Knjige

Svoj panični strah od dosade razbija na posve osebujan način. Emanuel Mohr, ciničan bogatun sumnjive prošlosti, dolazi u Zagreb i sa sobom iz Pariza dovodi artističku družinu koja uprizoruje pornografske " žive slike". Agramerska je javnost šokirana. No njemu to nije dovoljno. Oko sebe okuplja najčudnovatije ljude: predstavnike financijske aristokracije, ruske emigrante i bjelogardijce, bizarne propale umjetnike, detektive koji "glume" pjesnike, anarhističke atentatore i zagrebački polusvijet... Njihovi životi počinju se mijenjati. Ništa više nije onako kako je bilo do Mohrova dolaska. Pripovijedajući o Zagrebu dvadesetih godina ovog stoljeća i pokušaju atentata na bjelogardijskog generala Vrangela. Goran Tribuson ispisao je sjajan roman prepun intriga i zapleta. Da gaje kojim slučajem objavio u Americi, prema njemu bi, bez sumnje, već bio snimljen film, a roman bi bio prodan u mi lijunskoj nakladi. No kako je riječ o hrvatskom autoru "osuđenom" na malo tržište. Ruski rulet doživljava tek svoje drugo, a hrvatsko prvo izdanje.

Već prvom knjigom Divlja sloboda, prodanom u tri izdanja, Anja Šovagović Despot pokazala je da je izvrsna pripovjedačica koja zna zahvatiti dublje probleme hrvatskoga kazališnog života, ali i artikulirati ključna mjesta vlastite emocionalne biografije, što se zapravo u njezinu slučaju prepleće. Tako se i ova knjiga sastoji od dvaju tematskih blokova: u jednome od njih autorica pripovijeda o sebi, o obitelji u kojoj je odrasla, ponajprije o ocu Fabijanu Šovagoviću, a u drugome donosi svoja razmišljanja o smislu kazališta, glumcu, ulogama koje je radila. O Šovagoviću govori kao o roditelju, impulzivnom i strasnom, namrgođenom i svojeglavom, koji u kuću nije donosio emocije s kazališne pozornice, nego ih je posredovao u njihovoj najčistijoj manifestaciji. Eseji o kazalištu pak imaju trajnu vrijednost: premda je riječ o osobnim iskustvima koja se ne mogu mehanički primijeniti poput gotovoga recepta, komotno mogu novim generacijama poslužiti kao svojevrsni »udžbenik glume«, ponajprije zbog stajališta koje autorica zastupa i načina na koji o glumi razmišlja. Također, u nekoj nesagledivoj budućnosti oni će nedvojbeno biti dragocjen teatrologijski dokument koji će pomoći da se sagleda prošli trenutak, ne samo kad je riječ o njezinu obolu hrvatskom teatru nego i o tom teatru uopće, o stranputicama i zabludama, ali i o trenucima kad je u potpunosti ispunjavao svoju funkciju.

Čuvari Visočja, koje je osobno odabrao Robert Bruce da mu pomognu osloboditi Škotsku od engleske vlasti, elitna su borbena sila. No kad je Bruce prisiljen na bijeg, njegova borba za slobodu počiva na leđima jednog izvanrednog ratnika. Erik MacSorley, zvan Sokol, moreplovac je bez premca koji nikada nije naišao na ženu koju ne može osvojiti – sve dok kraj irske obale iz mora ne izvuče mokru, polugolu “dadilju”. Ellin običan izgled prikriva istinu: ona je zapravo lady Elyne de Burgh, odvažna kći jednog od najmoćnijih irskih plemića. Što je još gore, ta neodoljiva žena odlučna je dokazati kako je imuna na Erikov šarm – a to je izazov kojem on ne može odoljeti. Njezin otmičar slika je i prilika okorjelog ratnika, ali Ellie se zavjetuje da je neće impresionirati samo grješnim milovanjima. No ipak, Erik će slomiti Ellin otpor uz pomoć žudnje koja odjekuje duboko u njezinom srcu. Dok borba za kralja i domovinu bjesni širom obale, hoće li Ellina ljubav biti dovoljna da konačno ukroti legendu zvanu Sokol?