Akcija!
179,90 KM
99,90 KM
U POKRETU
31,50 KM
39,45 KM
U POKRETU
Autor: Grupa autora
Knjiga „ U pokretu“ će vam na zanimljiv način ponuditi osnovne činjenice i zadivljujuće informacije o razvoju prometa od ranih početaka do visoko pokretljiva modernoga svijeta.
Na zalihi
SKU: 9788679280695
Kategorija: Enciklopedija i atlasi znanja
Preporučujemo
-20%
144,00 KM
180,00 KM
ČOVJEK-VELIKA ILUSTRIRANA ENCIKLOPEDIJA
Mozaik knjiga
ČOVJEK – velika ilustrovana enciklopedija
Autor: Grupa autora
"Knjiga Čovjek obuhvaća svaki vid ljudskog postojanja; od građe tijela do granica ljudskog uma. Pokazuje kako mislimo, osjećamo i djelujemo.
Otkriva čudesnu raznolikost načina života.
Istražuje našu prošlost, objašnjava našu sadašnjost i pretpostavlja budućnost."
-20%
64,00 KM
79,90 KM
HRVATSKI OBIČAJI I DRUGE TRADICIJE
Grupa autora
Mozaik knjiga
Danas, kad smo skoro svakodnevno svjedoci naprednih tehnoloških inovacija, običaji koji se prenose naraštajima − ponekad i kroz stoljeća – još više dobivaju na važnosti. Srećom, živimo u državi koja ih je umnogome sačuvala u izvornom obliku, a kulturno-civilizacijski krugovi iz kojih su potekli samo su povećali njihov broj.
U ovoj su knjizi, čiji su autori neki od vodećih hrvatskih etnologa − Zorica Vitez, Ljiljana Marks, Ivan Lozica, Aleksandra Muraj, Tvrtko Zebec i Grozdana Marošević − čitateljima pobliže predstavljeni poznatiji životni i godišnji običaji, poput onih koji prate rođenje djeteta, svadbu, smrt, Uskrs, Božić i poklade. U drugom dijelu knjige ukratko su opisane tradicije, poput folklorne glazbe, plesa, prehrane, odijevanja i usmene književnosti.
Informativne tekstove prati više od tri stotine vrhunskih fotografija, uglavnom poznatoga fotografa Vidoslava Bagura, kojima je pridodano zanimljivo i rijetko viđeno slikovno gradivo iz Hrvatskoga državnog arhiva i Etnografskoga muzeja u Zagrebu. Običaji i tradicije zabilježeni fotografskim objektivom kroz više od stotinu godina potvrđuju dugovječnost baštine, kojoj današnja kulturno-umjetnička i folklorna društva ne dopuštaju da padne u zaborav.
GODIŠNJI OBIČAJI U SRBA-S KUTIJOM
Mladinska knjiga Beograd
– Po danima od Petozarnih mučenika (26. dec) do Božića (7. jan) gleda se kakvo će vreme biti u narednoj godini. Jedan dan je jedan mesec – ako nekog od tih dana pada sneg, onda će biti kišan onaj mesec što ga taj dan predstavlja u idućoj godini, a kog dana je vedro, taj će mesec biti bez kiše.
– Od Svetog Nikole (19. dec) dan biva duži onoliko koliko petao može da skoči s praga.
– Do Svetoga Luke (31. okt) tur’ đe oćeš ruke, od Svetoga Luke, u džepove ruke.
– Kad ko koga udesi, u svakom smislu te reči, kaže se da ga je udesio kô za Vrbicu (druga subota pred Uskrs).
– Svetog Spiridona (25. dec) slave papučari – i oni što papuče izrađuju i oni što se plaše svojih žena.
– Januar je u Vukovom rečniku bio sječanj, u crkvi bogojavljenski mesec, a u narodu i golemi mesec; juli – ilinski mesec i žetvar; septembar – malogostojinski mesec i grozdober; novembar – aranđeoski mesec i studen.
– Pre pojave Deda Mraza deca su poklone dobijala na Nikoljdan (19. dec), Materice (druga nedelja pred Božić), Očeve (prva nedelja pred Božić) i Božić (7. jan), a davala na Detinjce (treća nedelja pred Božić).
– Od zmija štite jeremije (oko Jeremijinog dana, 14. maj), kišu prizivaju prporuše i dodole (kad je sušno leto), dobar rod donose krstonoše (o zavetinama i litijama), karakondžule rasteruju sirovari (uoči Malog Božića, 14. jan), a komendije teraju komendijaši (u beloj nedelji, prvoj pred uskršnji post).
– U čistoj nedelji (prvoj u uskršnjem postu) pere se i čisti sve u kući, u gostinskoj nedelji (prvoj pred uskršnji post) dočekuju se gosti, u zagonetnoj (prvoj pred uskršnji post) oštri se duh i ogleda u domišljatosti, a u šarenoj nedelji (četvrtoj pred uskršnji post) dozvoljeno je da se „šara”.
U narodu se, dakle, tačno zna kad je čemu vreme, jer je celina življenja kalendarski usklađena i cela godina propraćena je određenim radnjama – tačno se zna otkad i dokad se nešto radi, pesma peva, igra izvodi, i čemu sve to služi. O TOM ŽIVOTU PO NARODNOM KALENDARU GOVORI KNJIGA GODIŠNJI OBIČAJI U SRBA.
• 110 prazničnih dana s pratećim običajima
• 16 vrsta obrednih povorki
• 5 vrsta slava
• na osnovu građe sakupljene sa svih prostora na kojima su Srbi živeli ili žive (Vojvodina, Mačva, Jasenica, Stari Vlah, Negotinska Krajina, Župa, Levač, Leskovačka Morava, Rudničko, Aleksinačko i Vranjsko Pomoravlje, Metohija..., Lika, Banija, Knin, Bosanska Krajina, Baranja, Semberija, Kuči, Vasojevići...).
• sa ilustracijama Marka Markovića, slikama naivnih umetnika iz bogate zbirke Muzeja naivne i marginalne umetnosti u Jagodini, fotografijama, ikonama i freskama – njih više od 300
• u zaštitnoj drvenoj kutiji
O AUTORU
Cenjeni srpski etnograf Mile Nedeljković (1941–2009) čitav život posvetio je beleženju narodnih običaja i očuvanju tradicije. Za svoj rad na proučavanju i sistematizaciji građe o običajima vezanim za godišnji ciklus dobio je prestižnu Nagradu za nauku Vukove zadužbine. Njegove zapise o godišnjim običajima za našu kuću priredila je Miletova supruga, etnolog Nevenka Nedeljković.
Zahvaljujući temama koje su u njima zastupljene, a prevashodno autorovom umeću da slikovitim narodskim jezikom približi čitaocima bogatu etnografsku građu, rukopisi Mileta Nedeljkovića decenijama su u vrhu najpopularnijih i najvoljenijih. O tome svedoči i upozorenje čitaocima koje je godinama štampano na zadnjoj korici Miletovog Srpskog običajnog kalendara: da se njegove knjige čitaju i prepričavaju, pozajmljuju i kradu – „nemojte da vam nismo rekli”.
HRVATSKI GRADOVI
Josip Jukić
Mozaik knjiga
HRVATSKI GRADOVI
Autor: Josip Jukić
Knjiga koja prikazuje zanimljive i informativne tekstove o povijesnom razvoju gradova RH
Iako je Hrvatska površinom malena država, njezine su prirodne cjeline vrlo različite, a podjednak bismo zaključak mogli steći promatramo li hrvatske gradove. U čemu se razlikuju, primjerice, geografski ne toliko udaljeni Pazin i Rovinj, Sisak i Petrinja, Karlovac i Ozalj ili Vrgorac i Ploče? Što pak povezuje neke udaljenije gradove, poput Osijeka i Varaždina, Čakovca i Ogulina, Zaboka i Belišća ili Malog Lošinja i Komiže?
Svaki grad priča je za sebe, a u nekima od njih, poput najstarijih Visa, Staroga Grada i Trogira, ta priča traje već 2400 godina. Uz ove prelijepe antičke gradove upoznajte slikovite srednjovjekovne i ništa manje zavodljive novovjekovne gradove te otkrijte koje gradove možemo svrstati među slobodne kraljevske ili stare hrvatske, a koje među industrijske, turističke ili satelitske. Naime, ova uzbudljiva knjiga sadrži:
• zanimljive i informativne tekstove o povijesnom razvoju svih 128 naselja sa statusom grada
• više od 400 vrhunskih suvremenih fotografija
• oko 40 arhivskih fotografija, od kojih su mnoge dosad rijetko objavljene
• više od 120 starih razglednica i prikaza naših gradova