Jedan od najpopularnijih i najduhovitijih svjetskih autora, Bill Bryson vodi nas na ludo putovanje u potrazi za odgovorom: kako smo ovamo stigli? U svojoj najpoznatijoj, a mnogi smatraju, i najboljoj knjizi, ovaj genijalan stilist, zaigrani radoznalac i nepretenciozan istraživač traži odgovore na najstarija, najveća, najintrigantnija i najteža pitanja o univerzumu i nama samima, počevši od Velikog praska do postanka ljudske civilizacije. U potrazi za odgovorima razgovarao je s najnaprednijim arheolozima, antropolozima i matematičarima, putovao diljem svijeta do ureda, laboratorija i istraživačkih kampova najrazličitijih znanstvenika; a sve to da bi odgovorio na pitanje: Kako smo bili ništa, a postali to što jesmo?
U ovoj je knjizi sažeo sve što je saznao na tom putu: ponekad dubokoumno, ponekad zabavno, ali uvijek kristalno jasno – Bryson je majstor koji nas s lakoćom vodi u pustolovinu istraživanja ljudske spoznaje. Ovo je knjiga koja će vas razočarati samo time što nije duža. Popularna znanost u najboljem smislu te riječi!
Ako ova knjiga ima pouku, onda je to da smo iznimno sretni što smo ovdje – a pod „mi“ mislim na sva živa stvorenja. Postići ikakav život u našem svemiru čini se priličnim postignućem. Kao ljudi, mi smo dvostruko sretni. Ne uživamo samo u povlastici postojanja nego i u jedinstvenoj sposobnosti da na tome možemo biti zahvalni te da svoj život na mnogo načina možemo učiniti boljim. To je vještina koju smo tek počeli svladavati.
Rimski car Marko Aurelije u povijesti je ostao zapamćen kao staložen i dobronamjeran vladar koji je, a razlog zašto ga i danas pamtimo kao jednog od najuspješnijih i najplemenitijih vladara jest što je svoj život posvetio filozofiji i stoičkim načelima. Neumorno je radio na razvijanju osnovnih vrlina mudrosti, pravednosti, hrabrosti i umjerenosti te se postupno približavao stoičkom idealu čovjeka. U nasljeđe nam je ostavio introspektivan tekst koji poznajemo pod nazivom Meditacije, klasik koji nam i danas nudi pomoć i motivaciju da živimo u skladu s razumom, razvijamo izdržljivost i smireno prihvatimo bol i smrt kao neizbježne činjenice života.
U knjizi Kako razmišlja car filozof, kognitivno-bihevioralni psihoterapeut Donald Robertson nudi nam suvremeni uvod u stoičku mudrost na primjeru života i filozofije Marka Aurelija, ali i drugih pojedinaca koji su ostvarili ispunjen život i razvili emocionalnu otpornost. Kombiniranjem iznimnih priča iz Markova života i uvida moderne psihologije, ova knjiga pokazuje ljudsku stranu stoicizma te čitateljima pokazuje kako da metode ove filozofije primjene na vlastiti život.
Zašto jedna žena cijeni brak i djecu, dok druga najveću važnost pridaje neovisnosti i postignućima? Zašto žena u jednom okružju može biti ekstrovertirana, pedantna i vođena logikom, dok se u drugom okružju preobražava u introvertiranu osobu sklonu kućnom životu? Odgovore na to dr. Jean Shionda Bolen, jungovska psihoanalitičarka i psihijatrica, potražila je u grčkoj mitologiji koja svojim intrigantnim pričama simbolizira naša tipična unutarnja stanja i previranja. Grčke boginje Atena, Artemida, Hestija, Hera, Demetra, Perzefona i Afrodita pretvorene u moćne arhetipove mogu nam objasniti negativne sklonosti, ali i istaknuti naše kvalitete, donijeti unutarnje uvide i put razvoja. Što je žena složenija, to je veća vjerojatnost da su u njoj aktivne mnoge boginje i potrebno je odlučiti koje ćemo razvijati, a koje prevladati. Knjiga Boginje u svakoj ženi pokazuje vam kako postići oboje.
Najveću vrijednost ove knjige čine trenuci prepoznavanja. Autorica ih naziva “aha” trenucima, a posrijedi je ona sekunda uvida u kojoj shvaćamo i usvajamo, u kojoj prepoznajemo vlastite doživljaje, zbog te istine osjetimo pouzdanje i potom činimo korak dalje prema shvaćanju: “Da, to je razlog.”
Iz predgovora Glorie Steinem
Podsvijest. Svi su čuli za nju i svatko je ima. No što je ona i kako zapravo funkcionira? Je li to neko zlo u čovjeku ili je nešto što se samo želi pobrinuti da preživimo? Jesmo li joj bespomoćno izloženi ili je ipak nekako možemo prevariti? Kakve se tajne kriju u podsvijesti?
Uvaženi njemački znanstvenik Stefan Kölsch napisao je ovu pristupačnu knjigu koja istražuje važnost i opasnosti podsvijesti na temelju vlastitih eksperimenata i aktualnih istraživanja u svijetu neuroznanosti. Suvremena znanost došla je do zapanjujućeg zaključka: većina procesa u mozgu je nesvjesna. Naša podsvijest nevjerojatno brzo prepoznaje opasnosti, pa čak i nagrade, često mnogo prije nego što svjesno registriramo situaciju. Međutim, podsvijest ima i svoju tamnu stranu jer nas navodi da ponavljamo iste greške: navodi nas na kupnju zbog koje ćemo kasnije požaliti, može krivo procijeniti vjerojatnosti ishoda, pa čak i iskriviti sjećanja. Podsvijest je kriva što kružimo u negativnim misaonim petljama, ulazimo u (samo)destruktivne sukobe i upadamo u loša raspoloženja. Fascinantni podaci iz ove knjige pomoći će nam da razumijemo tamnu stranu svog mozga, a time i tamnu stranu mozga drugih, a praktični savjeti da lakše izbjegnemo klopke koje si sami postavljamo kako bismo očuvali vlastito zdravlje i dobrobit.
UPOZNAJ AUTORA
Stefan Kölsch doktorirao je na Institutu Max Planck za kognitivne i neuroznanosti u Leipzigu, a radio je i na Sveučilištu Harvard. Godine 2015. imenovan je profesorom na Sveučilištu Bergen u Norveškoj.
preporučujemo
