KAD BI DRVEĆE HODALO je danas već kultna zbirka pjesama Grigora Viteza na kojoj su odrastale i stasale generacije mladih čitatelja.
Zbirka sadrži poznate pjesme Grigora Viteza kao što su Tiha tiha pjesma, Kad bi drveće hodalo, Dohvati mi tata mjesec, Nema za mačke škole, Kakve je boje potok, Švelja i druge.
Ostale naslove Grigora Viteza potražite ovdje.
Bajke braće Grimm su očaravajuća riznica priča koju će voljeti i veliki i mali.
Tri omiljene priče slavne braće Grimma, odsad uvrštene i u obaveznu školsku lektiru, nadahnuto je oslikala jedna od najpopularnijih hrvatskih ilustratorica Željka Mezić.
Bajke braće Grimm godinama su se prenosile s koljena na koljeno, a sada su za vaše najmlađe okupljene u ovom lijepom izdanju.
Ostale bajke braće Grimm potražite ovdje.
Tri omiljene priče slavnog bajkopisca Hansa Christiana Andersena, odsad uvrštene i u obaveznu školsku lektiru, nadahnuto je oslikao daroviti ilustrator Patricio Alejandro Aguero Marińo.
Ostale priče koje je napisao Hans Christian Andersen potražite ovdje.
Maša i zoološki vrt još je jedna uspješnica iz serije o djevojčici Maši omiljene dječje spisateljice Sanje Pilić.
Maša voli životinje. Sretna je što živi u gradu koji ima veliki zoološki vrt. Svojom ce pričom i drugoj djeci isprićati što je sve tamo vidjela i pozvati ih da se i sami uvjere kakva ih uzbuđenja očekuju u zoološkom vrtu.
Priča pogodna za početnike u čitanju
Lako čitljiva slova
Ilustracije u boji
O autorici knjige Maša i zoološki vrt:
Sanja Pilić rođena je u Splitu. Završila je Školu primijenjene umjetnosti, fotografski odsjek. Radila je kao fotografkinja, trik-snimateljica i koloristica na crtanom filmu. Surađivala je s Autonomnom ženskom kućom iz Zagreba i radila sa zlostavljanom djecom. Članica je raznih prosudbenih odbora za dječje stvaralaštvo. Nastupa u školama na dječjim literarnim druženjima. Katkad se bavi novinarstvom. Njezini tekstovi prevedeni su na slovenski, engleski, njemački, nizozemski, talijanski i mađarski jezik. Živi i radi u Zagrebu.
Ostale knjižice iz serije o djevojčici Maši potražite ovdje.
U najnovijem romanu Moj Titanic ne tone autorica Vjekoslava Huljić je otvorila osjetljivu temu današnjice, ali istovremeno i pokazala izlaze iz tih problema, naglasila potrebu za prihvaćanjem drugih u kojoj se mladi čovjek nađe u životu. Huljić je jedna od prvih domaćih autora koja u dječjem romanu govori o izbjegličkoj krizi koji je dominantan problem cijele Europe. Priča je to o djevojčici Lejli koja se u bijegu sa svojim roditeljima prema zapadu izgubila i našla u Splitu gdje ju pronalaze djeca koja joj pomažu da se integrira u zajednicu.
Roman jest prvenstveno namijenjen mladima, ali bi ga svakako trebali pročitati i roditelji, učitelji i profesori, kako bi lakše prepoznali problem ili barem postali svjesniji koliko samo jedna lijepa gesta mlade djevojčice Lejle ili bilo koda drugoga može utjecati danas na nečiji život, a sutra na cijeli svijet.
O autorici romana Moj Titanic ne tone:
VJEKOSLAVA HULJIĆ autorica je osam knjiga za djecu: knjige bajki i priča Čampro (2000.) i Lonac za čarolije (2007.), te romana za djecu Maksove šumotvorine (2002.), Oči u oči s nebom (2003.), Moj tata je lud za mnom (2011.), Moja baka ima dečka (2013.), Moja sestra je mrak (2015.) i Moji misle da ja lažem (2016). Objavila je i zbirku pjesama Jutrooki (1986.) te roman za odrasle Gen anđela (2011.). Bajka o divu Čampro izvođena je 1996. g. u splitskom Gradskom kazalištu lutaka, a njezine priče za djecu ekranizirala je Hrvatska televizija 1994. godine.
Još kao dijete postala je dvostruka dobitnica prve nagrade časopisa Dječja iskra, koji joj je dodijelio Zlatno pero za najboljeg mladog književnika, te prve i druge nagrade Modre laste. Bajke i pjesme uvrštene su u mnoge čitanke i školsku lektiru.
Ostale naslove Vjekoslave Huljić potražite ovdje.
Djedov tajni div još je jedna topla i dirljiva slikovnica Davida Litchfield.
– Šake su mu velike kao stolovi – nastavio je djed – noge duge kao kanalizacijske cijevi, a stopala golema kao čamci. Znaš li na koga mislim?
– Na tajnoga diva – s uzdahom je rekao Billy.
O autoru slikovnice Djedov tajni div:
David Litchfield počeo je crtati dok je bio vrlo mlad. Njegovi ilustratorski junaci, koji su najviše utjecali na njega, jesu Albert Uderzo, Sylvain Chomet, Jon Klassen i Shaun Tan. U stvaranju svojih jedinstvenih umjetničkih djela, kojima dočarava ozračje, primjenjuje različite tradicionalne tehnike i različite elemente sastavlja pomoću Photoshopa, kako bi stvorio opsežne, dramatične prizore.
Ostale slikovnice Davida Litchfielda potražite ovdje.
Intervju s autorom za Večernji list pročitajte ovdje.
Moj tata Zeko treća je slikovnica Zorana Maljkovića i Marka Jovanovca.
Svakakve ti se avanture mogu dogoditi u životu ako baš tvoj tata mora biti uskrsni Zeko u trgovačkom centru. O tim neodoljivim stvarima možeš čitati u ovoj knjizi. A saznat ćeš i da možeš upoznati prijatelja kakvog možda nisi nikad ni sanjao, a bio je stalno pokraj tebe. I ima još, samo se osvrni.
Idealno za čitanje uz roditelje ili djedove i bake
Priča za učenje pozitivnih stavova
Trajanje čitanja oko 15 minuta
O autorima slikovnice Moj tata Zeko:
Zoran Maljković, pravnik i profesor hrvatskog jezika, već više od 20 godina uređuje hrvatske i strane knjige i slikovnice. Uz to, više od 15 godina piše priče za djecu te ih objavljuje u dječjim časopisima. Zašto ne volim proljeće druga je njegova objavljena slikovnica.
Marko Jovanovac, dizajner, ilustrator i tipograf, cijeli život crta, a znatan dio profesionalnog opusa namijenjen mu je za najmlađe. Otac je dvoje djece koja su kroz proces stvaranja slikovnice sudjelovala kao “strogi” kritičari.
Potražite i slikovnice Ured za izgubljene stvari i Zašto ne volim proljeće.
Priča Crvenkapica, iznikla iz pera braće Grimm prije dva stoljeća, i danas je jedna od prvih koje pričamo djeci i unucima, želeći ih pripremiti da što sigurnije iz svoga nevinog dječjeg svijeta zakorače u svijet odraslih.
Tomislav Torjanac, višestruko nagrađivan ilustrator, u svome je jedinstvenom stilu ovu klasičnu priču udružio s osebujnim ilustracijama i pomaknuo je u nama vrlo blisko okruženje i vrijeme. Modernim je Crvenkapicama kroz šalu, ali i zbilju, ukazao na to da ih i danas vrebaju vukovi – doduše, nešto drukčijeg izgleda i naizgled simpatičniji od starih šumskih grabežljivaca, ali ništa manje opasni. Moderni su vukovi promijenili dlaku, ali ne i ćud – i dalje su vješti “prodavači magle” malenim Crvenkapicama (a i njihovim bakama), čime ova priča potvrđuje svoju bezvremensku važnost i kvalitetu te zaslužuje mjesto na polici svih djevojčica, ali i dječaka.
Ukratko, Torjančeve nezaboravne interpretacije Antuntuna i Grge Čvarka, u Crvenkapici su dobile dugo i nestrpljivo očekivanu prijateljicu.
Intervju s ilustratorom za Novi list pročitajte ovdje.
Ostale slikovnice koje je ilustrirao Tomislav Torjanaca potražite ovdje.
Svjetlo na pamučnoj stijeni nova je nezemaljska slikovnica Davida Litchfielda, autora svjetskih bestselera Medo i klavir, Pas i violina i Djedov tajni div!
Helena je djevojčica koja želi silno otići u svemir, u kojem zvijezde svjetlucaju čarobno i čudesno.
Kad se svemirski brod spusti na Pamučnu stijenu, doima se da su se sve njezine želje ostvarile…
No, izvanzemaljac uskoro mora otići. Hoće li se taj svemirski brod ikada vratiti? I ako se vrati, je li Helena spremna ostaviti sve na Zemlji?
Kad odraste, često se vraća na Pamučnu stijenu u nadi da će se ponovno sresti s izvanzemaljcem. Ali, nakon mnogo godina, kad već sama ima sina i unuku, počinje napuštati tu nadu…
Ova dirljiva priča o putovanju kroz prostor i vrijeme pokazuje nam da nikada ne smijemo prestati vjerovati u važnost obitelji te da bi ono što tražimo moglo biti bliže no što mislimo.
O autoru slikovnice Svjetlo na pamučnoj stijeni:
David Litchfield počeo je crtati dok je bio vrlo mlad. Njegovi ilustratorski junaci, koji su najviše utjecali na njega, jesu Albert Uderzo, Sylvain Chomet, Jon Klassen i Shaun Tan. U stvaranju svojih jedinstvenih umjetničkih djela, kojima dočarava ozračje, primjenjuje različite tradicionalne tehnike i različite elemente sastavlja pomoću Photoshopa, kako bi stvorio opsežne, dramatične prizore.
Prevela: Aleksandra Barlović
Intervju s autorom i ilustratorom pročitajte ovdje.
Ostale slikovnice Davida Litchfielda potražite ovdje.
Od autora svjetskog hita Kapetana Gaćeše, dolazi hit-serija strip-romana o novom-starom junaku ČOVPASU!
TRIPUT HURA ZA ČOVPASA!
U doba očaja i mraka…
Kad čudni se pojavljuju zlikovci…
Samo psoglavi policajac može spasiti dan!
Drž’ ih!!!!
“Urnebesno duhovito i originalno.” – school Library Journal, recenzija s 5 zvjezdica
“Potpun, nesputan užitak.” – Boooklist recenzija s 5 zvjezdica
“Čitatelji (svih dobi) hihotat će se od od početka do kraja.” – Publishers Weekley, recenzija s 5 zvjezdica
O autoru stripa Čovpas pušten s lanca:
O PISCU-ILUSTRATORU Kad je Dav Pilkey bio klinac, patio je od poremećaja smanjene pozornosti, disleksije i problema u ponašanju. Dav je toliko ometao nastavu da bi ga nastavnici svakoga dana izbacili iz razreda da sjedi u hodniku. Srećom, Dav je volio crtati i smišljati priče. Provodio je vrijeme na školskim hodnicima smišljajući svoje stripove. U drugom razredu, Dav Pilkey nacrtao je strip o superjunaku po imenu Kapetan Gaćeša. Učiteljica ga je poderala i rekla mu da ne može ostatak života provesti crtajući blesave stripove. Srećom, Dav je nije ozbiljno shvatio…
O KOLORISTU Jose Garibaldi odrastao je u južnom dijelu Chicaga. Kao klinac, bio je sanjar i često je crtao, a sada mu je i jedno i drugo
Tigar koji je svratio na čaj jedna je od omiljenijih dječjih priča napisanih u 20. stoljeću. Opisuje nenadani posjet tigra jednoj britanskoj obitelji, kojoj pojede i popije sve što je pronašao u hladnjaku. Pripremajući se za tigrov ponovni dolazak, obitelj kupuje zalihu namirnica, no do ponovnog susreta ipak nikad nije došlo.
Judith Kerr ujedno je i ilustrirala ovu priču. „Tigar koji je svratio na čaj“ doživio je kazališne izvedbe, a na Badnjak 2019. prikazana je televizijska ekranizacija
Ostale slikovnice i kartonke potražite ovdje.
Od autora svjetskog hita Kapetana Gaćeše, dolazi hit-serija strip-romana o novom-starom junaku ČOVPASU!
Darko Bradarić i Marko Brkić iz Kapetana Gaćeše stvorili su novoga junaka – pola čovjeka, pola psa i potpunog junaka!!!
Spremi se za akciju, napetost, romantiku…
NJUŠ-NJUŠ … i smjehove!
„Jedna od najboljih knjiga o psoglavom policajcu ikada napisana!“
Markova prabaka
„Pasje smiješno!“
Darkov djed
„Jedna stranica gora od druge!“
Gosp. Trp
O autoru stripa Čovpas:
O PISCU-ILUSTRATORU Kad je Dav Pilkey bio klinac, patio je od poremećaja smanjene pozornosti, disleksije i problema u ponašanju. Dav je toliko ometao nastavu da bi ga nastavnici svakoga dana izbacili iz razreda da sjedi u hodniku. Srećom, Dav je volio crtati i smišljati priče. Provodio je vrijeme na školskim hodnicima smišljajući svoje stripove. U drugom razredu, Dav Pilkey nacrtao je strip o superjunaku po imenu Kapetan Gaćeša. Učiteljica ga je poderala i rekla mu da ne može ostatak života provesti crtajući blesave stripove. Srećom, Dav je nije ozbiljno shvatio…
O KOLORISTU Jose Garibaldi odrastao je u južnom dijelu Chicaga. Kao klinac, bio je sanjar i često je crtao, a sada mu je i jedno i drugo postalo životnim zanimanjem. Jose je profesionalni ilustrator, slikar i crtač stripova, a radi za Dark Horse Comics, Disney, Nickelodeon, MAD Magazine i mnoge druge. Živi u Los Angelesu, u Kaliforniji, sa svojom suprugom i njihovim mačkama.
https://pilkey.com/series/dog-man
Ostale knjige o Dava Pilkeya potražite ovdje, a možete ih čitati u izvrsnom prijevodu Predraga Raosa.
Osim slikovnica, Sanja Pilić poznata je i kao autorica dječjih romana koji broje dvoznamenkasta izdanja. Mama, nemoj me gnjaviti najnoviji je roman za djecu u kojem autorica ponovno u svom šarmantnom i djeci omiljenom stilu priča priču o obitelji promičući ljudske vrijednosti obiteljskog života i dobrih međuljudskih odnosa bez didaktičkih i na djeci prihvatljiv i simpatičan način.
O autorici romana Mama, nemoj me gnjaviti:
Sanja Pilić rođena je 1954. godine u Splitu. Završila je Školu primijenjene umjetnosti, fotografski odsjek. Radila je kao fotografkinja, trik-snimateljica i koloristica na crtanom filmu. Surađivala je s Autonomnom ženskom kućom iz Zagreba i radila sa zlostavljanom djecom. Članica je raznih prosudbenih odbora za dječje stvaralaštvo. Nastupa u školama na dječjim literarnim druženjima. Katkad se bavi novinarstvom. Njezini tekstovi prevedeni su na slovenski, engleski, njemački, nizozemski, talijanski i mađarski jezik. Živi i radi u Zagrebu.
Ostale naslove Sanje Pilić možete pronaći ovdje.
Maša i film još je jedna uspješnica iz serije o djevojčici Maši omiljene dječje spisateljice Sanje Pilić.
Maša voli ići u kino. Veseli se svemu što tamo vidi i doživi sve dok jednog dana u njezinoj zgradi ne sretne filmsku ekipu. Tada će naučiti kako nastaje film i što sve treba učiniti da bi se moglo uživati u mraku kino dvorane.
Priča pogodna za početnike u čitanju
Lako čitljiva slova
Ilustracije u boji
O autorici knjige Maša i film:
Sanja Pilić rođena je u Splitu. Završila je Školu primijenjene umjetnosti, fotografski odsjek. Radila je kao fotografkinja, trik-snimateljica i koloristica na crtanom filmu. Surađivala je s Autonomnom ženskom kućom iz Zagreba i radila sa zlostavljanom djecom. Članica je raznih prosudbenih odbora za dječje stvaralaštvo. Nastupa u školama na dječjim literarnim druženjima. Katkad se bavi novinarstvom. Njezini tekstovi prevedeni su na slovenski, engleski, njemački, nizozemski, talijanski i mađarski jezik. Živi i radi u Zagrebu.
Ostale knjižice iz serije o djevojčici Maši potražite ovdje.
Kasno paljenje
Gregov dnevnik: Kasno paljenje jedanaesti je roman iz serijala o urnebesnim dogodovštinama Grega Heffleyja.
Za Grega Heffleyja život postaje sve napetiji. Mama misli da mu se od videoigara mozak pretvara u kašu, stoga želi da se njezin sin odmakne od igraće konzole i istraži svoju „kreativnu stranu“.
I kao da to samo po sebi nije dovoljno strašno, Noć vještica već je iza ugla pa strava i užas salijeću Grega sa svih strana.
Kad pronađe vreću gumenih bombona u obliku crva, sine mu ideja. Hoće li mamu skinuti s vrata ako snimi film… i hoće li pritom postati slavan i bogat? Ili će provođenje tog plana u djelo samo udvostručiti Gregove probleme?
„URNEBESNO!“ – Sunday Telegraph
O autoru romana Gregov dnevnik: Kasno paljenje
Jeff Kinney dizajner je internetskih igrica i autor bestselera. Jeffa su u Time Magazineu proglasili jednim od 100 najutjecajnijih ljudi na svijetu. Također je autor Poptropica.com,internetskih stranica koje je Time Magazine svrstao među 50 najboljih na svijetu. Djetinjstvo je proveo u Washingtonu, a 1995. godine preselio se u Novu Englesku. Živi na jugu Massachusettsa sa ženom i njihovom dvojicom sinova.
Knjigu je preveo Ozren Doležal.
Ostale Gregove dnevnike potražite ovdje.
Zvjerobert je novi roman omiljenog dječjeg pisca Davida Baddiela, autora uspješnica Agencija za roditelje i Upravljač za ljude.
Robert ne voli životinje. To predstavlja problem, jer njegova ih obitelj obožava. Kuća im je prepuna ljubimaca. Kuća im, međutim, NIJE prepuna stvari koje bi Robert doista volio imati. Kao, na primjer, prijenosno računalo koje silno želi za rođendan.
Jedina svijetla točka na obzoru je školski izlet šestih razreda, za koji Robert nije ni sanjao da će mu ga roditelji moći priuštiti. Usprkos tome, našao se u školskom autobusu, na putu prema… …oh, ne. Farmi.
Tijekom nekoliko idućih dana, Robert će se promijeniti. Naučit će mnogo o životinjama. Moglo bi se reći, čak i više nego što bi želio. Naučit će kako je doista biti životinja. Odnosno, cijeli niz životinja… Počet će drukčije govoriti. Drukčije se hraniti. Drukčije će, ovaj, čak i mirisati. No hoće li, na kraju, ponovno postati onaj stari?
Jer ponekad je najteže postati… ono što jesi.
O autoru:
David Baddiel pisac je i komičar. Njegovi romani za djecu Agencija za roditelje i Upravljač za ljude postali su nedostižne uspješnice, a Agencija za roditelje na godišnjoj je dodjeli nagrada Laugh Out Loud osvojila nagradu Best Laugh Out Loud Book kao najbolja knjiga za čitatelje od 9 do 13 godina. Zvjerobertnjegov je treći roman koji potvrđuje da je David briljantan i originalan glas u književnosti za djecu.
Zvjerobert je ilustrirao nevjerojatno nadareni Jim Field, dobitnik nagrade Roald Dalhl Funny Prize.
Roman je preveo Ozren Doležal.
Ostale naslove Davida Baddiela potražite ovdje.
