Jamie Oliver: Ispecimo KEKSE

Prije 28 godina bezbrižan život u malome gradu za Samanthu i Charlotte Quinn naprasito je prekinut brutalnim napadom na njihov dom. Majka im je ubijena pred očima, a otac Rusty, poznati i ozloglašeni gradski odvjetnik, uvijek će osjećati krivnju zbog tog napada. Nakon te noći, njihova obitelj ostat će nepovratno slomljena, trpeći mučne posljedice i mnoga nerazjašnjena pitanja. Danas je Charlotte odrasla žena, prava dobra kći koja je slijedila očeve stope i postala dječji branitelj. I dok novi val nasilja potresa njihov gradić Pikeville, Charlotte je odjednom uvučena u novu noćnu moru. Ne samo da je svjedokinja pucnjave u srednjoj školi, već je taj događaj u njoj probudio sjećanja koja je godinama pokušavala potisnuti. No, čini se da šokantne tajne o događaju koji je uništio njihovu obitelj ne mogu ostati skrivene zauvijek. »Dobra kći je najambiciozniji, najemotivniji i najbolji roman Karin Slaughter. Zasad.« James Patterson »Najbolji roman Karin Slaughter dosad. Snažan i napet, no istodobno toliko emotivan da će vam slomiti srce.« Kathryn Stockett »Jednostavno jedna od najboljih autorica trilera danas. Pratila bih je bilo gdje.« Gillian Flynn »Roman ne bože biti bolji od ovoga. « Jeffery Deaver O AUTORU: Karin Slaughter (1971.) jedna je od najpoznatijih američkih autorica trilera danas. Njezini romani prodani su u više od 35 milijuna primjeraka i prevedeni u 37 zemalja. Poznata je po svojim serijalima o agentu Willu Trentu i doktorici Sari Linton, a za njezine samostalne romane Grad murjaka, Dobra kći i Pieces of Her već su otkupljena prava za snimanje televizijskih serija i filmova. Znanje je dosad objavilo osam romana iz serijala o Willu Trentu, kao i njezine samostalne romane Grad murjaka i Zgodne djevojke.  

“Izbor teme je pokušaj da se uđe u trag nedostacima društva slijedeći nedostatke ljudske prirode. Pouka priče je u tome da oblik društvene zajednice nužno mora ovisiti o etičkoj prirodi pojedinca, a ne o etičkoj prirodi političkog sustava, ma koliko ta priroda bila logična ili vrijedna poštovanja.“ W. Golding Skupina dječaka, jedinih preživjelih nakon zrakoplovne nesreće, našla je svoj spas na pustom otoku. Od proročki raspoloženog Simona, preko moralnog Ralpha, do brutalnog Jacka, svaki od dječaka pokušava uspostaviti kontrolu nad novom situacijom. No, njihova nastojanja da se organiziraju i među sobom zavedu red ubrzo uzmiču pred primitivnim nagonima i kaosom… Prvi roman engleskoga nobelovca Williama Goldinga, distopijska priča o mladim robinzonima koja razotkriva tamnu stranu ljudske prirode, danas je jednako provokativan kao i 1954. kad je prvi put objavljen. Ubrzo nakon objavljivanja stječe kultni status među čitateljima, ali i kritičarima koji ovaj roman nazivaju najutjecajnijim nakon Salingerova Lovca u žitu ili ga uspoređuju s Conradovim remek-djelom Srce tame. Nakon više od šezdeset godina, ovaj moderni klasik ostaje snažna alegorija o civilizaciji, preživljavanju i ljudskoj prirodi koja fascinira podjednako mlade i starije čitatelje suočavajući ih s uznemirujućom spoznajom kako društvo lako može skliznuti u kaos i divljaštvo kad se jednom napuste pravila i red. Tu su i univerzalne teme kojih se pritom dotiče, ne samo o sposobnosti čovjeka da razlikuje dobro od zla, već i o krhkosti moralnih inhibicija.