Postoji očigledni, ali često zaboravljeni problem s ljudskim umom: za znatiželjne oči – on je neproziran. Do prije samo nekoliko desetljeća sve ono što se odvijalo u lubanji, činilo se nedodirljivim i nije se diralo. Danas znanstvenici iz različitih disciplina hrabro i samouvjereno jurišaju na neosvojeni dvorac, pokušavajući naslutiti što se odvija u brojnim dvoranama i sobama, a posebno u podrumu te građevine. Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća izrodila se disciplina koja je um postavila u središte svih svojih nastojanja. Riječ je o kognitivnoj znanosti. Može li kognitivna znanost objasniti zašto vjerujemo u Boga? Mnogi istraživači smatraju kako mogu, a neki kako čak mogu ponuditi i konačno, potpuno naturalizirano objašnjenje religije i ljudske religioznosti. Područje se zove kognitivna znanost o religiji (the cognitive science of religion), te je prepoznato kao jedno od najbrže rastućih disciplina na temu religije. Je li, u konačnici, Bog plod uma? Nije riječ o potpuno novoj ideji na sceni povijesnih objašnjenja religije. Velika je novost da se sada religija nastoji objasniti empirijskim istraživanjima. Na kojim sve teorijama i empirijskim dokazima gradi ova disciplina svoju uvjerljivost te na koji način ti isti dokazi mogu utjecati na filozofiju i teologiju, u središnjem je interesu ove knjige. S obzirom na nedostatak stručnog materijala na hrvatskom jeziku na ovu temu, knjiga nastoji čitatelju pružiti jedan široki ulaz u kognitivnu znanost o religiji. O AUTORU: Filozof Saša Horvat docent je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Područja njegova interesa su neurofilozofija, kognitivna znanost o religiji i filozofija religija.

Franjevački redovnik, misionar, hrvatski književnik, glazbenik, psiholog i sveučilišni profesor – fra Šimun Šito Ćorić – žanrovski različite tekstove, nastajale tijekom gotovo pola stoljeća, prikupio je u knjizi Putokazi s jednog planeta. S pravom možemo reći da je autor u svoje priče utkao cijelog sebe, svu širinu i dubinu svojih interesa, znanja i iskustava, promatrajući i spoznajući svijet iz različitih kutova svoje znatiželje: kao misionar i hodočasnik, kao književnik koji putuje na međunarodne kongrese PEN­a, zatim kao čelni čovjek Hrvatskoga svjetskog kongresa koji se zauzima za hrvatske zajednice širom svijeta, pa kao znanstvenik, glazbenik, putnik. U susretu s ljudima i kulturama iz svih dijelova svijeta, od Novog Zelanda do Južne Afrike, Europe, Amerike, fra Šito je njegovao otvorenost, poniznost i prijateljstvo, dopustivši drugima i drukčijima da ga dotaknu i obogate. Tkanje fra Šitovih priča uvijek je uzajamno, isprepleteno nitima primanja i davanja, zauzete znatiželje i istinskog susretanja. Pritom se uvijek vraćao vlastitim korijenima, hrvatskim otiscima na planetu, hrvatskim iseljenicima. Tako nam je podario ne samo vlastito životno iskustvo, s mnoštvom autobiografskih elemenata utkanih u cijeli niz izvješća sa svojih putovanja s gotovo svih kontinenata, nego je donio i cijeli niz nepoznatih ili manje poznatih podataka o životu i svijetu kroz koji je prolazio. Knjiga Putokazi s jednog planeta zapis je o životu jednoga franjevačkog redovnika, misionara, književnika, sveučilišnoga profesora, iseljenika, svjetskoga putnika koji je od drugih znao primati, ali i drugima davati, što najbolje svjedoče upravo izvješća u ovoj knjizi. Riječ je, dakle, o fra Šitovim putopisima dobrote koji do/nose nadu, a isprepleteni sjajnim pripovjedačkim umijećem i napisani gotovo lapidarnim stilom, otvaraju put širokoj čitateljskoj publici, poglavito onom njezinu dijelu koji želi nešto više znati o nama samima, u tom dalekom svijetu.