Bajkoviti svijet kraljevni čeka te u ovoj knjizi. Otkrij njihove pustolovine i ukrasi stranice samoljepivim sličicama koje svjetlucaju. Preostalim sličicama možeš ukrasiti svoje bilježnice, pisma… i još mnogo toga...
KAKO DA NE POSTANEM KLIPAN-ICA U 100 LEKCIJA
Bonton 3, treći je dio legendarnog Bontona Zvonimira Baloga napisana je tijekom posljednjih dvadeset godina i nastajala je iz potrebe autora da, na njemu svojstven, duhovit i tek naizgled neozbiljan način, progovori o problemima s kojima se susreću nešto starija djeca i mladi. I dok je prva knjiga Bontona (Kako da ne postanem klipan/ica u 100 lekcijica) nastala sakupljanjem kratkih tekstova koje je Zvonimir Balog objavljivao u školskim časopisima, a druga kao nastavak na ubrzo rasprodano prvo izdanje, treća je knjiga ponešto drukčija. Bavi se gotovo filozofskim temama i krajnjim pitanjima kao što su smrt, vjera, etično i moralno postupanje, ljubav i spolno obrazovanje mladih. Balog promišlja i bolne teme kao što je međuvršnjačko nasilje, koje je proteklih godina postalo velikim problemom hrvatskih osnovnih i srednjih škola. Kako su teme ozbiljnije, tako je i ton treće knjige manje humorističan a više ironičan i satiričan, da bi u pojedinim dijelovima postao posve ozbiljan. Ipak, nastojeći ostati unutar zadanog okvira i tona pripovijedanja koji se kreće između humorističnog komentara nepoželjnog ponašanja i uputa na koji način izbjeći pogreške, nova knjiga Zvonimira Baloga, Bonton 3, još će uvijek biti zanimljivo štivo, ne samo djeci i mladeži već i njihovim roditeljima, bakama i djedovima.
Autor je za Bonton 3 napisao novo uvodno poglavlje u kojem upozorava upravo na ozbiljnost tema kojima se bavi. Ilustracije za knjigu i naslovnicu napravio je Ninoslav Kunc.
Slavna božićna bajka Orašar
Slavnu božićnu bajku Orašar mnoge su generacije djece isprva upoznale u kazalištu, gledajući poznati balet Petra Iljiča Čajkovskog. Ova divna bajka pronašla je svoje mjesto i između korica knjige koju je ilustrirao Patricio Alejandro Aguero Marino.
Raskošne ilustracije...
Božićni san male Klare oživio je u raskošnim i zadivljujućim ilustracijama koje će trajati dugo nakon što se završi baletna predstava.
Povijest...
Figure orašara potječu iz kasnog 17. stoljeća. Nastale su u Njemačkoj, točnije na prostoru Rudne gore (njemački: Erzgebirge). Jedna od priča o nastanku i stvaranju figura zasluge pripisuje obrtniku iz Seiffena. Figure su kroz povijest često bile predmet darivanja, te su se u nekom trenutku počele povezivati s Božićem. Postale su popularne u 19. stoljeću kada su se počele širiti u obližnje europske zemlje. Kako je rasla potražnja, tako je započinjala i masovna proizvodnja figura. Friedrich Wilhelm Füchtner (1844. - 1923.) je u Njemačkoj poznat kao "otac figure orašara". Koristeći tokarski stroj započeo je njihovu masovnu proizvodnju 1872. godine u svojoj radionici u Seiffenu, Saskoj.
Dekorativne figure orašara postale su popularne izvan Europe nakon Drugog svjetskog rata, kada su brojni američki vojnici koji su bili stacionirani u Njemačkoj, pri povratku u Sjedinjene Američke Države sa sobom donosili figure orašara kao suvenir. Daljnja popularizacija orašara dolazi od baleta Orašar kojeg je skladao Petar Iljič Čajkovski. Balet je nastao kao adaptacija priče Orašar i kralj miševa koju je napisao E. T. A. Hoffmann. Balet Orašar se sredinom 20. stoljeća počeo izvoditi u Sjedinjenim Američkim Državama gdje je postao najgledanija izvedba u vrijeme božićnih praznika. To je pomoglo da figure orašara postanu božićna dekoracija te prepoznatljiv božićni ukras cijele zapadne kulture.
DJED MRAZ
Autor: Mauri Kunnar
Finski Djed Mraz i planina Korvatunturi u Laponiji – upravo onako kako smo ih oduvijek zamišljali!
Pisac ove knjige s patuljcima se uvijek savršeno slagao. U ovoj knjizi dopušta nam da se pridružimo patuljcima izviđačima na uzbudljivim ekspedicijama, da sami vidimo brda pisama u poštanskom uredu Djeda Mraza, da doživimo pripreme za božično darivanje i otputujemo u daleke zemlje…
Ovdje, u jednoj knjizi, nalazi se sve što možemo doznati o Djedu Mrazu, njegovim patuljcima i čudesnom Korvatunturiju.
