IZBORITE SE SA HOLESTEROLOM
83,60 KM
nizite nivo holesterola, a samim tim i opasnost od srčanog ili moždanog udara za čak 80 odsto, primjenjujući potpuno nov dvanaestonedeljni Pametan izbor. Zahvaljujući savjetima iz tog plana zaštitićete se i od dijabetesa, raka, a možda čak i Alchajmerove bolesti.
Nema na zalihi
SKU: 9788679282262
Kategorija: Enciklopedija i atlasi znanja
Dodatne informacije
Autor | Grupa autora |
---|---|
Izdavač | Mladinska knjiga Beograd |
Preporučujemo
GODIŠNJI OBIČAJI U SRBA-S KUTIJOM
Mladinska knjiga Beograd
– Po danima od Petozarnih mučenika (26. dec) do Božića (7. jan) gleda se kakvo će vreme biti u narednoj godini. Jedan dan je jedan mesec – ako nekog od tih dana pada sneg, onda će biti kišan onaj mesec što ga taj dan predstavlja u idućoj godini, a kog dana je vedro, taj će mesec biti bez kiše.
– Od Svetog Nikole (19. dec) dan biva duži onoliko koliko petao može da skoči s praga.
– Do Svetoga Luke (31. okt) tur’ đe oćeš ruke, od Svetoga Luke, u džepove ruke.
– Kad ko koga udesi, u svakom smislu te reči, kaže se da ga je udesio kô za Vrbicu (druga subota pred Uskrs).
– Svetog Spiridona (25. dec) slave papučari – i oni što papuče izrađuju i oni što se plaše svojih žena.
– Januar je u Vukovom rečniku bio sječanj, u crkvi bogojavljenski mesec, a u narodu i golemi mesec; juli – ilinski mesec i žetvar; septembar – malogostojinski mesec i grozdober; novembar – aranđeoski mesec i studen.
– Pre pojave Deda Mraza deca su poklone dobijala na Nikoljdan (19. dec), Materice (druga nedelja pred Božić), Očeve (prva nedelja pred Božić) i Božić (7. jan), a davala na Detinjce (treća nedelja pred Božić).
– Od zmija štite jeremije (oko Jeremijinog dana, 14. maj), kišu prizivaju prporuše i dodole (kad je sušno leto), dobar rod donose krstonoše (o zavetinama i litijama), karakondžule rasteruju sirovari (uoči Malog Božića, 14. jan), a komendije teraju komendijaši (u beloj nedelji, prvoj pred uskršnji post).
– U čistoj nedelji (prvoj u uskršnjem postu) pere se i čisti sve u kući, u gostinskoj nedelji (prvoj pred uskršnji post) dočekuju se gosti, u zagonetnoj (prvoj pred uskršnji post) oštri se duh i ogleda u domišljatosti, a u šarenoj nedelji (četvrtoj pred uskršnji post) dozvoljeno je da se „šara”.
U narodu se, dakle, tačno zna kad je čemu vreme, jer je celina življenja kalendarski usklađena i cela godina propraćena je određenim radnjama – tačno se zna otkad i dokad se nešto radi, pesma peva, igra izvodi, i čemu sve to služi. O TOM ŽIVOTU PO NARODNOM KALENDARU GOVORI KNJIGA GODIŠNJI OBIČAJI U SRBA.
• 110 prazničnih dana s pratećim običajima
• 16 vrsta obrednih povorki
• 5 vrsta slava
• na osnovu građe sakupljene sa svih prostora na kojima su Srbi živeli ili žive (Vojvodina, Mačva, Jasenica, Stari Vlah, Negotinska Krajina, Župa, Levač, Leskovačka Morava, Rudničko, Aleksinačko i Vranjsko Pomoravlje, Metohija..., Lika, Banija, Knin, Bosanska Krajina, Baranja, Semberija, Kuči, Vasojevići...).
• sa ilustracijama Marka Markovića, slikama naivnih umetnika iz bogate zbirke Muzeja naivne i marginalne umetnosti u Jagodini, fotografijama, ikonama i freskama – njih više od 300
• u zaštitnoj drvenoj kutiji
O AUTORU
Cenjeni srpski etnograf Mile Nedeljković (1941–2009) čitav život posvetio je beleženju narodnih običaja i očuvanju tradicije. Za svoj rad na proučavanju i sistematizaciji građe o običajima vezanim za godišnji ciklus dobio je prestižnu Nagradu za nauku Vukove zadužbine. Njegove zapise o godišnjim običajima za našu kuću priredila je Miletova supruga, etnolog Nevenka Nedeljković.
Zahvaljujući temama koje su u njima zastupljene, a prevashodno autorovom umeću da slikovitim narodskim jezikom približi čitaocima bogatu etnografsku građu, rukopisi Mileta Nedeljkovića decenijama su u vrhu najpopularnijih i najvoljenijih. O tome svedoči i upozorenje čitaocima koje je godinama štampano na zadnjoj korici Miletovog Srpskog običajnog kalendara: da se njegove knjige čitaju i prepričavaju, pozajmljuju i kradu – „nemojte da vam nismo rekli”.
GRADOVI SRBIJE
Mladinska knjiga Beograd
„U Srbiji ima gradova velikih i malih, mladih i starih, turskih, ćesarskih, Miloševih i još novijih, stešnjenih i prostranih, ravničarskih i brdskih, zelenih i sivih, bučnih i tihih, onih u kojima je život zapenušana bujica i onih u kojima on teče kao mirna ravničarska reka, graničnih i centralnih, onih čijim se ulicama širi miris roštilja i onih u kojima mirišu štrudle, industrijskih centara i vazdušnih banja – dovoljno različitih da se po kraju iz kog smo prepoznajemo, dovoljno sličnih da celu zemlju zovemo zavičajem. Ovo je putovanje kroz popločane staze Srbije uz malo nostalgije i mnogo vere u budućnost.”
Bojana Dodić
prvi pomen grada • kako je grad dobio ime • koja je simbolika gradskog grba ili amblema • dan grada • zanimljivi detalji iz života grada: osnivanje prve čitaonice, otvaranje prve apoteke ili bolnice, prvi prolazak voza, prva sijalica, prva javna rasveta, prvi automobil...
• tematski okvir „Kad kažem..., mislim...” – ljudi, mesta, događaji, građevine, proizvodi koji su postali sinonim grada iz kog potiču • šetnja kroz grad • kratka istorija grada • omiljena okupljališta, manifestacije, izletišta stanovnika grada • čuveni stanovnici grada • album sa starim fotografijama • osnovne informacije o gradu – okrug, geografske koordinate, broj stanovnika, nadmorska visina, poštanski i pozivni broj, registraciona oznaka, udaljenost od prestonice, naziv za stanovnike grada, susedne opštine
− Gde je i kada zasvetleo prvi semafor u Beogradu i koje mu je bilo radno vreme?
− Koja dva grada spaja najduži pešački most u Evropi?
− U kom je gradu 1842. prvi put na Balkanu izveden neki Šekspirov komad?
− Koji naš grad u svom grbu ima moto: „Nama dobro a nikome zlo”?
− Otkuda dva ključa na grbu Sente?
− Gde je napravljen prvi dalekovod u Srbiji?
− Koliko je godina star najstariji bioskop u zemlji koji još radi?
− Odakle su Nišani a odakle Nišlije?
− U kom gradu se vreme meri po Milutinovom sunčanom časovniku na centralnom trgu?
− Koji je jedini grad u Srbiji u kom se zvanično svake godine bira najbolji zet, onaj koji je zbog svoje lepše polovine zavoleo njen rodni grad i redovno u njega dolazi?
− Koji grad je sedište Udruženja baksuza, ugursuza i namćora, osnovanog 1929, a koji sedište društva lažova, koje je bilo aktivno između dva svetska rata?
− Kad je u Niš, nezvaničnu srpsku prestonicu bureka, donet prvi moderan, okrugli burek?
− Ko je provezao prvi automobil kroz Novi Pazar, a ko prvi motocikl kroz Leskovac?
− Zašto se u crkve na jugu Srbije, građene u tursko vreme, ulazilo NIZ stepenice?
− Koji grad je ime dobio po rudničkom vojvodi Milanu Obrenoviću, bratu po majci kneza Miloša Obrenovića?
− Gde se nalazi jedan od najstarijih gradskih parkova u Srbiji, podignut u XVIII veku, koji i danas nazivaju Šeriblov majur, po Francuzu na čijoj je zemlji podignut?
HRVATSKI GRADOVI
Josip Jukić
Mozaik knjiga
HRVATSKI GRADOVI
Autor: Josip Jukić
Knjiga koja prikazuje zanimljive i informativne tekstove o povijesnom razvoju gradova RH
Iako je Hrvatska površinom malena država, njezine su prirodne cjeline vrlo različite, a podjednak bismo zaključak mogli steći promatramo li hrvatske gradove. U čemu se razlikuju, primjerice, geografski ne toliko udaljeni Pazin i Rovinj, Sisak i Petrinja, Karlovac i Ozalj ili Vrgorac i Ploče? Što pak povezuje neke udaljenije gradove, poput Osijeka i Varaždina, Čakovca i Ogulina, Zaboka i Belišća ili Malog Lošinja i Komiže?
Svaki grad priča je za sebe, a u nekima od njih, poput najstarijih Visa, Staroga Grada i Trogira, ta priča traje već 2400 godina. Uz ove prelijepe antičke gradove upoznajte slikovite srednjovjekovne i ništa manje zavodljive novovjekovne gradove te otkrijte koje gradove možemo svrstati među slobodne kraljevske ili stare hrvatske, a koje među industrijske, turističke ili satelitske. Naime, ova uzbudljiva knjiga sadrži:
• zanimljive i informativne tekstove o povijesnom razvoju svih 128 naselja sa statusom grada
• više od 400 vrhunskih suvremenih fotografija
• oko 40 arhivskih fotografija, od kojih su mnoge dosad rijetko objavljene
• više od 120 starih razglednica i prikaza naših gradova
ISUSOVA PISMA
Michael Baigent
Mozaik knjiga
Prije dvadeset godina Michael Baignet i njegovi kolege Richard Leigh i Henry Lincoln zaprepastili su svijet kontroverznom teorijom prema kojoj su se Isus Krist i Marija Magdalena vjenčali i zasnovali svetu krvnu lozu. Njihov bestseler Sveta krv sveti gral postao je međunarodni izdavački fenomen i osnovna inspiracija za roman Da Vincijev kod Dana Browna. Danas, nakon više od dva desetljeća dodatnog istraživanja, Baigent vodi čitatelja na dramatično putovanje navodeći se za novim dokazima koji žestoko osporavaju sve što znamo o Isusovu životu i smrti.