Ako vaše dijete voli mali cvjetić Fifi i njeno cvjetno društvo, onda će sigurno biti zadovoljno i ovom slikovnicom. Ilustracije su lijepe, priča zanimljiva. Ljubica jednog dana pokloni svojoj prijateljici Fifi prekrasnu sliku. Fifi poželi svojoj prijateljici Ljubici uzvratiti dobro djelo nekim lijepim poklonom, no kad je pita što bi htjela, ova odgovara kako bi željela boje. Fifi posadi za svoju prijateljicu šareno cvijeće, no zaboravi ga zalijevati i ono uvene.
Što li će Fifi sad smisliti? Na svu sreću, Fifin dobar prijatelj Bumbo uvijek je tu kako bi pomogao svojoj zaboravljivoj prijateljici.
Sve slikovnice iz zbirke „Fifi“ su jako lijepe, ali možda je radnja malo preopsežna. Po mom mišljenju, bi bilo mnogo zanimljivije da je radnja kraća. Sa radnjom se možda ide malo previše „u širinu“ pa se ona „razvodni“. No, sve u svemu, slikovnice su lijepe i dobroćudne. Potiču djecu da čine dobra djela i pomažu svojim prijateljima.
Ovaj proslavljeni niz slikovnica "Ovo nije moj..." namijenjen je čitanju najmlađima. Ilustracije čistih boja i jasnih kontura, s umetnutim dodacima raznovrsnih tekstura i materijala, uz jednostavne rečenice, pomoći će bebama u razvoju osjeta dodira i upoznavanju s govorom. Bebe i mališani obožavaju okretati stranice, dodirivati zanimljive površine i slušati iznova i iznova "Ovo nije moj(a)...".
"Ovo nije moj..." hrvatsko je izdanje najdugovječnije serije taktilnih slikovnica "That's not my..." britanske izdavačke kuće Usborne. Autorica teksta je dječja spisateljica Fiona Watt, a ilustracije potpisuje Rachel Wells. Slikovnice iz ove serije izlaze redovito od 1999. godine, a kolekcija trenutno sadrži čak 97 knjižica. Svaka slikovnica posvećena je jednom liku - životinji, predmetu ili liku iz mašte, odnosno prikazuje pet varijacija tog lika. Boje su čiste i jarke, s crnim obrubom što bebama olakšava percepciju i produljuje koncentraciju. Veliki taktilni element na svakoj slici (krzno, vuna, hrapava ili glatka površina, svjetlucava, svilena, mekana ili tvrda) podupire rečenicu koja navodi razlog zašto ovaj lik "nije moj...". - Ovo nije moj mačić. Ovaj mačić ima gladak nosić. Ovo nije moj mačić. Ovaj mačić ima svjetlucav privjesak. Na zadnjoj ilustraciji beba otkriva "svoga" lika - Ovo je moj mačić! Njegov je trbuščić tako čupav!
Do danas su naslovi iz serije prodani u gotovo 12 milijuna primjeraka. Uspjeh serije i njezinu popularnost kod beba i mališana pripisuju velikim jasnim konturiranim crtežima likova, neobičnim i inovativnim taktilnim elementima, kao i frazama koje se ponavljaju. Osim toga, na svakoj ilustraciji svake slikovnice u nizu nalazi se mišić kojeg beba s veseljem traži i pokazuje.
Ova simpatično ilustrirana slikovnica sadrži sedam najpoznatijih i djeci omiljenih bajki – Ljepoticu i zvijer, Pepeljugu, Ivicu i Maricu, Crvenkapicu, Princezu na zrnu graška, Snjeguljicu te Ružno pače.
Posebnost je ove zbirke u tome što su bajke prepričane duhovitim stihovima, pa ćete tako primjerice u njima doznati da je princ Dražen bio jako zločest, sebičan i uobražen, a dijeljenje s drugima teže mu je padalo i od kuhanih prokulica, jednoj princezi noge su smrdjele do plafona, zlu i okrutnu kraljicu mogli su utješiti jedino komplimenti laskavog ogledala Bože, dok je princezu Elu cijelu noć žuljalo zrno graška, kako ona kaže, veličine slona.
Stuart Lynch prepričao je tradicionalne bajke u stihovima te ih začinio s puno, puno humora i zanimljivih detalja, ritma i rime, stoga su savršene za čitanje naglas. Važno je istaknuti da je u svim pričama zadržao prepoznatljive glavne junake, radnju te sretne i poučne završetke, što je svima nama neizostavno kada su u pitanju najpoznatije bajke za djecu.
Ilustracije su vesele, razigrane i jarkih boja, također protkane humorom koji prati neodoljivi tekst. Stihove je uz puno ritma, humora i u razgovornom stilu prepjevao vrsni Ozren Doležal. Savršeno je ovo štivo za djecu i odrasle koje će zasigurno postati omiljeno za čitanje za laku noć.
Bliži se noć i vrijeme je za spavanje. Opraštamo se od divnog dana i pozdravljamo dobrodošlicom noćna bića. Ova nježna uspavanka donijet će smiraj i ušuškati nas u ritmovima prirode za najljepše snove.
Nakon što je čudesna knjiga "Zastani na tren i uživaj u 50 čudesnih prizora iz prirode" autorica Rachel Williams i Freye Hartas probudila naša osjetila i provela nas kroz svakodnevna čuda prirodnog svijeta, ova će nas blaga slikovnica pripremiti za opuštenu i mirnu noć.
O AUTORIMA:
Rachel Williams, rođena u Australiji, studirala je kreativno pisanje, a radi kao urednica dječjih knjiga. Napisala je nekoliko knjiga za djecu.
Freya Hartas ilustratorica je dječjih knjiga iz Velike Britanije. Živi i radi u Bristolu.
“Izbor teme je pokušaj da se uđe u trag nedostacima društva slijedeći nedostatke ljudske prirode. Pouka priče je u tome da oblik društvene zajednice nužno mora ovisiti o etičkoj prirodi pojedinca, a ne o etičkoj prirodi političkog sustava, ma koliko ta priroda bila logična ili vrijedna poštovanja.“ W. Golding
Skupina dječaka, jedinih preživjelih nakon zrakoplovne nesreće, našla je svoj spas na pustom otoku. Od proročki raspoloženog Simona, preko moralnog Ralpha, do brutalnog Jacka, svaki od dječaka pokušava uspostaviti kontrolu nad novom situacijom. No, njihova nastojanja da se organiziraju i među sobom zavedu red ubrzo uzmiču pred primitivnim nagonima i kaosom…
Prvi roman engleskoga nobelovca Williama Goldinga, distopijska priča o mladim robinzonima koja razotkriva tamnu stranu ljudske prirode, danas je jednako provokativan kao i 1954. kad je prvi put objavljen. Ubrzo nakon objavljivanja stječe kultni status među čitateljima, ali i kritičarima koji ovaj roman nazivaju najutjecajnijim nakon Salingerova Lovca u žitu ili ga uspoređuju s Conradovim remek-djelom Srce tame.
Nakon više od šezdeset godina, ovaj moderni klasik ostaje snažna alegorija o civilizaciji, preživljavanju i ljudskoj prirodi koja fascinira podjednako mlade i starije čitatelje suočavajući ih s uznemirujućom spoznajom kako društvo lako može skliznuti u kaos i divljaštvo kad se jednom napuste pravila i red. Tu su i univerzalne teme kojih se pritom dotiče, ne samo o sposobnosti čovjeka da razlikuje dobro od zla, već i o krhkosti moralnih inhibicija.