Zašto jedna žena cijeni brak i djecu, dok druga najveću važnost pridaje neovisnosti i postignućima? Zašto žena u jednom okružju može biti ekstrovertirana, pedantna i vođena logikom, dok se u drugom okružju preobražava u introvertiranu osobu sklonu kućnom životu? Odgovore na to dr. Jean Shionda Bolen, jungovska psihoanalitičarka i psihijatrica, potražila je u grčkoj mitologiji koja svojim intrigantnim pričama simbolizira naša tipična unutarnja stanja i previranja. Grčke boginje Atena, Artemida, Hestija, Hera, Demetra, Perzefona i Afrodita pretvorene u moćne arhetipove mogu nam objasniti negativne sklonosti, ali i istaknuti naše kvalitete, donijeti unutarnje uvide i put razvoja. Što je žena složenija, to je veća vjerojatnost da su u njoj aktivne mnoge boginje i potrebno je odlučiti koje ćemo razvijati, a koje prevladati. Knjiga Boginje u svakoj ženi pokazuje vam kako postići oboje.
Najveću vrijednost ove knjige čine trenuci prepoznavanja. Autorica ih naziva “aha” trenucima, a posrijedi je ona sekunda uvida u kojoj shvaćamo i usvajamo, u kojoj prepoznajemo vlastite doživljaje, zbog te istine osjetimo pouzdanje i potom činimo korak dalje prema shvaćanju: “Da, to je razlog.”
Iz predgovora Glorie Steinem
Rimski car Marko Aurelije u povijesti je ostao zapamćen kao staložen i dobronamjeran vladar koji je, a razlog zašto ga i danas pamtimo kao jednog od najuspješnijih i najplemenitijih vladara jest što je svoj život posvetio filozofiji i stoičkim načelima. Neumorno je radio na razvijanju osnovnih vrlina mudrosti, pravednosti, hrabrosti i umjerenosti te se postupno približavao stoičkom idealu čovjeka. U nasljeđe nam je ostavio introspektivan tekst koji poznajemo pod nazivom Meditacije, klasik koji nam i danas nudi pomoć i motivaciju da živimo u skladu s razumom, razvijamo izdržljivost i smireno prihvatimo bol i smrt kao neizbježne činjenice života.
U knjizi Kako razmišlja car filozof, kognitivno-bihevioralni psihoterapeut Donald Robertson nudi nam suvremeni uvod u stoičku mudrost na primjeru života i filozofije Marka Aurelija, ali i drugih pojedinaca koji su ostvarili ispunjen život i razvili emocionalnu otpornost. Kombiniranjem iznimnih priča iz Markova života i uvida moderne psihologije, ova knjiga pokazuje ljudsku stranu stoicizma te čitateljima pokazuje kako da metode ove filozofije primjene na vlastiti život.
Ova čudesna saga o ljubavi, porodici i ratu odvija se u baskijskom gradu Gernika u periodu prije, tokom i nakon građanskog rata u Španiji.
Pošto se burne 1935. našao na pogrešnoj strani, Migel Navaro odlučuje da napusti ribarsko selo Lekeitio i krene put Gernike, središta baskijske kulture i tradicije. Usred tog izolovanog bastiona demokratskih vijrednosti Migel nalazi više od novog života - nalazi nekoga za koga će živjeti: harizmatičnu Miren Ansotegi, gracioznu plesačicu i potomka jedne od najuglednijih porodica u gradu.
Njih dvoje će otkriti ljubav koju ni rat, ni tragedije neće uništiti. Istorija i fikcija prepliću se u ovoj dirljivoj priči o opstanku porodice, ljubavi i tradicije. Razorno bombardovanje Gernike uoči Drugog svetskog rata za Baskijce je bilo napad na dušu njihove nacije, a za ostatak svijeta zločin protiv humanosti bez presedana. Pikaso će ovjekovječiti svoj doživljaj Gernike na muralu, koji će postati globalna ikona.
U svom prvom romanu Boling daje viđenje ljudi neobičnog ponosa i spremne da svoje vrijednosti, svoju zemlju i svoje voljene sačuvaju po svaku cijenu.
