Godina je 1941. Klaus Felsen, časnik SS-a, stiže u Lisabon na najneobičniju zabavu u povijesti, na kojoj nacisti i saveznici, izbjeglice i poduzetnici plešu kako im nalažu koristoljublje i očaj. Felsena njegov rat vodi u planine na sjeveru gdje se vodi brutalna bitka za volfram, element koji je Hitleru neophodan za njegov blitzkrieg. Ondje upoznaje čovjeka koji pokreće lavinu pohlepe i osvete što ce se kotrljati sve do kraja njegova stoljeća. Paralelna se priča romana odvija kasnih devedesetih godina prošloga stoljeća u Lisabonu. Inspektor Zé Coelho istražuje ubojstvo mlade djevojke. Zagrebavši dublje, Zé razgrće tamnu zemlju povijesti i iskopava stare kosti. Revolucija iz 1974. nije uklonila sve nepravde koje je nanio stari fašistički režim. Ali tu je i starija, veća nepravda, za koju je ta beznačajna smrt u Lisabonu užasna odšteta, a u završnoj trci za istinom, Zé se mora suočiti s jezivim protivnikom.
Robert Wilson ide stopama pisaca kao što su John le Carré i Phillip Kerr a ovaj roman, koji je dijelom triler, dijelom psihološki krimić, a dijelom roman ideja, ispunjava sva očekivanja. A i vrhunski je napisan pa stoga ne čudi i da je dobio uglednu nagradu Zlatni bodež za najbolji kriminalistički roman. Na hrvatski su jezik do sad prevedeni njegovi romani Slijepac iz Seville i Ušutkani i ukleti. Roman Beznacajna smrt u Lisabonu s engleskoga je prevela Petra Mrduljaš.
Johanna, Marie i Ruth tri su sestre koje su nakon smrti oca uspjele održati tradicionalni obiteljski obrt izrade stakla. Svaka je svojim znanjem i odricanjem pridonijela uspjehu, a jedna od njih, Ruth, uspjela se bogato udati i otići u Ameriku. Nakon mnogo godina Marie će se odlučiti na dugi put i otići sestri u posjet. New York će za nju biti veliko otkriće kao i sestrina kći Wanda, neobična djevojka s čijom će sudbinom i Mariein život ukrstiti put. I dok Marie bude svoju ljubav pronašla u New Yorku, Wanda će krenuti nazad u Njemačku i tamo se zaljubiti a onda će sreća i tuga zauzeti ravnopravna mjesta u njihovim životima. Amerikanka je još jedan veliki uspjeh njemačke književnice Petre Durst-Benning a ujedno i nastavak njezina najvećeg hita, romana Staklarica. Iako se Amerikanka može čitati i samostalno a s prethodnicom je povezuju tek likovi, priča o sudbini triju sestara ponovno je jednako napeta, dirljiva i zanimljiva kao i ona iz Staklarice. Opisi New Yorka s početka prošlog stoljeća vrlo su živopisni a likovi neobični kao i njihove sudbine.
Adrian Mole ima trideset i devet godina i jednu četvrtinu. Budući da nije mogao plaćati hipoteku na stan uz rijeku, račune kreditne kartice i kartica trgovačkih lanaca, bio je primoran preseliti u turobni dio seoskog Leicestershirea, tik uz selo Mangold Parva, i živjeti u preuređenom svinjcu, vrata uz vrata sa svojim roditeljima Georgeom i Pauline. Kraj s krajem sastavlja radeći u trgovini rabljenim knjigama, u vlasništvu plemića gospodina Carltona-Hayesa, muškarca kojeg bi rado zvao „ocem“. Njegova profinjena i zanosna supruga Daisy mrzi selo, čezne za ulicama prepunim luksuznih dućana a ovdje mora kupiti par gumenih čizama. Oboje su svjesni da je iz njihovoga braka nestala strast, ali ni on ni ona ne znaju kako ponovno potaknuti plam. U međuvremenu, njegova majka Pauline piše izmišljen roman o svom djetinjstvu i misli da bi pojavljivanje u televizijskom reality showu jednom zauvijek moglo riješiti pitanje očinstva njezine kćerke. Je li gospodin Lucas, negdašnji prvi susjed Moleovih, Rosien tata? A kad od Georgea zatraže da da uzorak za DNK analizu, hoće li ga taj šok ubiti? I dok se Adrianove brige množe, pripiti telefonski poziv njegovoj staroj simpatiji Pandori Braithwaite, parlamentarnoj zastupnici i nižoj ministrici u Ministarstvu vanjskih poslova (u kojemu je njezin tečan mandarinski od koristi), budi sjećanja na zajedničku strast i navodi ga da se zapita je li ona jedina koja ga sad može spasiti?
Kad je na adresu Oxfordskog sveučilišta stiglo pismo za poštovanog gospodina Lewisa Carrolla, profesor matematike, Charles Lutwidge Dodgson, to bi pismo neotvoreno odaslao natrag pošiljatelju. Kao da se skrivao iza pseudonima, nikada nije objavio da je on, matematičar i znanstvenik Ch. L Dodgson, autor knjiga o Alici. Čak ni sama kraljica Viktorija nije iz njega uspjela izvući potvrdu da su Dodgson i Carroll ista osoba. Kada je, očarana čitanjem Alice u Zemlji čudesa, zamolila gospodina profesora Dodgsona da joj posveti svoje sljedeće djelo, on je njezinu želju ispunio tako što joj je posvetio ogroman svezak algebarskih analiza.
