samo onima koji se u okviru svoje struke (teologija, opća povijest, povijest Crkve, povijest papinstva, itd.) bave ovom tematikom, nego i mnogima iz društvenih znanosti (npr. sociolozima religije), ali i zainteresiranim laicima.
Prof. dr. sc. Ivan Markešić,
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Vrijedi spomenuti gotovo zaboravljeni intervju koji je Althusser dao talijanskoj televiziji RAI 1980. Govoreći o svom intelektualnom razvoju, rekao je u kameru da je postao “komunist jer je katolik”: Nisam ja promijenio vjeru, utvrdio sam da je … moguće da duboko u sebi ostanem kršćanin, da ne idem u crkvu; što crkva danas znači, što predstavlja? Danas više ne tražite da ljudi idu u crkvu, zar ne? Ja ostajem katolik, to jest univerzalist, internacionalist, zar ne? Mislim da u komunističkoj partiji ima mnogo adekvatnijih sredstava za realiziranje univerzalnog bratstva.
Althusser zapravo ovdje kazuje da je prema njegovu uvjerenju komunizam kršćanstvo koje se realizira drugim sredstvima. Upravo to je ključna točka budući da postavlja određene filozofske i političke implikacije koje ne možemo ovdje dalje razmatrati zbog prirode i strukture ovog uvoda. Ali ih vrijedi nabrojiti: Althusserovo kršćanstvo tjera nas na (ponovno) razmišljanje o materijalizmu, partijskom obliku politike, univerzalizmu, klasama-bez-identiteta, dualizmu vjerovanja odvojenog od vjere (karakteristika ateističke borbe) nasuprot sasvim osobnoj vjeri bez vjerovanja, što doliči fundamentalizmu, itd. No, čak je i važniji aspekt Althusserovog kršćanskog djela i stava, kako naglašava Stanislas Breton, uvjerenje da “bez svojeg katoličkog obrazovanja u vrijeme mladosti Althusser, i ne samo on, vjerojatno nikada ne bi stigao na ‘put misli’, a mi dodajemo: i marksističkog mišljenja.”
— Agon Hamza, iz predgovora
Mnogi od onih koji danas tvrde da je marksizam staromodan to mogu reći samo zato što se prave da ignoriraju pitanja koja postavlja Althusser
— Étienne Balibar
