Knjige

"Mislim da ću pisati knjige i postati bogata i slavna; to je moj najdraži san." Male žene, Luisa May Alcott Roman "Male žene - knjiga druga" drugi je svezak novog izdanja ovog bezvremenskog klasika u redigiranom prijevodu Tatjane Jukić, objavljen u nakladi Znanje. Roman "Male žene" govori o odrastanju četiriju sestara, okruženih toplinom i ljubavlju roditeljskoga doma. Upoznajemo ih bliske i zajedno: darovitu Jo, buduću književnicu, krhku i tragičnu Beth, prelijepu Meg, te razmaženu i romantičnu Amy. Svaka od njih na svoj se način suočava sa životnim teškoćama i odgovornošću koju donosi sazrijevanje, bori se za osobnu neovisnost i za pravo na ljubav. Obitelj za sve njih ostaje temeljna etička i emotivna vrijednost. Pratimo ih dok se bore s nedaćama i neizvjesnostima koje prate odrastanje u Novoj Engleskoj, u vrijeme Američkoga građanskog rata. Louisa May Alcott (1832. - 1888.) bila je američka književnica, spisateljica kratkih priča i pjesnikinja najpoznatija po romanima Male žene (1868.), Little Men (1871.) i Jo's Boys (1886). Odrasla je među mnogim poznatim intelektualcima poput Ralpha Walda Emersona, Nathaniela Hawthornea, Henryja Davida Thoreaua i Henryja Wadsworth Longfellowa. Kritički uspjeh za svoj spisateljski rad počela je dobivati 1860-ih. Na početku karijere ponekad je koristila pseudonim A. M. Barnard, pod kojim je pisala romane za mlade koji su se fokusirali na špijune i osvetu. Umrla je 1888. godine u Bostonu, SAD. RECENZIJE "I dok se prvi dio romana, unatoč kvaliteti, čita gotovo kao lista pouka iz djetinjstva, drugi dio ("Dobre supruge") raste sa svojim heroinama i hrabro opisuje mlade djevojke na pragu jedne nove dionice - one u kojoj pronalaze (ili ne pronalaze) muškog partnera za cijeli život. Četiri različite djevojke i ovaj put problematici pristupaju na četiri sasvim različita načina, i ja iskreno ne znam koji me više oduševio. (...) Snažna ženska perspektiva ne preza pred dobrim, ali i lošim stranama takvih odnosa, ne boji se ružnoga, a da pritom knjiga nikad ne gubi svoju dražesnu stranu. Namjerno sam nejasna, ne želim ulaziti u detalje knjige, ne želim vam je pokvariti, ali htjela bih vam naglasiti koliko spretno i odlučno ova knjiga sa svakom svojom stranicom produbljuje ama baš svaku temu koje se dohvati." (knjigesumojsvijet.com) Louisa May Alcott (1832. - 1888.) bila je američka književnica, spisateljica kratkih priča i pjesnikinja najpoznatija po romanima Male žene (1868.), Little Men (1871.) i Jo’s Boys (1886). Odrasla je među mnogim poznatim intelektualcima poput Ralpha Walda Emersona, Nathaniela Hawthornea, Henryja Davida Thoreaua i Henryja Wadsworth Longfellowa. Kritički uspjeh za svoj spisateljski rad počela je dobivati 1860-ih. Na početku karijere ponekad je koristila pseudonim A. M. Barnard, pod kojim je pisala romane za mlade koji su se fokusirali na špijune i osvetu. Umrla je 1888. godine u Bostonu, SAD. Alcott je bila jedna od rijetkih književnica 19. stoljeća koja je stvorila snažne i neovisne ženske likove koji su se usudili razmišljati svojom glavom." National Women's History Museum

Moja Aljaska (The Great Alone, 2018.) potresan je roman o ljubavi i gubitku, borbi za goli život i divljini koja se nalazi kako u prirodi tako i u samom čovjeku. Toplina i neposrednost njezinih priča te uvjerljivo psihološko portretiranje likova donijeli Kristin Hannah svjetski uspjeh i omiljenost kod čitatelja. U izdanju Znanja dosad su objavljeni njezini romani Zimski vrt, Boje istine, Posljednji ples leptira, Slavujeva pjesma, Ulica krijesnica te Kao zvijezda u noći. Knjiga Moja Aljaska u prijevodu Mirjane Valent nezaboravan je portret ljudske krhkosti i otpornosti u kojem Kristin Hannah razotkriva nesalomljiv ljudski duh i duh Aljaske koja polako nestaje - prostranstva neusporedive ljepote i opasnosti. Ernt Allbright, ratni zarobljenik, vraća se iz Vijetnamskog rata kao promijenjen čovjek nepredvidljive ćudi. Kada ponovno ostane bez posla, donosi impulzivnu odluku: odselit će se s obitelji na sjever, u Aljasku, gdje će živjeti izvan komunalnog sustava, na posljednjoj američkoj divljoj granici. Trinaestogodišnja Leni, djevojčica koja sazrijeva u burnom vremenu, uhvaćena je u vrtlog strastvenog i olujnog odnosa svojih roditelja. Usuđuje se nadati da će nova zemlja omogućiti njezinoj obitelji bolju budućnost. Leni očajnički želi pripadati nekom mjestu. Njezina majka, Cora, spremna je učiniti sve za čovjeka kojega voli, poći s njim kamo on želi, čak ako to znači slijediti ga u nepoznato. Isprva se čini da je Aljaska odgovor na njihove molitve. U divljoj zabiti te države nalaze odlučnu i neovisnu zajednicu snažnih muškaraca i još snažnijih žena. Dugi sunčani dani i velikodušnost domaćih ljudi pomažu obitelji Allbright, koja je nedovoljno pripremljena i bez zaliha hrane za život u divljini. Ali kako se približava zima i tama počinje obavijati Aljasku, Erntovo se krhko mentalno stanje pogoršava i obitelj počinje pucati... Kristin Hannah nagrađivana je američka spisateljica romana ljubavne i obiteljske tematike. Sugestivno pripovijedanje, uvjerljivo psihološko portretiranje likova te progovaranje o najbolnijim temama donijeli su joj svjetski uspjeh i omiljenost kod čitatelja. U izdanju Znanja dosad su objavljeni romani "Četiri vjetra", "Moja Aljaska", “Zimski vrt”, “Boje istine”, “Posljednji ples leptira”, “Slavujeva Pjesma”, “Ulica krijesnica” te “Kao zvijezda u noći”.

MAGIJA SE VRATILA U ORIŠU. NO BORBA ZA PREVLAST NIJE ZAVRŠENA. RAT TEK ZAPOČINJE. Nakon strašne bitke u kojoj su izgubile svoje najmilije, Zélie i Amari konačno su uspjele vratiti magiju u Orišu. No ritual je bio snažniji nego što su mogle zamisliti, i osim sposobnosti maga, oživjele su i dotad nepoznate moći plemstva i vojske, stvarajući od njih moćne tîtáne. Monarhija i vojska ujedinjuju se kako bi zadržale kontrolu nad Orišom i suzbile pobunu maga, pa Amari kreće u borbu kako bi vratila svoje pravo na prijestolje štiteći pritom mage od kraljičina gnjeva. No da bi se magi mogli suprotstaviti neprijatelju koji je sada jednako moćan, Zélie mora ujediniti sve klanove i otkriti tajnu drevne magije koja se skriva u davno napuštenom hramu… "Otkrijte Tomi Adeyemi- novu J.K. Rowling ( da, ona je toliko dobra)." ENTERTAINMENT WEEKLY "Adeyemi potvrđuje svoje mjesto među vrhunskim autorima utkavši zapadnoafričku mitologiju u zamišljeni svijet koji odjekuje našim." THE ATLANTIC "Pojavljivanje vrsne autorice poput Tomi Adeyemi, razlog je za slavlje." SAN FRANCISCO CHRONICLE Tomi Adeyemi američka je spisateljica nigerijskog porijekla, dobitnica nagrade Hugo i Nebula. Poučava kreativno pisanje i živi u San Diegu. Nakon što je diplomirala englesku književnost na Harvardu, u brazilskome Salvadoru proučavala je zapadnoafričku mitologiju, religiju i kulturu. Djeca krvi i kosti prvi je dio fantastične trilogije o djevojci Zelie, a produkcijske kuće DisneyFox i Lucas Film već su otkupile prava za ekranizaciju romana.

Briljantno pisan, ali i provokativan, ovaj Pulitzerom nagrađeni klasik tragična je ljubavna priča koja moćno progovara o svim kušnjama ljudskog srca.Mladi odvjetnik Newland Archer i jednostavna, blaga i naizgled naivna May Welland savršen su par visokog društva u New Yorku s kraja 19. stoljeća. Njihovo raskošno vjenčanje obećava uspješan i sretan brak. Međutim, dolazak tajanstvene grofice Ellen Olenske, Mayine rođakinje, koja se vraća iz Europe nakon što je napustila supruga, uzdrmat će uvriježena pravila ponašanja jer nekonvencionalna grofica Olenska ne boji se razbijati predrasude konzervativnog i licemjernog njujorškog društva. Za Newlanda ona je dašak svježine i slobodnog duha, obećanje novih svjetova. Ljubav koja se razvija među njima poljuljat će sve njegove vrijednosti. Dok se u njemu bore osjećaj dužnosti i neobuzdana strast, svjestan je da će mu odluka koju mora donijeti u potpunosti promijeniti život – ili ga zauvijek uništiti. »Impresivno!« - Sunday Times»Tuga, krivnja, čežnja i strast nikada neće izići iz mode. Zbog toga je knjiga Doba nevinosti bezvremenska i neponovljiva!« - Lionel Shriver, iz Predgovora izvornom izdanju Edith Wharton američka je književnica rođena je 1862. u New Yorku. Wharton se oslanjala na svoje poznavanje njujorške "aristokracije" kako bi realno prikazala živote i moral pozlaćenog doba (Gilded Age). Za roman Doba nevinosti, 1921. postala je prva autorica dobitnica Pulitzerove nagrade za književnost. Također je i prva žena s počasnim doktoratom za književnost uglednoga američkog Sveučilišta Yale te prva redovita članica Američke akademije umjetnosti i književnosti.

Dok Jack Reacher putuje međugradskim autobusom u nepoznatom smjeru, na susjednom sjedalu primjećuje starijeg čovjeka kojem iz džepa viri podeblja omotnica s novcem. U sljedećem gradu Reacher silazi s autobusa i nakon što spriječi napad na nepoznatog čovjeka, pomogne mu da sretno stigne kući. Tamo doznaje da je stariji par postao žrtva kamatara te im prijeti još veća opasnost. Jedan smjeli potez vodi prema drugom i Reacher odjednom postaje najtraženija osoba usred surovog teritorijalnog rata ukrajinske i albanske bande. Reacher uvijek mora biti korak ispred zelenaša, štemera i ubojica. Pridružuje mu se mlada konobarica, koja je upućenija u odnose u gradu nego što se isprva čini, pa zajedno kreću u osvetnički pohod na moćne kriminalce. Njihove su namjere vrlo ambiciozne. Sve je okreće protiv njih. No, Jack Reacher vjeruje u pravdu - onu koja se, poput plavog mjeseca, pojavljuje vrlo rijetko.

Sestre Meredith i Nina Whitson sušta su suprotnost. Dok jedna vodi obiteljski biznis i posvećena je obitelji, druga putuje svijetom želeći postati poznata fotoreporterka. Kada njihov voljeni otac padne u postelju shrvan bolešću, dvije otuđene sestre opet se zbližavaju. Na samrti, otac izusti obećanje - majka će im ispričati cijelu istinu. Počinje tajanstvena ljubavna priča i uzbudljivo putovanje u prošlost. Ninina opsesija da sazna istinu dovest će je do šokantnog otkrića koje će potpuno promijeniti njihove živote... Kristin Hannah nagrađivana je američka spisateljica romana ljubavne i obiteljske tematike. Sugestivno pripovijedanje, uvjerljivo psihološko portretiranje likova te progovaranje o najbolnijim temama donijeli su joj svjetski uspjeh i omiljenost kod čitatelja. U izdanju Znanja dosad su objavljeni romani "Četiri vjetra", "Moja Aljaska", “Zimski vrt”, “Boje istine”, “Posljednji ples leptira”, “Slavujeva Pjesma”, “Ulica krijesnica” te “Kao zvijezda u noći”.

Kraj je 19. stoljeća. Mjesto radnje Pariz, točnije poznata psihijatrijska bolnica Salpetriere. Doktor Charcot očarao je cijeli grad javnim hipnotiziranjem žena koje su proglašene ludima, histeričnima, koje je društvo odbacilo. Istina je, međutim, mnogo složenija - ove su žene često samo smetnja svojoj okolini, neželjene supruge, majke koje ne mogu preboljeti težak gubitak ili tvrdoglave kćeri. Vrhunac godine u ovoj ustanovi je takozvani "bal luđakinja", osebujan doktorov eksperiment u sklopu kojega krema Pariza dolazi gledati pacijentice prerušene u kolombine, ciganke i mušketire, uživajući pritom u zvucima valcera i polke. Genevieve je glavna bolničarka koja je nakon prerane smrti svoje sestre Blandine zauvijek prezrela religiju i zavjetovala se znanosti i dr. Charcotu. No sve se počinje mijenjati kad upozna Eugénie, devetnaestogodišnjakinju iz "dobre obitelji" koju je upravo ta obitelj zatvorila u ludnicu. Jer Eugénie ima tajnu - vidi duhove. Potaknuta skandaloznim, zabranjenim djelom o kojem bruji cijeli Pariz, Knjigom duhova, Eugénie je odlučna u nakani da pobjegne iz ustanove u potrazi za onima koji je neće osuđivati i smatrati ludom. A za to će joj trebati Genevieveina pomoć. "Jedno od najljepših i najupečatljivijih iznenađenja godine!" Le Parisien "Kristalno jasnom prozom, laganom poput pastele, daleko od delirija jednog Boscha ili Muncha, spisateljica raskrinkava mačističku normu toga vremena i daje potresan glas onima koje se predugo ušutkivalo, gušilo, hipnotiziralo. S njom u pobunu ustaje cijeli zbor žena." L'Obs "U ovom divno mračnom gotičkom dragulju, Mas istražuje tugu, traumu i sestrinstvo iza zidova notorne pariške ludnice." Paula Hawkins, autorica Djevojke u vlaku Victoria Mas francuska je spisateljica rođena 1987. godine. Nakon što je diplomirala suvremenu književnost na pariškoj Sorboni, osam godina je provela u SAD-u, radeći u filmskoj industriji. Njezin prvijenac, Bal luđakinja, ovjenčan je brojnim nagradama, uključujući Prix Stanislas, Prix Renaudot des Lycéens i Prix Première Plume. U režiji poznate glumice i redateljice Mélanie Laurent roman uskoro očekuje i filmska adaptacija.

Samo jedan nesmotreni, ali i neizbježni korak na hodniku suda bit će dovoljan da odvjetnika Tomu, supruga nestale ratne heroine, i novinarku Anitu uvuče u vrtlog zabranjene privlačnosti, u ljubljenja i gubljenja; u ljubavni trokut udvoje«. Svoj život u skrivanju, u vrijeme redukcija struje i zračnih uz buna u Splitu, Dalmaciji i Hrvatskoj ra(t)nih devedesetih, kao da nam pripovijedaju sami junaci, razgovarajući između poljubaca i prepirki, užitaka i užasâ.Izmaštavši još jednu priču stvarniju od života, Baretić se opet (a sve kao da neće) poigrava čitateljevim emocijama, stavovima i predrasudama, tjerajući ga na sve brže putovanje prema posljednjoj st(r)anici, nakon koje…

Ono što korumpirani policajci i političari Buenos Airesa nisu uspjeli postići prijetnjama i pokušajem ubojstva, na koncu će uspjeti zahvaljujući birokraciji: eliminirati inspektora Lascana, zvanog Pseto, iz redova policije otjeravši ga u mirovinu. Pseto odlazi iz službe, ali ne i od problema. U njegovom se životu iznenada pojavi zaboravljena rođakinja, milijunašica s neobičnim zahtjevom: želi ući u trag unučici koja je nestala prije nekoliko godina zajedno s majkom koja je pronađena mrtva. Zadatak će odvesti Lascana u poznato argentinsko ljetovalište Mar del Platu, gdje će uroniti u prljav svijet trgovine ljudima i prostitucije, tog najbesramnijeg oblika ropstva u 21. stoljeću. Razoružan i bez policije koja stoji iza njega, Lascano je osamljenik koji se mora suprotstaviti čvrstoj mreži ubojica, lovaca na naivne maloljetnice, podmićenih političara i pokvarenih policajaca… »Roman koji se čita bez daha i predaha, roman o velikoj socijalnoj drami i najprofitabilnijem poslu 21. stoljeća.«

„Prokleto dobro napisano, zabavno i puno iznenađenja.“ Politiken Za vrijeme uobičajenog jutarnjeg drijemeža u podrumu ravnateljstva policije u Kopenhagenu, šefa Sektora Q, Carla M?rcka, nazove kolega iz policijske postaje na otoku Bornholmu. Kad shvati da mu ovaj pokušava uvaliti još jedan stari slučaj, Carl ga otpili. Riječ je o neobičnoj smrti lijepe sedamnaestogodišnjakinje koja je poginula tako što je odbačena na stablo prilikom prometne nesreće, a počinitelj nikada nije pronađen. Samo nekoliko sati poslije tog poziva dogodit će se tragedija na oproštajki dotičnog kolege te će se Carl i njegova ekipa ipak naći usred komplicirane istrage na Bornholmu. I dok se ondje novi leševi gomilaju, a stari slučaj i dugo skrivane tajne izlaze ne površinu, na otoku Ölandu u Švedskoj, poznatom po vjetrenjačama i megalitičkim spomenicima, jedna vješta i odlučna manipulatorica neće nikome dopustiti da joj stane na put… „Jussi Adler-Olsen je u vrhunskoj formi.“ Jyllands-Posten „Odličan i pitak triler pun humora, neobičnih egzistencija i dobre karme.“ Berlingske „Ovaj krimić je pravi užitak, ona vrsta priče koju čitatelj teškom mukom ispušta iz ruku…“ Ekstra Bladet Jussi Adler-Olsen pojavio se na danskoj književnoj sceni 1997. s romanom Kuća abecede (Alfabethuset). Godine 2007. izlazi mu roman Žena u kavezu, prvi iz serijala o policijskom inspektoru Carlu Mørcku i njegovom Sektoru Q. Nakon toga slijede Ubojice fazana, potom Poruka u boci - nagrađen Staklenim ključem kao najbolji skandinavski triler, Okus osvete, Leptirov efekt i Bez granica. Autorska prava prodana su u više od 120 zemalja svijeta, a produkcijske kuće Zentropa i Nordisk Film otkupile su i filmska prava za čitav serijal o Sektoru Q.

Jesen 1668. Schongauski krvnik Jakob Kuisl putuje u Bamberg sa svojom obitelji na vjenčanje svoga brata, također krvnika Bartholomäusa. Čim stigne, sazna da Bambergom hara okrutni ubojica. Prvo su se u rijeci Regnitz pojavili odrezani ljudski udovi, a zatim su i u gradu pronađena tijela brutalno ubijenih građana. Očevici tvrde da su na ulicama Bamberga uočili golemu divlju životinju pa se gradom ubrzo počinje širiti priča o vukodlaku. U gradu nastaje panika i nitko se više ne osjeća sigurnim. Prvi osumnjičeni privode se na ispitivanje u gradsku tamnicu. Bude se i sjećanja na bamberški progon vještica otprije trideset godina i mnogi se građani počinju bojati da bi se povijest mogla ponoviti. Napetost je na vrhuncu i Jakob Kuisl mora djelovati brzo ako želi spriječiti novi lov na vještice. Sa svojom kćeri Magdalenom i medikusom Simonom Fronwieserom, krvnik pronalazi svježe tragove koji ga odvode do bamberškog vraga… "Napeti povijesni roman savršeno dočarava atmosferu Bavarske sedamnaestog stoljeća." Publishers Weekly "Inspirirana autorovom obiteljskom prošlosti, ova izvrsna priča oživljava Bavarsku iz 17. stoljeća sa svim njezinim strahovima, praznovjerjem i političkim igrama. Jakob Kuisl nije obični krvnik već realan čovjek u potrazi za istinom." School Library Journal "U ovome romanu ima dovoljno fantastičnog u mračnome praznovjerju da bi se svidio čitateljima fantazije, a napetost, intrige i obrati zasigurno će privući ljubitelje trilera." Booklist "Briljantno oslikana atmosfera garantira užitak čitanja." Kirkus Reviews Oliver Pötzsch (1970.) dugi je niz godina radio kao scenarist televizijskih filmova, a danas je poznat kao autor povijesnih romana. Njegovi romani o schongauskom krvniku Jakobu Kuislu proslavili su ga daleko izvan granica Njemačke. On je i sam potomak Kuislovih koji su 300 godina bili najčuvenija dinastija krvnika u Bavarskoj. Vrag iz Bamberga peti je nastavak ovog serijala. BIBLIOTEKA KNJIGA DOSTUPNA SVIMA – POPIS SVIH OBJAVLJENIH NASLOVA Oliver Pötzsch (1970.) dugi je niz godina radio kao scenarist televizijskih filmova, a danas živi u Münchenu gdje piše romane. I sam je potomak obitelji Kuisl koja je od 16. do 19. stoljeća bila najglasovitija bavarska dinastija krvnika. Njegovi povijesni romani o krvniku Jakobu Kuislu učinili su ga poznatim daleko izvan granica Njemačke.

Inspektor Ewert Grens u posljednje vrijeme konačno vidi i ljepšu stranu života. Prvi put u trideset godina postoji žena za koju se želi dotjerati, a raduje ga i prijateljstvo s dječakom koji ga smatra drugim djedom. No iznenada se taj relativno miran život pretvori u košmar smrtonosnih injekcija, trgovine robljem i organima, otmica… a sve kulminira ubojstvom Ewertu bliske osobe. Anders Roslund ovim si je romanom učvrstio položaj među najboljim piscima trilera danas. Naslov romana možda glasi Vjeruj mi, ali u njemu ne možete vjerovati nikomu. "Roslund je majstor izgradnje napetosti." Ölandsbladet "Ako mu je prošli roman bio mračan, ovaj je još mrvicu mračniji. No kako je Roslund vješt pisac, uspijeva čitatelju, dok ga vodi kroz svoje sumorne svjetove, pružiti malo nade i iznad svega - znatnu dozu napetosti." Göteborgs-Posten "Roslund u svojim detektivskim pričama prokazuje licemjerje socijalne države, baš kao i njegovi prethodnici Stieg Larsson i par Sjöwall/Wahlöö, ali ih stilom pomalo zasjenjuje." Jyllands-Posten Anders Roslund, rođen 1961., švedski je novinar i pisac koji se proslavio romanima što ih je napisao u suradnji s bivšim kriminalcem Börgeom Hellströmom. Vjeruj mi je Roslundov treći samostalni roman u izdanju Znanja.