Knjige

I dalje bjesni rat za neovisnost Škotske – Robert Bruce je okrunjen, a Čuvari Visočja, njegova elitna borbena sila legendarnih ratnika, bore se za zemlju… i ljubav. Lachlan “Zmija” MacRuairi ratnik je kojeg je mudro imati u postrojbi, ali ne smije mu se vjerovati. Svi ga cijene zbog sposobnosti da se poput zmije prišulja žrtvi i zada joj smrtonosni udarac. Odan je samo svome novčaniku, a njegovu ravnodušnost zapečatila je gorka izdaja. Sve se to mijenja kad Lachlan dobije zadatak zaštititi i dovesti Bellu MacDuff na kraljevu krunidbu – a ponosna, bujna, senzualna grofica nesvjesno ga izaziva da krene u najveću bitku svoga života: bitku za novu ljubav. Strastvena i odana, Bella je prkosila britanskom kralju i vlastitom mužu kako bi stavila krunu na Bruceovu glavu, a za to će gorko platiti: zbog muževljeve osvete, ostat će bez kćeri i vlastite slobode. Zatočena na najbarbarskiji i najokrutniji način, ona se zavjetuje da će vratiti svoje dijete, čak i ako to znači da će morati prodati dušu – i tijelo – mračnom, kupiti cialis ubojitom ratniku čije oči svjetlucaju poput čelika, no zbog njega joj koža bridi i ubrza se dah. Zajedno se upute u odmetničku misiju punu zlokobnih obrata i zaokreta koji ne prijete samo Bellinoj riskantnoj akciji spašavanja kćeri – nego i njezinu srcu. Monica McCarty autorica je uspješnica Rendžer, Sokol i Poglavar, prve tri knjige iz serije Čuvari Visočja, trilogije Highlander (Highlander Untamed, Highlander Unmasked i Highlander Unchained) i trilogije Campbell (Higland Warrior, Highland Outlaw i Highland Scoundrel). Njezino zanimanje za škotski klanovski sustav potaknuto je na najvjerojatnijem mjestu; na predavanjima iz komparativne pravne povijesti na pravnom fakultetu na Stanfordu. Nakon kratke, ali slatke odvjetničke karijere, shvatila je da će biti preteško uskladiti karijeru odvjetnice s nomadskim životom svoga supruga, koji je profesionalni igrač bejzbola. Zato je zamijenila pravne spise škotskim povijesnim romansama, čiji su junaci seksi alfa mužjaci. Monica McCarty živi s mužem i dvoje djece na širem području San Francisca.

Moja je majka znala govoriti kako se ljubavi čovjek uči na najrazličitije načine, ali ponajbolje je kad to radi uz pomoć velikih umjetničkih djela, ponajprije slikarstva, glazbe i lijepe književnosti klasičnoga tipa. Moj bi se otac samo nakašljao, nakon čega bi majka redovito kazala: – Molim te, Branko, pa valjda se zna na što sam mislila. Ja baš i ne mogu razabrati na što je majka mogla misliti, ali sam poslije shvatio kako se sve što je kazala o ljubavi odnosi na ljubav u najširem smislu riječi, od samilosti pa do podavanja cijeloga sebe za neku dobru i plemenitu stvar. Dakle, ljubav na koju se majka tada pozivala nije se mnogo razlikovala od one o kojoj danas govori papa Franjo.

Nakon što je 1976. godine objavio Dobri duh Zagreba i time se blago odmaknuo od poetike svojih prvih naslova, Pavao Pavličić će, u očima šire publike pa i pod perima površnijih književnih kritičara,sve do danas ostati prepoznatljiv kao pisac kriminalističkih romana. Iako je u njegovu bogatom opusu samo desetak žanrovski čistih krimića, djelići istražiteljske atmosfere prepoznaju se i u brojnim mu drugim naslovima. Među njima je i Večernji akt, prvi put objavljen 1981. i nagrađen Ninovom nagradom. Riječ je o romanu koji čitateljima vrlo jasno, daleko preciznije od razvikanih teorija, pojašnjava logiku postmodernističkog romana. Priča, u čijem je središtu genijalni falsifikator Mihovil, proziva književnost i umjetnost našeg vremena. Osvrće se i na društvo koje je spremno koordinate povijesti prilagođavati svojim potrebama. Nadasve, roman je to i o umjetniku čija je sudbina određena njegovim talentom. Jer, glavni se lik u danima u kojima ne slika, ne falsificira, ne oponaša, ne kopira, jednostavno razbolijeva. Duboka pitanja o originalu i falsifikatu, o visokoj i niskoj književnosti, o odnosu autora i urednika, autora i primatelja, o granicama dobra i zla, utkana su u priču koja lakoćom slijedi lakoću Pavličićeva pripovijedanja i lakoću autorove nenametljive pozicije na hrvatskoj književnoj sceni. Novom izdanju Večernjeg akta pridružujemo priču Ugovor s Viragom – nagrađenu godine 2014. – 1. nagradom na natječaju Večernjeg lista. Zasnovana na faustovskom motivu i motivu falsifikata, bliska je Večernjem aktu. O autoru: Pavao Pavličić rođen je 16. kolovoza 1946. godine u Vukovaru gdje je završio osnovnu i srednju školu, a nakon toga uputio se u Zagreb kako bi započeo studij na Filozofskom fakultetu, gdje je 1969. godine uspio diplomirati komparativnu književnost i talijanski jezik. Doktorirao je 1974. godine tezom iz područja metrike. Svoju karijeru kao jedan od najpoznatijih književnika malo novije generacije započeo je kao novelist kada je objavio velik broj pripovijetki gdje možemo ubrojiti njih nekoliko, a to su: “Vilinski vatrogasci”, “Dobri duh Zagreba”, “Slobodni pad”, “Vodič po Vukovaru”, “Prolazna soba”. Naravno tu je još veliki broj pripovijetki koje nismo sve naveli, ali možete zamisliti kako se radi o zaista bogatom stvaranju i prije svega naslijeđu.