Adrian Mole ima trideset i devet godina i jednu četvrtinu. Budući da nije mogao plaćati hipoteku na stan uz rijeku, račune kreditne kartice i kartica trgovačkih lanaca, bio je primoran preseliti u turobni dio seoskog Leicestershirea, tik uz selo Mangold Parva, i živjeti u preuređenom svinjcu, vrata uz vrata sa svojim roditeljima Georgeom i Pauline. Kraj s krajem sastavlja radeći u trgovini rabljenim knjigama, u vlasništvu plemića gospodina Carltona-Hayesa, muškarca kojeg bi rado zvao „ocem“. Njegova profinjena i zanosna supruga Daisy mrzi selo, čezne za ulicama prepunim luksuznih dućana a ovdje mora kupiti par gumenih čizama. Oboje su svjesni da je iz njihovoga braka nestala strast, ali ni on ni ona ne znaju kako ponovno potaknuti plam. U međuvremenu, njegova majka Pauline piše izmišljen roman o svom djetinjstvu i misli da bi pojavljivanje u televizijskom reality showu jednom zauvijek moglo riješiti pitanje očinstva njezine kćerke. Je li gospodin Lucas, negdašnji prvi susjed Moleovih, Rosien tata? A kad od Georgea zatraže da da uzorak za DNK analizu, hoće li ga taj šok ubiti? I dok se Adrianove brige množe, pripiti telefonski poziv njegovoj staroj simpatiji Pandori Braithwaite, parlamentarnoj zastupnici i nižoj ministrici u Ministarstvu vanjskih poslova (u kojemu je njezin tečan mandarinski od koristi), budi sjećanja na zajedničku strast i navodi ga da se zapita je li ona jedina koja ga sad može spasiti?
Jedan vlak polazi s mostarskoga kolodvora daleke 1917. godine, drugi vlak polazi iz Nove Gradiške 1987.godine – sudbine junaka koji su u njima na neobičan su način povezane. Pratimo dvostruku ljubavnu priču i dramatične događaje u Hercegovini tijekom Prvoga svjetskog rata, kada je fra Didak Buntić pokrenuo akciju spašavanja gladne djece.Usporedno s time, upoznajemo mladića koji tijekom osamdesetih i devedesetih godina prošloga stoljeća počinje gubiti tlo pod nogama kada mu se snovi i stvarnost isprepletu. Pred vama je priča o dubokoj sumnji i istinskoj vjeri, koja vas neće ostaviti ravnodušnima.
Možda i ovaj roman da odgovor na pitanje zašto je Miro Gavran najprevođeniji hrvatski književnik čija su djela prevedena na 38 jezika. Zavodljiva vještina njegova asketskog pripovijedanja ne poznaje suvišne rečenice i ne srami se snažnih emocija.
Prije nego što mladi Vil Kembel zauzme svoje mjesto u moćnom svijetu vitezova Templara, suočava se s drugim, napornim periodom šegrtovanja pod budnim okom prijekog učenjaka Edvarda. Dok ulaže neizmjerne napore ne bi li podnio surovu disciplinu templarskog reda, Vil mora i da pronađe objašnjenje za svoju tragičnu prošlost i opaku misteriju koja okružuje Edvarda, ali i zbrkana osjećanja koja gaji prema Elven, nepokolebljivoj mladoj ženi na koju ga život, čini se, neumorno upućuje.
U međuvrenmenu, na istoku je zasijala nova zvijezda. Bivši rob Bajbars, nemilosrdni ratnik, izrastao je u jednog od najvećih vojnih zapovjednika i vladara svog vremena. Bajbarsa, progonjenog neprozirnim sjenkama iz detinjstva, goni neodoljiva želja da oslobodi svoj narod od evropskih zavojevača.
Vilu i Bajbarsu suđeno je da ukrste koplja kao vitez Templar i muslimanski ratnik u tom silovitom sudaru civilizacija, o kojem se na zapadu i danas govori kao o krstaškim pohodima.
Godina je 1941. Klaus Felsen, časnik SS-a, stiže u Lisabon na najneobičniju zabavu u povijesti, na kojoj nacisti i saveznici, izbjeglice i poduzetnici plešu kako im nalažu koristoljublje i očaj. Felsena njegov rat vodi u planine na sjeveru gdje se vodi brutalna bitka za volfram, element koji je Hitleru neophodan za njegov blitzkrieg. Ondje upoznaje čovjeka koji pokreće lavinu pohlepe i osvete što ce se kotrljati sve do kraja njegova stoljeća. Paralelna se priča romana odvija kasnih devedesetih godina prošloga stoljeća u Lisabonu. Inspektor Zé Coelho istražuje ubojstvo mlade djevojke. Zagrebavši dublje, Zé razgrće tamnu zemlju povijesti i iskopava stare kosti. Revolucija iz 1974. nije uklonila sve nepravde koje je nanio stari fašistički režim. Ali tu je i starija, veća nepravda, za koju je ta beznačajna smrt u Lisabonu užasna odšteta, a u završnoj trci za istinom, Zé se mora suočiti s jezivim protivnikom.
Robert Wilson ide stopama pisaca kao što su John le Carré i Phillip Kerr a ovaj roman, koji je dijelom triler, dijelom psihološki krimić, a dijelom roman ideja, ispunjava sva očekivanja. A i vrhunski je napisan pa stoga ne čudi i da je dobio uglednu nagradu Zlatni bodež za najbolji kriminalistički roman. Na hrvatski su jezik do sad prevedeni njegovi romani Slijepac iz Seville i Ušutkani i ukleti. Roman Beznacajna smrt u Lisabonu s engleskoga je prevela Petra Mrduljaš.
