SVEŽA VODA ZA CVEĆE

Prozaik, esejist i filmski scenarist Ivan Aralica nedvojbeno je jedno od najvećih imena hrvatske književnosti druge polovine 20. i početka 21. stoljeća. Pozornost publike i kritike privukao je romanom Psi u trgovištu objavljenim u biblioteci HIT 1979. godine. Otada do danas Aralica stvara niz djela kojima se upisuje u kanon hrvatske književnosti. Mnogi ga čitatelji ponajviše pamte po Morlačkoj trilogiji (Put bez sna, 1982., Duše robova, 1984., Graditelj svratišta, 1986.) u kojoj obrađuje povijesnu temu sudbine hrvatskog naroda u Dalmaciji u 17. i 18. stoljeću. Nakon toga piše romane u kojima se isprepliću prošlost i sadašnjost (Tajna sarmatskog orla, 1989., Asmodejev šal, 1988., Okvir za mržnju, 1987.) i nekoliko esejističkih knjiga (Zadah ocvalog imperija, 1991., Što sam rekao o Bosni, 1995.). Početkom novog tisućljeća Aralica piše Ambru i Fukaru, satirične romane s ključem. Slijede romani Svetinka (2003.), Sunce (2006.) i Runolist (2008.) u kojima zastupa katoličanstvo kao moralnu osnovicu ljudske egzistencije, dok u romanu Život nastanjen sjenama (2009.) ispisuje grandioznu nacionalnu kroniku 20. stoljeća. Zbirka pripovijedaka Koferče tematizira suvremenu društveno-političku zbilju hrvatske posttranzicije. U njoj Aralica ne pokazuje samo majstorstvo pripovijedanja, već i majstorstvo slušanja. Naime, mnogi događaji u ovim pripovijestima preuzeti su kao tuđe priče kojima Aralica daje literarni oblik. U pojedinačnim sudbinama Aralica uspijeva vidjeti i priopćiti ono opće. Bez obzira piše li o korupciji, političkom progonu ili pak popularnom pjevaču hrvatske estrade, Aralica podiže poruku na univerzalnu razinu mita ili legende. Koferče je zbirka koja nas uči kako umjetnosti riječi prethodi mudrost slušanja.

Podzemna željeznica nevjerojatna je priča o očajničkom putu prema slobodi jedne ropkinje i o povijesti koju dijeli cijeli ljudski rod, ključna za razumijevanje američke prošlosti, sadašnjosti te posljedično, budućnosti. Cora je ropkinja na plantaži pamuka u Georgiji. Za sve robove u to doba, i pogotovo tako duboko na jugu, život je pakao, no posebno je strašan za Coru; izopćenica čak i među svojim narodom, polako stasa u ženu, što samo znači da su na obzoru nove nevolje. Kad joj Caesar, nedavni pridošlica iz Virginije, ponudi da zajedno pobjegnu podzemnom željeznicom, razgranatom tajnom mrežom koja odbjegle robove vodi u različita mjesta diljem zemlje, Cora, nakon premišljanja, pristaje na taj strahoviti rizik. No, njihov će pothvat otpočetka poći po zlu; Cora će ubiti dječaka koji će je pokušati zarobiti i potjera za njima razmahat će se u žestokim, smrtonosnim razmjerima. Nju predvodi Ridgeway, lovac na odbjegle robove koji se još nije oporavio od bijega Corine majke Mabel te se zakleo da se neće smiriti dok se ne dočepa bjegunaca, posebno Core. U ingenioznoj zamisli Colsona Whiteheada, podzemna željeznica nije samo metafora za skrivenu mrežu prolaza i doušnika koji robove vode do toliko željene slobode – kondukteri i vozači uistinu upravljaju tajnim prugama i lokomotivama duboko ispod američkog tla. Dok autor fantastično postavlja kulise za prikaz terora koji je crnačko stanovništvo prolazilo u Americi u 19. stoljeću, posebno prije Građanskog rata, njegova naracija nam dočarava američku sagu od brutalnog i prisilnog doseljavanja Afrikanaca do neostvarenih obećanja koji se protežu i do današnjih dana. Dobitnik Pulitzerove nagrade i National Book Awarda, bestseler s top liste najprodavanijih knjiga The New York Timesa, uskoro će dočekati i svoju ekranizaciju. Barry Jenkins, režiser Oscarom nagrađena filma Mjesečina, za Amazon će režirati svih jedanaest epizoda nadolazeće adaptacije ovog fascinantnog romana.