Pretraga
Prikaz 993–1008 od 3127 rezultataSorted by latest
MICKO-KIDOV KLUB STRIPOLJUBACA – PERSPEKTIVE
Dav Pilkey
Mozaik knjiga
MICKO-KIDOV KLUB STRIPOLJUBACA – PERSPEKTIVE
Drugi sastanak Micko-Kidovog kluba stripoljubaca u tijeku je!
Perajko, Mare i Mali Frki uz pomoć dvadeset jednog punoglavca rade na nizu ludih stripova. Ali svaki punoglavac ima svoju jedinstvenu zamisao. Hoće li članovi ovog elitnog kluba uspjeti naučiti surađivati ili će se Klub stripoljubaca raspasti?
-8%
33,00 KM
36,00 KM
GLUKOZNA REVOLUCIJA
Jessie Inchauaspe
Koncept izdavaštvo
Glukozna revolucija
Ravnoteža šećera u krvi promijenit će vam život
Pročitaj odlomak
Sažetak knjige
Uravnotežite razinu šećera u krvi i time steknite moć kojom ćete svoj život zauvijek promijeniti nabolje Francuska biokemičarka, autorica bestselera i utemeljiteljica pokreta Glucose Goddess, stotinama je tisuća ljudi pomogla da unaprijede zdravlje učinivši najnovije znanstvene podatke dostupnima. Devedeset posto osoba među nama pati zbog prevelike količine glukoze u svom organizmu – a većinom toga nismo svjesni. Simptomi? Žudnja za slatkim, iscrpljenost, neplodnost, akne, bore… I, s vremenom, dijabetes tipa 2, rak i demencija. Služeći se najnovijim znanstvenim podacima i vlastitim pionirskim istraživanjem, Jessie Inchauspé nudi jednostavne savjete s pomoću kojih možete ublažiti svoje simptome – a da ne morate na dijetu ili se odricati hrane koju volite. U knjizi ćete, između ostaloga, naučiti: kako će objedovanje hrane ispravnim redoslijedom pomoći da bez previše truda smršavite, koji će tajni sastojak pomoći da pojedete desert a da se pritom ipak ubacite u stanje za sagorijevanje masnoća, koje će male promjene u odabiru namirnica za doručak otključati zalihe energije i pomoći da suzbijete žudnju za slatkim.
O knjizi GLUKOZNA REVOLUCIJA
https://story.hr/Lifestyle/a229663/Knjiga-Glukozna-revolucija.html
ZOVEM SE LUCY BARTON
Elizabeth Strout
Profil knjiga
Tih, uzvišeno milosrdan roman o ljubavi, čežnji i otpornosti u neizrecivo razorenoj obitelji.
The Boston Globe
Toliko dobro da sam se ježila čitajući.
The Sunday Times
Božanstveno.
Ann Patchett
Mene kao spisateljicu ne zanima ‘dobro’ i ‘loše’, mene zanima maglovitost ljudskog iskustva i postojana nesavršenost naših života.
Elizabeth Strout
Zovem se Lucy Barton
Lucy Barton polako se oporavlja od operacije u njujorškoj bolnici. Njezina majka, s kojom dugi niz godina nije razgovarala, dolazi joj u posjet. Priče iz rodnoga grada Amgasha u Illinoisu naizgled ih povezuju, no kompleksnost njihova odnosa obilježila je cijeli Lucyn život: od bijega iz obiteljskog doma, želje da postane spisateljicom, do njezina braka i podizanja dviju kćeri.
„Dojmit će vas se i proganjati vas… Velik dio užitka u čitanju Lucy Barton proizlazi iz povezivanja nagovještaja i djelomičnih otkrivenja u toj nesentimentalnoj, ali neodoljivoj prozi, osobito kada počnete spoznavati prirodu veze u kojoj sve važno ostaje neizgovoreno… Strout slika nezaboravan, mučan portret siromaštva i zlostavljanja koji je to strašniji zbog suzdržanosti izraza. Romanom Zovem se Lucy Barton podsjeća nas na moć naših priča… i sposobnost da premostimo svoje uzburkane živote.“
Miami Herald
„Ovaj je roman suptilno moćan zahvaljujući Lucynoj nježnoj iskrenosti, složenu odnosu s mužem i višeslojnoj reakciji na majčine nedostatke… Roman Zovem se Lucy Barton – kao i sva druga proza Elizabeth Strout – složeniji je nego što se na prvi pogled čini te zbog toga i emocionalno uvjerljiviji.“
The San Francisco Chronicle
„U ovom sjajnom romanu nema ni mrvice sentimentalnosti. Umjesto toga, Zovem se Lucy Barton pomnim odabirom riječi i glasnom tišinom oslikava rijetko bogatu paletu osjećaja, od najmračnije patnje do – ‘Bila sam veoma sretna. O, bila sam sretna’ – jednostavne radosti.”
Claire Messud, The New York Times Book Review
„Spektakularno… Pametno i dosjetljivo na svaki mogući način. Istodobno knjiga o susprezanju i knjiga o velikoj otvorenosti i mudrosti… Elizabeth Strout u svakom trenutku moćno i veličanstveno vlada romanom.“
Lily King, The Washington Post
O autorici
Elizabeth Strout američka je spisateljica rođena 1956. u Portlandu u saveznoj državi Maine. Diplomirala je engleski jezik na Bates Collegeu u Lewistonu, a na Syracuse University College of Law dobila je i diplomu iz prava. Kratko je radila kao pravnica prije nego što se preselila u New York gdje je počela raditi na Odsjeku za engleski jezik na Borough of Manhattan Community Collegeu. Objavljuje priče u brojnim časopisima, a za roman Olive Kitteridge dobila je Pulitzerovu nagradu za književnost.
Roman O, Williame! bio je u finalu nagrade Booker 2022. godine.
Na hrvatski su prevedeni romani Olive Kitteridge, Olive iznova, Amy i Isabelle, Zovem se Lucy Barton, O, Williame! te Lucy kraj mora, svi u Profilovu izdanju. Tri posljednja romana dijele zajedničku junakinju, Lucy Barton, te tvore svojevrsnu cjelinu premda se mogu čitati i posve odvojeno.
TOM LAKE
Ann Patchett
Profil knjiga
Ljubavna priča ide dalje od onog što smo drugima spremni ispričati…
Meditacija o ljubavi, obitelji te životima koje su roditelji vodili prije nego što su im se rodila djeca. Podjednako elegičan i pun nade, ovaj se roman bavi značenjem i mogućnosti sreće dok se svijet raspada.
Roman u kojem valja uživati,
takvi se pojave tek s mijene pa na uštap.
The San Francisco Chronicle
Tiha knjiga koja umiruje… izrazito svjesna ljudske nemogućnosti da uživamo u malim stvarima.
The New York Times
Patchett je na vrhuncu svojega umijeća.
Publishers Weekly
Opojno putovanje u prošlost, uz pomno izvezenu priču koja nam istovremeno neprestano pomiče tlo pod nogama.
Literary Hub
Subverzivno mudro.
The New Yorker
Tom Lake
U proljeće 2020. Larine tri kćeri vratile su se na obiteljsko imanje, veliki voćnjak u sjevernom Michiganu. Dok beru trešnje, mole majku da im pripovijeda o Peteru Dukeu, slavnom glumcu s kojim je prije podosta godina bila u vezi te dijelila pozornicu u kazališnoj trupi po imenu Tom Lake. Dok se Lara prisjeća prošlosti, kćeri analiziraju vlastiti odnos s majkom i prisiljene su ponovno promisliti o svijetu oko sebe i svemu što su dotad mislile da znaju.
Kao i u svojim drugim romanima, Ann Patchett spaja magnetičnu pripovjedačku vještinu s prodornim uvidima u obiteljske odnose. Rezultat je inteligentno i tankoćutno ispripovijedana bogata i lucidna priča koja nam ponovno pokazuje zašto je njezina autorica jedna od najcjenjenijih spisateljica današnjice.
“Kao prodorno propitivanje odnosa između kazališta i života, romanse i realizma, Tom Lake možda je najbolji roman Ann Patchett dosad.”
The Boston Globe
“Tom Lake bavi se romantičnom ljubavi, bračnom ljubavi i majčinskom ljubavi, ali isto tako i ljubavi prema životinjama, prema pričama, zemlji i drveću i onom sićušnom, crvenom, okruglastom voću koje nazivamo trešnjama… Velikodušna spisateljica u svom devetom romanu opet pogađa u sridu.”
The Washington Post
“Ann Patchett plete sofisticiranu i bogatu tematsku mrežu… koja u sebi nosi samu prirodu naracije, stalan razvoj odnosa u obitelji i složenu međuigru svjesnih odabira i sudbine… Te isprepletene niti vrhunac dosežu opisom koji je istovremeno duboko tužan, kao i nježno životno pozitivan. Snažan i promišljen roman potvrđuje status Ann Patchett kao jedne od ponajboljih suvremenih spisateljica.”
Kirkus Reviews
“Tom Lake govori o ljubavi u njezinim mnogim pojavnim oblicima. Ali jednako se tako bavi i smrću i efemernim stvarima te tako prokleto brzom protoku vremena. Posrijedi je svojevrsna elegija, obećanje životne čarolije, bez obzira na sve.”
The Los Angeles Review of Books
“Kako se ovaj očaravajući i pronicljiv roman pred nama razmata, Ann Patchett u stanju je svaku misao i ugođaj predstaviti sjajno, energično živima, pri čemu elegantno stvara kontrapunkt prolaznog s ozbiljnošću bezvremenskog, pa u trešnjama i višnjama doživljavamo odraze ljubavi i gubitka.”
Booklist
O autorici
Ann Patchett američka je spisateljica i dobitnica nagrade PEN/Faulkner te nagrade Orange 2002. godine za svoj četvrti objavljeni roman Bel Canto.
Rodila se 1963. u Los Angelesu, a sa šest se godina s obitelji preselila u Nashville, gdje je i danas živi te vodi knjižaru Parnassus Books.
Uz nagrađeni Bel Canto objavila je i romane The Patron Saint of Liars (1992.), Taft (1994.), The Magician's Assistant (1997.), Run (2007.), State of Wonder (2011.), Commonwealth (2016.). Roman Nizozemska kuća bio je u finalu Pulitzerove nagrade za književnost 2020. godine.
Tom Lake njezin je deveti roman.
SVE ŠTO ZNAM O LJUBAVI (tvrdi uvez)
Dolly Alderton
Profil knjiga
Nagrada "National Book Award" za najbolju autobiografiju godine prema kojoj je snimljena i BBC-jeva serija
Britanska spisateljica i autorica hit-romana "Nestale ljubavi" i "Dobar materijal", napisala je ljubavno pismo ženskim prijateljstvima, neurednim godinama i zajedničkom odrastanju. Neizmjerno duhovita, natopljena toplinom i mudrošću, ovo je knjiga koju ćete htjeti podijeliti sa svakom ženom koju ste ikada imali sreće nazvati prijateljicom.
Knjiga koju ćete htjeti darovati svim svojim prijateljicama.
Sve što znam o ljubavi (tvrdi uvez)
Gotovo sve što znam o ljubavi saznala sam zahvaljujući svojim dugogodišnjim prijateljstvima sa ženama.
Znam da ljubav može biti bučna i razdragana. Može plesati u bari na pljusku i vikati na koncertu glasnije od benda. To je smijanje do suza. To je šetnja ulicom u subotnju večer i osjećaj da cijeli grad pripada vama.
Znam da je ljubav također i prilično tiha. To je zajedničko izležavanje na kauču dok pijete kavu i razgovarate o tome kamo ćete poslije na još jednu kavu. To je obilježavanje stranica knjiga koje biste htjeli podijeliti.
Znam da se ljubav događa pod mjesečinom i zvijezdama i vatrometom i pri zalascima Sunca, ali događa se i kada ležite na napuhanim krevetima u sobi iz djetinjstva, sjedite u čekaonici na hitnoj, u redu za putovnicu ili u prometnoj gužvi.
O autorici
Dolly Alderton nagrađivana je spisateljica, scenaristica i novinarka koja živi u Londonu. Kolumnistica je The Sunday Timesa, a piše članke i za GQ, Red, Marie Claire i druge časopise. Bila je voditeljica i kreatorica podcasta The High Low.
Njezina prva knjiga, Sve što znam o ljubavi, postala je jedna od pet najprodavanijih knjiga prema The Sunday Timesu u prvom tjednu objavljivanja, a osvojila je National Book Award za autobiografiju godine. Prema toj je knjizi BBC One TV snimio seriju.
Nestale ljubavi, njezin prvi roman, objavljen je 2021. Dear Dolly, zbirka kolumni iz časopisa The Sunday Times Style, objavljena je 2022. i također je bila bestseler The Sunday Timesa.
Dobar materijal njezin je drugi roman koji osvaja ljestvice najprodavanijih naslova diljem svijeta.
STELLA MARIS
Cormac McCarthy
Profil knjiga
Uz Putnika, posljednji objavljeni roman dobitnika Pulitzerove nagrade za književnost.
Žestok prozni dvokorak koji uznemiruje i hrani um.
The Guardian
Stella Maris
Black River Falls, Wisconsin, 1972.
Dvadesetogodišnja Alicia Western dolazi u psihijatrijsku ustanovu noseći četrdeset tisuća dolara u najlonskoj vrećici. Pohađa doktorski studij iz matematike na Sveučilištu u Chicagu, dijagnosticirana joj je paranoidna shizofrenija i ne želi razgovarati o svojem bratu Bobbyju. Umjesto toga, promišlja prirodu ludila i ljudsko ustrajanje na jedinstvenom doživljaju svijeta, proučava sjecište fizike i filozofije te predstavlja svoje himere, halucinacije koje jedino ona vidi. Istodobno žaluje za Bobbyjem, koji doduše još nije mrtav, ali više nije njezin.
Ispripovijedan kao prijepis Alicijinih razgovora sa psihijatrom, roman Stella Maris pronicav je i dirljiv dodatak Putniku. U njemu Cormac McCarthy moćno propituje naša vjerovanja o Bogu, istini i životu.
„Stella Maris ide ruku pod ruku s Putnikom; dopunjava ga, ali i potkopava… Enigmatičan roman… Velika, veličanstveno napisana zagonetka o razlomljenoj psihi i zabranjenim snovima.“
Kirkus Reviews
„Cormac McCarthy je virtuoz, njegov je jezik neizmjerno raskošan i nov… Pisanje mu je blisko vjerskom zanosu, knjige su mu zastrašujuće i sveobuhvatne. Njegove rečenice zadivljuju.“
Anne Enright
O autoru
Cormac McCarthy (rođen 20. srpnja 1933. u Providenceu na Rhode Islandu – preminuo 13. lipnja 2023. u Santa Feu) američki je autor južnjačko-gotske tradicije čiji su romani o čudacima s ruralnog juga i jugozapada Sjedinjenih Američkih Država poznati po mračnim prikazima nasilja, gustoj prozi i stilističkoj slojevitosti.
Za svoje je romane dobio brojne književne nagrade, među ostalima Pulitzerovu nagradu, National Book Award i National Book Critics Circle Award. Ekranizirani su mu romani Svi lijepi konji, Cesta, Božje dijete i Ovo nije zemlja za starce – film snimljen prema tom posljednjem romanu osvojio je četiri Oskara, uključujući onog za najbolji film.
Cormac McCarthy pohađao je Sveučilište Tennessee u Knoxvilleu i od 1953. do 1956. služio je u američkim zračnim snagama. Čitatelji su se prvi put upoznali s njegovim zahtjevnim narativnim stilom u romanu The Orchard Keeper (1965.), u kojem govori o muškarcu iz Tennesseeja i njegovoj dvojici mentora. Otpadnicima od društva bavi se u romanima Outer Dark (1968.), u kojem je riječ o incestuoznom odnosu brata i sestre, Child of God (1974.), koji opisuje potonuće usamljenog čovjeka u izopačenost, i Suttree (1979.), čiji protagonist nadvladava opsjednutost smrću.
McCarthyjev Krvavi meridijan (1985.), surovu pograničnu priču, kritičari su proglasili senzacijom i pozdravili kao remek-djelo. U njezinu je središtu četrnaestogodišnjak koji se pridružuje bandi razbojnika u lovu na Indijance duž granice SAD-a i Meksika četrdesetih godina 19. stoljeća. Njihov vođa, zlotvor Sudac, vodi bandu u niz zapanjujuće nemoralnih pothvata koji autoru služe za istraživanje prirode dobra i zla.
McCarthy je postigao slavu romanom Svi lijepi konji (1992.) koji je osvojio nagradu National Book Award. Taj prvi dio njegove Pogranične trilogije pripovijeda o odrastanju Johna Gradyja Colea, Teksašanina koji putuje u Meksiko. Drugi dio, The Crossing (1994.), smješten u razdoblje prije i tijekom Drugog svjetskog rata, prikazuje živopisne pustolovine braće Billyja i Boyda Parhama, a usredotočen je na tri Billyjeva putovanja od jugozapadnog Novog Meksika do Meksika i natrag. Trilogiju zaključuje roman Cities of the Plain (1998.), u kojem se životi Johna Gradyja Colea i Billyja Parhama isprepletu kada se obojica zaposle na ranču u Novom Meksiku.
Među njegovim je kasnijim djelima roman Ovo nije zemlja za starce (2005.), krvavi suvremeni vestern koji počinje propalom akcijom trgovanja drogom. U postapokaliptičnoj Cesti (2006.) otac i sin bore se za preživljavanje nakon katastrofe koja je gotovo potpuno uništila Sjedinjene Američke Države. Za taj je hvaljeni roman McCarthy dobio Pulitzerovu nagradu.
Posljednji su njegovi objavljeni romani Putnik i Stella Maris (2022.).
SLIKOBASNE
Maja Šimleša
Profil knjiga
Simpatični lik brbljavog dabra domaćin je ove slikovnice i dobro mu je poznata pouka svake basne. On nas odvodi u šetnju Basnocarstvom...
Vodimo vas u Basnocarstvo gdje šareno društvo mudre priče krije, a dijete, dok čita, radosno se smije.
Slikobasne
Zamislite mjesto gdje su miš i zec jači od lava, a kornjača trkačica prava.
Mjesto gdje koze prate modu, a lisica je ljubomorna na rodu.
Vodimo vas u Basnocarstvo gdje šareno društvo mudre priče krije, a dijete, dok čita, radosno se smije. Jer u ovoj knjizi ne žive samo slova i riječi već i crteži rečenice krase pa je užitak u čitanju veći!
Slikobasne stižu izdaleka. Skrivene u torbi brbljavog dabra, pričalice slavne koja svijetom luta. I, koje li sreće, baš kod nas je stao odmoriti se od puta. U knjizi se nalaze priče o dabrovu carstvu gdje veselo društvo živi od davnina: tri para krila, repovi svih dužina, iznad grmlja vire čupave uši, a broj šapa sve rekorde ruši. Ondje je kornjača trkačica prava, a mišić i zečić jači su od lava. Da bi priče šarenije bile, neke riječi sličica otkriva. Čitati tako mnogo je lakše pa svako dijete u Basnocarstvu uživa!
Tako započinje zbirka od deset basni koje je prepričala i u novo ruho odjenula sjajna Maja Šimleša dajući im svježinu, ritam i rimu. Pojedine riječi dočarane su ilustracijama i tako su nastale Slikobasne, namijenjene djeci kako bi što lakše i brže svladala početno čitanje, ohrabrila se i uvježbala samostalno čitanje, a pri tome se zabavila i ponešto naučila iz pouka tradicionalnih basni uz koje su odrastale mnoge generacije.
Akademski slikar Sven Nemet domišljato je ilustrirao dobro nam znane junake poput hrabrog zečića, lukave rode, taštog i naivnog gavrana, strpljive i uporne kornjače te brojnih drugih likova dajući im puno šarma i humora.
Simpatični lik brbljavog dabra domaćin je ove slikovnice i dobro mu je poznata puka svake basne. On nas odvodi u šetnju Basnocarstvom u kojemu su se smjestile dogodovštine ponajviše iz Ezopovih basni, ali isto tako pronaći ćete i basnu Ivane Brlić-Mažuranić, Ivana Andrejeviča Krilova i Gottholda Ephraima Lessinga... Basne su oduvijek rado čitane i rado prepričavane te time i nezaobilazan dio svakog djetinjstva pa vjerujemo da će i ove Slikobasne brzo pronaći put do svojih mladih čitatelja.
RAJ
Abdulrazak Gurnah
Profil knjiga
Moćno ispripovijedan roman dobitnika Nobelove nagrade za književnost istodobno je kronika odrastanja afričkog dječaka, tragična ljubavna priča i priča o surovoj europskoj kolonizaciji istočne Afrike.
Gurnahovi romani uzmiču od stereotipnih opisa i otvaraju nam pogled na kulturno raznoliku istočnu Afriku, nepoznatu mnogima u drugim dijelovima svijeta.
Odbor za dodjelu Nobelove nagrade za književnost pri Švedskoj akademiji
Zvučna arhiva izgubljene Afrike…
The Sunday Times
Višeslojan, poetičan i živopisan roman o Africi i mračnoj moći nepoznatog.
The Independent on Sunday
Raj
Nakon što ga je otac založio za otplatu duga, dvanaestogodišnji Yusuf izbačen je iz svog jednostavnog seoskog života u složenost pretkolonijalne urbane istočne Afrike.
Yusuf ne dvoji oko putovanja na koje treba krenuti. Ne pada mu na pamet pitati zašto ide sa stricem Azizom ili zašto je put dogovoren tako iznenada, a i ne sjeti se pitati kad se vraća. Putem ga čekaju univerzalna iskušenja adolescencije, ali i snažna društvena previranja, zajednice u ratu, trgovačke ekspedicije koje polaze po zlu.
Raj je bogata tapiserija mitova, snova te biblijske i kuranske tradicije, priča o odrastanju dječaka u afričkom društvu iskvarenom kolonijalizmom i nasiljem.
Raj je rijetkost, roman koji potpuno uvjerljivo prikazuje živopisan fizički svijet, a istodobno ga nadilazi i poseže u ono univerzalno. Narodna predaja, putopis, drama o ljubavi i gubitku, naizmjence dirljiv i zastrašujući, ovo je roman na kojemu treba biti zahvalan.
Barry Unsworth
Gurnah svoj svijet priziva poetičnom prozom koja je čista i lucidna – mali raj sam po sebi… Zadovoljstva, tuge i gubitci u svim blistavim aspektima ove knjige dugotrajni su i iznimni.
The Guardian
Evokativan portret Afrike na rubu promjene… Dirljiva meditacija o prirodi slobode i gubitku nevinosti, kako za jednog osjetljivog dječaka, tako i za cijeli kontinent.
The New York Times Book Review
Zamršene pustolovine s putovanja, društveni dokumentarac, politička optužnica i ljubavna priča osuđena na propast… Raj pršti neočekivanim. U njemu nam se zadivljujuće vraća uništeni svijet.
The Sunday Times
Gurnah majstorski isprepliće Yusufovu priču s većim povijesnim silama koje mijenjaju kontinent, a sve to raskošnim, zavodljivim jezikom koji uživa u vlastitoj moći pripovijedanja.
The Los Angeles Times
O autoru
Abdulrazak Gurnah britanski je pisac i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2021. godine.
Rođen je 1948. na Zanzibaru, u današnjoj Tanzaniji. Nakon političkih nemira na rodnom otoku 60-ih godina prošlog stoljeća, otišao je u Canterbury, gdje je diplomirao na Christ Church Collegeu. Neko je vrijeme radio kao srednjoškolski profesor u Doveru, a onda je upisao doktorat na temu kriterija kritike zapadnoafričke proze na Sveučilištu u Kentu, gdje je nakon obranjene disertacije i radio do svoga umirovljenja 2017. kao profesor emeritus engleske i postkolonijalnih književnosti.
I premda mu je materinji jezik svahili, Gurnah piše na engleskom. U svojim se romanima naslanja na brojne literarne tradicije, od sura, arapske i perzijske poezije do Shakespearea. Centralne su teme njegovih romana razorne posljedice kolonijalizma te bolno iskustvo migranata i izbjeglica.
Objavio je deset romana od kojih je zasad posljednji Naknadni životi (2020.). Romanom Raj (1994.) ušao je u finale nagrada Booker, Whitbread i Writers' Guild. Osim romana, piše kratke priče, eseje i književnu kritiku te u književnom časopisu Wasafiri surađuje kao autor i urednik. Godine 2006. postao je članom Royal Society of Literature.
PUTNIK
Cormac McCarthy
Profil knjiga
Uz Stellu Maris, posljednji objavljeni roman dobitnika Pulitzerove nagrade za književnost.
Kakva divna priča, blistava poput zalaska Sunca… Bogata i neobična, nepredvidljiva i melankolična.
The Guardian
Putnik
Mississippi, 1980.
U tri sata ujutro Bobby Western zakopčava ronilačko odijelo i zaranja u oceanske dubine. Stigavši na dno, otkriva potonuli mlažnjak i u njemu devet tijela i dalje sputanih pojasevima. Gleda njihovu kosu, oči lišene spoznaje. Iz aviona su nestali pilotov kovčeg, crna kutija i… deseti putnik.
Kao svjedoka nestanka Bobbyja zastrašuju ne bi li šutio o onom što je vidio. I cijelo to vrijeme progone ga duhovi: duh oca, izumitelja bombe od koje se otopilo staklo i ljudsko meso u Hirošimi, i duh sestre, ljubavi koja mu je razorila dušu.
Vodeći nas američkim jugom, od barova u New Orleansu do napuštene naftne platforme uz obalu Floride, Putnik je spektakularan roman o moralu i znanosti, o nasljedstvu grijeha i ludilu koje izvire iz ljudske svijesti. Njegov nastavak, Stella Maris, strogo je kontrolirani „kod“ za razumijevanje priče o bratu i sestri koji progonjeni gubitkom i zavjerama čežnu za smrću.
„Čudesan, neizmjerno neobičan roman uglednoga i nedvojbeno idiosinkrastičnog pisca. U njemu ćete prepoznati sva obilježja McCarthyjeva opusa, premda je manje krvav nego većina njegovih djela: nakon što je mnogo vremena proveo među znanstvenicima na Institutu u Santa Feu, sada ga više zanimaju streloviti kvarkovi nego rasprsnute glave… U igri su mnoge njegove klasične teme i tehnike, od teorija zavjere i šokantnog ponašanja do prekrasnog jezika. Enigmatičan, elegantan, izniman.“
Kirkus Reviews
O autoru
Cormac McCarthy (rođen 20. srpnja 1933. u Providenceu na Rhode Islandu – preminuo 13. lipnja 2023. u Santa Feu) američki je autor južnjačko-gotske tradicije čiji su romani o čudacima s ruralnog juga i jugozapada Sjedinjenih Američkih Država poznati po mračnim prikazima nasilja, gustoj prozi i stilističkoj slojevitosti.
Za svoje je romane dobio brojne književne nagrade, među ostalima Pulitzerovu nagradu, National Book Award i National Book Critics Circle Award. Ekranizirani su mu romani Svi lijepi konji, Cesta, Božje dijete i Ovo nije zemlja za starce – film snimljen prema tom posljednjem romanu osvojio je četiri Oskara, uključujući onog za najbolji film.
Cormac McCarthy pohađao je Sveučilište Tennessee u Knoxvilleu i od 1953. do 1956. služio je u američkim zračnim snagama. Čitatelji su se prvi put upoznali s njegovim zahtjevnim narativnim stilom u romanu The Orchard Keeper (1965.), u kojem govori o muškarcu iz Tennesseeja i njegovoj dvojici mentora. Otpadnicima od društva bavi se u romanima Outer Dark (1968.), u kojem je riječ o incestuoznom odnosu brata i sestre, Child of God (1974.), koji opisuje potonuće usamljenog čovjeka u izopačenost, i Suttree (1979.), čiji protagonist nadvladava opsjednutost smrću.
McCarthyjev Krvavi meridijan (1985.), surovu pograničnu priču, kritičari su proglasili senzacijom i pozdravili kao remek-djelo. U njezinu je središtu četrnaestogodišnjak koji se pridružuje bandi razbojnika u lovu na Indijance duž granice SAD-a i Meksika četrdesetih godina 19. stoljeća. Njihov vođa, zlotvor Sudac, vodi bandu u niz zapanjujuće nemoralnih pothvata koji autoru služe za istraživanje prirode dobra i zla.
McCarthy je postigao slavu romanom Svi lijepi konji (1992.) koji je osvojio nagradu National Book Award. Taj prvi dio njegove Pogranične trilogije pripovijeda o odrastanju Johna Gradyja Colea, Teksašanina koji putuje u Meksiko. Drugi dio, The Crossing (1994.), smješten u razdoblje prije i tijekom Drugog svjetskog rata, prikazuje živopisne pustolovine braće Billyja i Boyda Parhama, a usredotočen je na tri Billyjeva putovanja od jugozapadnog Novog Meksika do Meksika i natrag. Trilogiju zaključuje roman Cities of the Plain (1998.), u kojem se životi Johna Gradyja Colea i Billyja Parhama isprepletu kada se obojica zaposle na ranču u Novom Meksiku.
Među njegovim je kasnijim djelima roman Ovo nije zemlja za starce (2005.), krvavi suvremeni vestern koji počinje propalom akcijom trgovanja drogom. U postapokaliptičnoj Cesti (2006.) otac i sin bore se za preživljavanje nakon katastrofe koja je gotovo potpuno uništila Sjedinjene Američke Države. Za taj je hvaljeni roman McCarthy dobio Pulitzerovu nagradu.
Posljednji su njegovi objavljeni romani Putnik i Stella Maris (2022.).
POSTAJA MALMA
Alex Schulman
Profil knjiga
BESTSELER BROJ 1 U ŠVEDSKOJ
Istovremeno očaravajući i bolan roman uzbudljivo je istraživanje obiteljskih trauma koje se prenose generacijama te potraga za istinom koja ima moć promijeniti tijek naših života.
Kao i uvijek Schulmanov je stil izbrušen do savršenstva. Zna koje su bolne točke i kopa po njima. Ovo je tih roman s kojim se lako poistovjetiti. Nećete ga zaboraviti.
Fönstret
U Schulmanovu svijetu putovanje uvijek kreće prema unutra, jezgri, najbolnijim točkama koje znače prekretnicu. Nikoga ne opravdava, ništa ne uljepšava.
NWT
Postaja Malma
U vlaku prema postaji Malma bračni je par u krizi, samohrani otac i njegova malena kći te žena koja traži odgovore na pitanja o svojoj majci. Harriet, Oskar i Yana u sebi nose ožiljke onoga što im se ranije dogodilo – nose teret otkrhnute obitelji.
Alex Schulman, hrvatskim čitateljima poznat po romanu Braća, elegantno odmjereno, a napeto pripovijeda priču jedne sasvim na svoj način nesretne obitelji.
„Nema mnogo pisaca koji toliko dobro znaju prikazati ranjivost i osjetilni svijet djeteta. (…) Schulman posjeduje jedinstven, prirodan talent za pripovijedanje. Nevjerojatno je kojom nas lakoćom vodi kroz priču tako da ne možemo prestati čitati. Savršen prikaz unutarnjeg svijeta marginaliziranog djeteta istinski je dirljiv.“
Svenska Dagbladet
„Danima me muči nešto mračno i teško, osjećam potrebu stalno ponavljati članovima svoje obitelji da ih volim. To je posljedica čitanja Schulmanove knjige. Postaja Malma je kriva. (…) Srce mi je slomila ta priča o obitelji u kojoj su tišina i nedostaci naslijeđeni. Strašno je čitati o usamljenosti koja djecu prati čitav život. Nemoguće je riješiti se tog osjećaja. No roman zahtijeva i da preuzmemo odgovornost jer moguće je prekinuti to nasljedstvo tišine. Mora biti moguće.
Dovoljan je samo jedan nevini komentar i njegove posljedice koje Schulman prikazuje tako jasno i bez uljepšavanja i naježit ćete se.“
Dagens Nyheter
„Svojom razlomljenom strukturom ovaj nam roman pokazuje kako smo povezani preko generacijskih granica. Kako su naše mane naslijeđene i time nisu naše. I kako se prolazak vremena može činiti iluzornim. U kronološki pisanoj priči to bi se dalo skriti, morali bismo odlučiti koji je lik najvažniji. Schulmanu su sva tri lika jednako važna. Po tome je ovo humanistička, demokratična priča. Perspektive se mijenjaju, ali lojalnost prema likovima ostaje. Slobodni su nam razotkriti sve svoje neobične, nezgodne osobine zbog čega ih na kraju razumijemo kao ljude.“
Aftonbladet
O autoru
Alex Schulman rođen je 1976. u okrugu Skåne na jugu Švedske, a odrastao u Stockholmu. Izgradio je uspješnu karijeru kao novinar, bloger, televizijski i radijski voditelj, a producirao je i nekoliko kazališnih predstava.
Schulman je svoju prvu knjigu Skynda att älska (Požuri voljeti), posvećenu pokojnom ocu, novinaru i televizijskom producentu Allanu Schulmanu, objavio 2009. Drugu knjigu Att vara med henne är som att springa uppför en sommaräng utan att bli det minsta trött (Biti s njom je kao trčati uzbrdo ljetnom livadom a da se ni najmanje ne umoriš), koja govori o njegovoj supruzi, objavljuje 2011. godine. Njegova treća knjiga Glöm mig (Zaboravi me) priča je o odnosu s majkom alkoholičarkom, a u Švedskoj je bila knjiga godine 2017.
Knjiga Bränn alla mina brev (Spali sva moja pisma) objavljena je 2018., a dobila je jednoglasne pohvale čitatelja i kritike.
Svojom petom knjigom i prvim romanom Braća, objavljenim 2020. godine, Schulman je debitirao na međunarodnoj sceni. Roman je objavljen u 33 zemlje, a na hrvatskom je izašao u Profilovu izdanju.
Postaja Malma drugi je njegov objavljeni roman.
OBSCURITAS
David Lagercrantz
Profil knjiga
Napet roman s dvoje nespojivih likova prvi je nastavak u najavljenom serijalu "Rekke / Vargas" švedskog majstora kriminalističkog žanra.
Roman autora svjetskog megahit-serijala “Millennium”.
Obscuritas
Ljeto je 2003. godine. U Stockholmu je nasmrt pretučen nogometni sudac afganistanskih korijena. Za ubojstvo je osumnjičen i uhićen Giuseppe Costa, čovjek nagle naravi, otac jednoga od igrača. Unatoč njezinu nedostatku iskustva, policajku Micaelu Vargas pozivaju da se pridruži istražiteljskom timu jer osumnjičenika poznaje iz viđenja. Dokazi se čine čvrstima, ali Costa ustrajno tvrdi da nije kriv pa načelnik policije odluči potražiti savjet i pomoć profesora Hansa Rekkea, svjetski poznatog stručnjaka za tehnike ispitivanja. Ako itko može izvući istinu iz Coste, to je on. No ništa ne ide prema očekivanjima. Rekke dočeka istražiteljski tim u svom velebnom domu u Djursholmu. U vrtoglavoj demonstraciji kritičkog razmišljanja on u potpunosti odbaci sve njihove dotadašnje zaključke i ubrzo cijeli slučaj padne u vodu. Costa bude pušten iz pritvora, a policija nema novih tragova. Od slučaja ne odustaje jedino Micaela Vargas, mlada policajka iz Husbyja, čije je uključenje u istragu bilo čista dobra volja. Uvjerena je da Rekke ima pravo. Pokuša doći do njega, ali on joj ne uzvraća pozive…
NAPOKON SOCIJALIZAM
Thomas Piketty
Profil knjiga
Knjiga kolumni poznatog francuskog znanstvenika, kritičkog analitičara društveno-političkih prilika suvremenog svijeta.
Uvjeren sam da je nužno razmišljati o novom prevladavanju kapitalizma, o nekom novom obliku socijalizma, participativnom i decentraliziranom, federativnom i demokratskom, ekološkom, feminističkom i višerasnom.
Thomas Piketty
Napokon socijalizam!
Thomas Piketty, poznati francuski znanstvenik, kritički analitičar društveno-političkih prilika suvremenog svijeta, posebno sadašnjeg stanja kapitalizma, socijalne države i liberalne ideologije, poznat po dvije svoje fundamentalne knjige „Kapital u 21. stoljeću“ i „Kapital i ideologija“, objavio je sada knjigu svojih kolumni, koje je objavljivao posljednjih godina u najutjecajnijem francuskom dnevnom listu „Le Monde“. U tim je kolumnama žestoko na brojnim primjerima kritizirao suvremeni kapitalizam, te se u njima zalaže za promjenu sustava, za socijalizam. Evo što on sam o tome kaže:
„Rođen 1971., pripadam generaciji koja nije imala vremena podleći iskušenju komunizma i odrasla je svjedočeći potpunom neuspjehu sovjetskog sustava. Poput mnogih i ja sam 1990-ih bio više liberal nego socijalist, ponosan poput pauna na svoja mudra zapažanja, sumnjičav prema starijima i nostalgičarima svih vrsta, nisam podnosio one koji su unatoč svemu odbijali uvidjeti da su tržišna ekonomija i privatno vlasništvo dio rješenja.
Ali, eto: trideset godina poslije, 2020., hiperkapitalizam je otišao predaleko i sada sam uvjeren da je nužno razmišljati o novom prevladavanju kapitalizma, o nekom novom obliku socijalizma, participativnom i decentraliziranom, federativnom i demokratskom, ekološkom, feminističkom i višerasnom.
Povijest će prosuditi je li riječ “socijalizam” definitivno mrtva i treba li je zamijeniti. Osobno mislim da ju je moguće spasiti, štoviše, vjerujem da je to i dalje najprikladniji pojam za označavanje ideje ekonomskog sustava koji bi bio alternativa kapitalizmu. U svakom slučaju, ne možemo se zadovoljiti time da budemo “protiv” kapitalizma ili neoliberalizma: moramo ponajprije biti “za” nešto drugo, a to zahtijeva da definiramo idealni ekonomski sustav koji želimo uspostaviti, pravedno društvo koje imamo na umu, neovisno o imenu koje mu na kraju odlučimo nadjenuti. Danas je postalo uobičajeno govoriti da aktualni kapitalistički sustav nema budućnosti, jer odviše produbljuje nejednakosti i uništava planet. To je točno, no sve dok nema jasno definirane alternative, pred postojećim sustavom je dug život.“
MALE PANDE I VELIKO OBEćANJE – KARTONSKA SLIKOVNICA
Rachel Bright, Jim Field
Profil knjiga
HIT KOJI OSVAJA SRCA OD SADA U NOVOM FORMATU KARTONSKE SLIKOVNICE!
Priča o Peli i Keli na izdržljivim kartonskim stranicama, oblih rubova, u malom i praktičnom formatu koji će omogućiti vama i mališanima da uvijek bude uz vas na putovanjima, u parkiću, čekaonicama, pri ruci prije počinka… Izdržat će brojna prelistavanja i generacijama biti divan dio kućne biblioteke.
Male pande i veliko obećanje (kartonska slikovnica)
U krošnjama prekrasnog planinskog krajolika smjestila se obitelj crvenih panda – brižna majka i dvije sestrice Pela i Kela. Dane su provodile drijemajući, a sa zalaskom Sunca radoznale bi se sestrice razbudile, gricnule malo omiljena im bambusa te krenule u istraživanje i igru. Kao i svaka obitelj, i ta je imala svoja pravila, pa tako pandice dobro znaju da ne smiju dalje od velikog, čvornatog bora, da se ne smiju spuštati niz planinu, da se do zore moraju vratiti kući i – što je najvažnije – da uvijek paze jedna na drugu. „Obećavamo!“ uvijek bi na brzinu doviknule majci i u trenu nestale među granama stabala, igrajući se, skakućući, upoznajući svijet… Pela je bila mirna i oprezna, a sestra njezina bila je željna izazova. Voljela je uzbuđenja i u Keli su osjećaji nadirali poput plimnoga vala, pa iako je obećala da neće s planine poći, divljina ju je zvala…
Doznajte što dalje slijedi u ovoj uzbudljivoj i poučnoj priči koja nam dolazi od svima znanih i omiljenih autora – Rachel Bright i Jima Fielda.
Naslovi koji su do sada objavljeni u ovoj seriji: Miš lavljeg srca, Vjeverice svađalice, Koala koja može sve, Dugo putovanje maloga vuka, Kit koji je uvijek želio još te Gušter koji je želio biti zvijezda ušuljali su se u djetinjstvo brojnih mališana, stoga i ne čudi što su im upravo brojni čitatelji dodijelili titulu modernih klasika. Nježne su to priče koje osvajaju i griju srca, prenose izvrsnu poruku uz raskošne ilustracije i prekrasne stihove. Iz njih će čitatelji naučiti puno o drugima, ali i o sebi. Zbog njih će im se možda javiti pokoja suza u oku, ali će im i srce kucati odvažnije. Miš, lav, vjeverice, koala, vuk, kit, gušter a odnedavno i dvije razigrane pandice bez sumnje će sve čitatelje raznježiti, nasmijati, nadahnuti, rastužiti, ohrabriti te podsjetiti na prave vrijednosti. Ritmične, razigrane i poučne stihove potpisuje nagrađivani i cijenjeni prevoditelj Ozren Doležal. Ova serija slikovnica prodana je diljem svijeta u više od 5 milijuna primjeraka na 43 jezika.
Visoko, gdje oblaci se roje oko planinskog vrhunca,
na jastuku od bambusa leže dva pandina mladunca.
Sklopljenih očiju snivaju dok toplo ih sunce grije,
repom grli ih mama i brižno nad njima bdije.
Jedna panda zove se Pela, a drugoj ime je Kela.
Jedna razmišljati voli, drugoj draža su djela…
O ilustratoru
Jim Field višestruko je nagrađivan ilustrator, dizajner i animator. Svoje kreativne ideje voli dočaravati u raznim formama i medijima poput glazbenih spotova, crtića, reklama…, ali ponajviše ga veseli rad na slikovnicama za djecu. Rođen je i odrastao u Velikoj Britaniji, a sada živi u Parizu sa suprugom i kćeri. U Hrvatskoj je poznat po prekrasnim slikovnicama Miš lavljeg srca, Vjeverice svađalice, Koala koja može sve, Dugo putovanje maloga vuka, Kit koji je uvijek želio još, Gušter koji je želio biti zvijezda te Male pande i veliko obećanje.
LOŠI MOMCI 16
Aaron Blabey
Profil knjiga
16. epizoda - DRUGI?!
ŠIROM SVIJETA OTISNUTO 27 MILIJUNA PRIMJERAKA KNJIGA IZ OVE SERIJE
Urnebesna serija romana objavljena je u 44 zemalja svijeta. Na listi bestselera "New York Timesa" nalazi se više od 100 tjedana, a prema seriji je snimljen i animirani film u produkciji "Dreamworksa" koji je širom svijeta zaradio 250 milijuna dolara.
Loši momci 16
Šesnaesti nastavak serije Loši momci donosi nova uzbuđenja starih i novih likova, a čini se da se polako približavaju krajnjem cilju – svemiru u kojem se nalazi zla stonoga. U ovoj epizodi čitatelji saznaju koliko tih Drugih ima, ali nikako da se otkrije tko su svi oni jer autor čitatelje stalno navodi na krivi trag. No tu je zastrašujući lik iz šume o kojem im šišmiš Abe mora nešto reći, ali ga nitko ne želi slušati jer stalno neprijateljima javlja gdje se nalaze. Previše je uslužan i ne može si pomoći. Hoće li se svi timovi uspjeti izvući i hoće li netko pokleknuti pred moćnim nadvladarima i promijeniti stranu, čitatelji će doznati u novom super smiješnom nastavku, epiozodi 16.
Napeta i zabavna serija humorom, malom količinom teksta i jasnim ilustracijama Aarona Blabeyja oduševljava čitatelje pa je idealna za djecu koji tek svladavaju čitanje.
Izazivamo vas da zadržite ozbiljno lice dok čitate ovu knjigu.
Kirkus Review
Volio bih da sam ovu knjigu imao dok sam bio dijete. Urnebesno!
Dav Pilkey, autor romana “Čovpas”
O autoru
Aaron Blabey živi u Australiji. Radio je kao glumac, dizajner, prodavač u dućanu TV i videoopreme, brao je grejp, radio u marketinškoj agenciji, crtao stripove, predavao na koledžu, pisao scenarije za filmove te pisao i ilustrirao slikovnice i romane za djecu. Kaže kako nije u svim tim poslovima jednako uživao, ali da ne žali što je sve to radio. Za svoje je knjige dobio mnogo nagrada, a za seriju "Loši momci" 2016. godine dobio je nagradu INDIE za najbolji dječji roman. Dosad je objavio 35 dječjih knjiga.
LOŠI MOMCI 15
Aaron Blabey
Profil knjiga
15. epizoda - ZINI I RECI ARRRGH!
ŠIROM SVIJETA OTISNUTO 27 MILIJUNA PRIMJERAKA KNJIGA IZ OVE SERIJE
Urnebesna serija romana objavljena je u 44 zemalja svijeta. Na listi bestselera "New York Timesa" nalazi se više od 100 tjedana, a prema seriji je snimljen i animirani film u produkciji "Dreamworksa" koji je širom svijeta zaradio 250 milijuna dolara.
Loši momci 15
U petnaestom nastavku ove smiješne serije strip-romana timovi su i dalje razdvojeni. Lija i Vuk se nalaze kod suludog zubara, ali kad uspiju pobjeći, sreću previše brbljavog šišmiša, jednog od najsmješnijih likova u cijeloj ovoj ludo smiješnoj seriji. Ostatak Tima A i dalje se bori s ratobornim pčelama iz prethodnog nastavka, a Pirana otkriva svoju tajanstvenu snagu koju odašilje iz guze. Tim B uspije nadjačati nadvladara s motornim pilama umjesto ruku zahvaljujući Piraninom tati i dinosauru Miltu pa stiže na novu planetu gdje susreće dva nova neobična lika.
Napeta i zabavna serija humorom, malom količinom teksta i jasnim ilustracijama Aarona Blabeyja oduševljava čitatelje pa je idealna za djecu koji tek svladavaju čitanje.
Izazivamo vas da zadržite ozbiljno lice dok čitate ovu knjigu.
Kirkus Review
Volio bih da sam ovu knjigu imao dok sam bio dijete. Urnebesno!
Dav Pilkey, autor romana “Čovpas”
O autoru
Aaron Blabey živi u Australiji. Radio je kao glumac, dizajner, prodavač u dućanu TV i videoopreme, brao je grejp, radio u marketinškoj agenciji, crtao stripove, predavao na koledžu, pisao scenarije za filmove te pisao i ilustrirao slikovnice i romane za djecu. Kaže kako nije u svim tim poslovima jednako uživao, ali da ne žali što je sve to radio. Za svoje je knjige dobio mnogo nagrada, a za seriju "Loši momci" 2016. godine dobio je nagradu INDIE za najbolji dječji roman. Dosad je objavio 35 dječjih knjiga.
KREATIVCI
Adam Grant
Profil knjiga
Kako nonkonformisti pokreću svijet
Ova knjiga dokazuje da bilo tko od nas može zagovarati ideje koje svijet oko nas čine boljim.
Kako možemo prepoznati ideje koje su doista originalne i predvidjeti koje će se od njih ostvariti.
Kada vjerovati vlastitom osjećaju, a kad se valja osloniti na druge.
Kreativci
Uvriježeno je mišljenje da je samo nekim ljudima kreativnost urođena, dok većina ima malo originalnih misli. Neki su ljudi rođeni da budu vođe, a ostali su sljedbenici. Neki ljudi imaju sposobnost da utječu na druge, ali većina u tome ne uspijeva.
U Kreativcima Adam Grant, sveučilišni profesor psihologije, vodeći američki autor bestselera razbija sve te pretpostavke. Pokazuje da svatko može unaprijediti svoju kreativnost. Otkriva kako možemo prepoznati ideje koje su doista originalne i predvidjeti koje će se od njih ostvariti. Govori nam kada da vjerujemo vlastitom osjećaju, a kad se valja osloniti na druge. Pokazuje nam kako možemo postati bolji roditelji njegujući originalnost kod svoje djece i bolji menadžeri potičući različitost mišljenja umjesto konformizma.
Čitajući ovu knjigu vidjet ćete da najveći stvaraoci ne posjeduju nužno najdublja znanja, nego u prvom redu traže najšire perspektive. Uvjerit ćete se da se uspjeh nužno ne postiže tako da se bude ispred nego već strpljivim čekanjem pravog trenutka za djelovanje, ali i da odgađanje može biti dobro.
Svi se svakodnevno susreću sa stvarima koje vole i sa stvarima koje treba promijeniti. Prve nam pružaju zadovoljstvo. One druge potiču našu želju da promijenimo svijet — u idealnom smislu, da ga učinimo boljim od onoga kakav smo zatekli. Međutim, pokušaji da se promijene duboko ukorijenjeni stavovi i ponašanja izazivaju strah. Prihvaćamo status quo jer se čini da su prave promjene zapravo nemoguće. Pa ipak, mi se usuđujemo zapitati: Može li pojedinac promijeniti stvari? I, u trenucima kad smo najhrabriji: Mogu li ta osoba biti ja?
Grantov je odgovor odlučno da.
O autoru
Adam Grant (1981.) profesor je psihologije na poslovnoj školi Wharton Sveučilišta Pennsylvania, gdje je već sedam godina najbolje ocijenjeni nastavnik. Kao organizacijski psiholog on je jedan od vodećih američkih stručnjaka za menadžment. Postao je poznat široj publici kao autor knjiga popularne znanosti i čest gost televizijskih emisija. Četiri njegove knjige - u kojima piše kako u životu i u poslovnom svijetu pronaći motivaciju i smisao te živjeti velikodušnije i kreativnije - prodane su u milijunima primjeraka i prevedene na 35 jezika. Amazon, Apple, Financial Times i Wall Street Journal posljednjih su godina njegove knjige uvrštavali na liste najboljih.