Sedamnaestogodišnja Alice s majkom je veći dio svog života provela na cesti, uvijek u svojevrsnom bijegu, korak ispred zle sreće koja joj dašće za vratom. No kada dobije pismo u kojem se navodi kako joj je baka, nekoć slavna autorica zbirke neobično mračnih bajki, umrla sama na Ljeskovu lugu, svom zabačenom imanju, Alice će spoznati što se dogodi kad te zla sreća uspije sustići. Majka joj nestaje, otela ju je osoba koja kao da je iskoračila iz jednog od nadnaravnih svjetova iz priča Aliceine bake. Jedino što Alice može iskoristiti kao trag u svojoj potrazi poruka je koju joj je ostavila majka: “Kloni se Ljeskova luga”. Iako je Alice cijeli život izbjegavala neobične obožavatelje djela svoje bake, u ovom slučaju neće imati previše izbora te će saveznika naći u Elleryju Finchu, predanom obožavatelju Priča iz Daleke zemlje koji možda ima i vlastite razloge zašto joj pomaže. Kako bi našla svoju majku, Alice će se morati uputiti prema Ljeskovu lugu, a zatim u svijet u kojem počinju priče njezine bake – a možda će usput i otkriti zašto je njezina vlastita priča otpočetka tako nesretna.
Dobrodošli među korice romana koji je književni svijet proglasio pravom senzacijom; bestseler New York Timesa, knjiga godine za mlade po izboru Boston Globea, Wall Street Journala, Seventeena, Guardiana, Observera, jedna od deset najboljih knjiga godine po izboru Entertainment Weeklyja – samo su neka od priznanja za ovaj debitantski roman Melisse Albert. U prijevodu Marijane Pasarić, Vorto Palabra predstavlja vam mračan, čaroban, zapanjujući roman o opsjednutosti, bajkovitim opačinama i majčinoj ljubavi iznad svega, svakom svojom stranicom vrijedan nevjerojatnog zanosa koji je izazvao među čitateljima.
Godina je 1887., zimska je, mračna noć solsticija, najdulja noć u godini, u svratištu Labud na rijeci Temzi, gdje će se uskoro dogoditi nešto nevjerojatno. Redoviti posjetitelji upravo su usred pričanja priča kako bi odagnali tamu kad se vrata naglo otvaraju otkrivajući ranjena stranca. U njegovim je rukama beživotno tijelo djeteta. Djevojčica od kojih četiri godine ne daje nikakve znakove života i, po svim znakovima, već je prešla na onaj svijet. No, nekoliko sati kasnije, udahnut će i vratiti se u život. Je li u pitanju čudo? Ili bi znanost mogla pružiti objašnjenje? Ova pitanja imaju svoje odgovore, ali neki od njih prilično su mračni.
Priča o nevjerojatnom uskrsnuću brzo će se proširiti izvan granica gradića i svi će, na ovaj ili onaj način, pokušati riješiti zagonetku djevojčice koja je bila mrtva, a onda čudesno oživjela. No dani će prolaziti, a misterija će se samo produbljivati. Dijete je, naime, nijemo i kao takvo nesposobno odgovoriti na osnovna pitanja: Tko je? Odakle dolazi? I kome pripada? Čak su tri obitelji odlučne u namjeri da je prisvoje. Imućna mlada majka uvjerena je kako se radi o njezinoj kćeri, otetoj usred noći iz svoje sobe prije dvije godine. Bračni par zemljoposjednika koji je netom prije saznao da im je njihov problematični sin zatajio postojanje vlastite kćeri, spremna je prigrliti svoje prvo unuče. A župnikova domaćica, neobično i povučeno čeljade, uvjerena je kako joj se vratila mlađa sestra.
No, svaka od ovih obitelji ima i svoje tragične tajne te će one morati izići na svjetlo dana prije nego se otkrije identitet oživjele djevojčice.
Prozaik, esejist i filmski scenarist Ivan Aralica nedvojbeno je jedno od najvećih imena hrvatske književnosti druge polovine 20. i početka 21. stoljeća. Pozornost publike i kritike privukao je romanom Psi u trgovištu objavljenim u biblioteci HIT 1979. godine. Otada do danas Aralica stvara niz djela kojima se upisuje u kanon hrvatske književnosti. Mnogi ga čitatelji ponajviše pamte po Morlačkoj trilogiji (Put bez sna, 1982., Duše robova, 1984., Graditelj svratišta, 1986.) u kojoj obrađuje povijesnu temu sudbine hrvatskog naroda u Dalmaciji u 17. i 18. stoljeću. Nakon toga piše romane u kojima se isprepliću prošlost i sadašnjost (Tajna sarmatskog orla, 1989., Asmodejev šal, 1988., Okvir za mržnju, 1987.) i nekoliko esejističkih knjiga (Zadah ocvalog imperija, 1991., Što sam rekao o Bosni, 1995.). Početkom novog tisućljeća Aralica piše Ambru i Fukaru, satirične romane s ključem. Slijede romani Svetinka (2003.), Sunce (2006.) i Runolist (2008.) u kojima zastupa katoličanstvo kao moralnu osnovicu ljudske egzistencije, dok u romanu Život nastanjen sjenama (2009.) ispisuje grandioznu nacionalnu kroniku 20. stoljeća. Zbirka pripovijedaka Koferče tematizira suvremenu društveno-političku zbilju hrvatske posttranzicije. U njoj Aralica ne pokazuje samo majstorstvo pripovijedanja, već i majstorstvo slušanja. Naime, mnogi događaji u ovim pripovijestima preuzeti su kao tuđe priče kojima Aralica daje literarni oblik. U pojedinačnim sudbinama Aralica uspijeva vidjeti i priopćiti ono opće. Bez obzira piše li o korupciji, političkom progonu ili pak popularnom pjevaču hrvatske estrade, Aralica podiže poruku na univerzalnu razinu mita ili legende. Koferče je zbirka koja nas uči kako umjetnosti riječi prethodi mudrost slušanja.
Podzemna željeznica nevjerojatna je priča o očajničkom putu prema slobodi jedne ropkinje i o povijesti koju dijeli cijeli ljudski rod, ključna za razumijevanje američke prošlosti, sadašnjosti te posljedično, budućnosti.
Cora je ropkinja na plantaži pamuka u Georgiji. Za sve robove u to doba, i pogotovo tako duboko na jugu, život je pakao, no posebno je strašan za Coru; izopćenica čak i među svojim narodom, polako stasa u ženu, što samo znači da su na obzoru nove nevolje.
Kad joj Caesar, nedavni pridošlica iz Virginije, ponudi da zajedno pobjegnu podzemnom željeznicom, razgranatom tajnom mrežom koja odbjegle robove vodi u različita mjesta diljem zemlje, Cora, nakon premišljanja, pristaje na taj strahoviti rizik. No, njihov će pothvat otpočetka poći po zlu; Cora će ubiti dječaka koji će je pokušati zarobiti i potjera za njima razmahat će se u žestokim, smrtonosnim razmjerima. Nju predvodi Ridgeway, lovac na odbjegle robove koji se još nije oporavio od bijega Corine majke Mabel te se zakleo da se neće smiriti dok se ne dočepa bjegunaca, posebno Core.
U ingenioznoj zamisli Colsona Whiteheada, podzemna željeznica nije samo metafora za skrivenu mrežu prolaza i doušnika koji robove vode do toliko željene slobode – kondukteri i vozači uistinu upravljaju tajnim prugama i lokomotivama duboko ispod američkog tla.
Dok autor fantastično postavlja kulise za prikaz terora koji je crnačko stanovništvo prolazilo u Americi u 19. stoljeću, posebno prije Građanskog rata, njegova naracija nam dočarava američku sagu od brutalnog i prisilnog doseljavanja Afrikanaca do neostvarenih obećanja koji se protežu i do današnjih dana.
Dobitnik Pulitzerove nagrade i National Book Awarda, bestseler s top liste najprodavanijih knjiga The New York Timesa, uskoro će dočekati i svoju ekranizaciju. Barry Jenkins, režiser Oscarom nagrađena filma Mjesečina, za Amazon će režirati svih jedanaest epizoda nadolazeće adaptacije ovog fascinantnog romana.
Pratite nas na socijalnim mrežama
Ostanite u toku sa najnovijim objavama na našim oficijelnim profilima