Kasno paljenje
Gregov dnevnik: Kasno paljenje jedanaesti je roman iz serijala o urnebesnim dogodovštinama Grega Heffleyja.
Za Grega Heffleyja život postaje sve napetiji. Mama misli da mu se od videoigara mozak pretvara u kašu, stoga želi da se njezin sin odmakne od igraće konzole i istraži svoju „kreativnu stranu“.
I kao da to samo po sebi nije dovoljno strašno, Noć vještica već je iza ugla pa strava i užas salijeću Grega sa svih strana.
Kad pronađe vreću gumenih bombona u obliku crva, sine mu ideja. Hoće li mamu skinuti s vrata ako snimi film… i hoće li pritom postati slavan i bogat? Ili će provođenje tog plana u djelo samo udvostručiti Gregove probleme?
„URNEBESNO!“ – Sunday Telegraph
O autoru romana Gregov dnevnik: Kasno paljenje
Jeff Kinney dizajner je internetskih igrica i autor bestselera. Jeffa su u Time Magazineu proglasili jednim od 100 najutjecajnijih ljudi na svijetu. Također je autor Poptropica.com,internetskih stranica koje je Time Magazine svrstao među 50 najboljih na svijetu. Djetinjstvo je proveo u Washingtonu, a 1995. godine preselio se u Novu Englesku. Živi na jugu Massachusettsa sa ženom i njihovom dvojicom sinova.
Knjigu je preveo Ozren Doležal.
Ostale Gregove dnevnike potražite ovdje.
Antun Gustav Matoš znatno je modernizirao hrvatsku književnost, nametnuo se kao uzor mnogim mlađim piscima i uspostavio umjetničke kriterije kao glavni element literarnoga djela te se danas općenito smatra jednim od najboljih hrvatskih književnika. Izbor iz djela sačinila je i pogovorom popratila dr. sc. Julijana Matanović.
O autoru:
Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 13. Lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.) bio je hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac. Najznačajnija su mu djela Iverje (1899.), Novo iverje (1900.), Vidici i putovi (1907.), Umorne priče (1909.), Naši ljudi i krajevi (1910.), i Pečalba (1913.). Velik je broj njegovih djela objavljen i poslije smrti, kao i sabrana djela te više izbora iz djela.
Ostale knjige iz kategorije Poezija potražite ovdje.
Reinterpretacija mita, titanizam lirskih protagonista i dimenzije njihove pobune protiv svih negativnosti u zbilji, s jedne strane, i tretman pjesničke imaginacijekao sposobnosti koja otvara prostor poetske vizije, s druge strane, čine Silvija Strahimira Kranjčevića prvim hrvatskim radikalnim romantičarom u europskom smislu i istodobno prvim velikim domaćim socijalnim pjesnikom.
O autoru:
Silvije Strahimir Kranjčević hrvatski je pjesnik (Senj, 18. veljače 1865. – Sarajevo, 29. listopada 1908.). Autor je zbirki Bugarkinje (1885.), Izabrane pjesme (1898.), Trzaji (1898.) i Pjesme (1902.). Danas se općenito smatra najvećim hrvatskim pjesnikom 19. stoljeća i mostom prema pjesništvu moderne, kojemu ipak nije pripadao.
Zvjerobert je novi roman omiljenog dječjeg pisca Davida Baddiela, autora uspješnica Agencija za roditelje i Upravljač za ljude.
Robert ne voli životinje. To predstavlja problem, jer njegova ih obitelj obožava. Kuća im je prepuna ljubimaca. Kuća im, međutim, NIJE prepuna stvari koje bi Robert doista volio imati. Kao, na primjer, prijenosno računalo koje silno želi za rođendan.
Jedina svijetla točka na obzoru je školski izlet šestih razreda, za koji Robert nije ni sanjao da će mu ga roditelji moći priuštiti. Usprkos tome, našao se u školskom autobusu, na putu prema… …oh, ne. Farmi.
Tijekom nekoliko idućih dana, Robert će se promijeniti. Naučit će mnogo o životinjama. Moglo bi se reći, čak i više nego što bi želio. Naučit će kako je doista biti životinja. Odnosno, cijeli niz životinja… Počet će drukčije govoriti. Drukčije se hraniti. Drukčije će, ovaj, čak i mirisati. No hoće li, na kraju, ponovno postati onaj stari?
Jer ponekad je najteže postati… ono što jesi.
O autoru:
David Baddiel pisac je i komičar. Njegovi romani za djecu Agencija za roditelje i Upravljač za ljude postali su nedostižne uspješnice, a Agencija za roditelje na godišnjoj je dodjeli nagrada Laugh Out Loud osvojila nagradu Best Laugh Out Loud Book kao najbolja knjiga za čitatelje od 9 do 13 godina. Zvjerobertnjegov je treći roman koji potvrđuje da je David briljantan i originalan glas u književnosti za djecu.
Zvjerobert je ilustrirao nevjerojatno nadareni Jim Field, dobitnik nagrade Roald Dalhl Funny Prize.
Roman je preveo Ozren Doležal.
Ostale naslove Davida Baddiela potražite ovdje.
Gregov dnevnik: Stara škola deset je roman iz serijala o urnebesnim dogodovštinama Grega Heffleyja.
U dobra, stara vremena život je bilo ljepši. Ili, zapravo, nije?
To je pitanje koje muči Grega Heffleyja kad njegov grad dragovoljno izvuče utikač i odrekne se elektroničkih uređaja. Ali suvremeni život nosi svoje prednosti, a Greg nije stvoren za svijet kakav je bio nekada.
Dok napetost sve više raste u domu obitelji Heffley, a i izvan njega, hoće li Greg pronaći način da preživi? Ili je povratak na „staru školu“ jednostavno pretežak za klinca Gregova kova?
O autoru romana Gregov dnevnik: Stara škola:
Jeff Kinney dizajner je internetskih igrica i autor bestselera. Jeffa su u Time Magazineu proglasili jednim od 100 najutjecajnijih ljudi na svijetu. Također je autor Poptropica.com,internetskih stranica koje je Time Magazine svrstao među 50 najboljih na svijetu. Djetinjstvo je proveo u Washingtonu, a 1995. godine preselio se u Novu Englesku. Živi na jugu Massachusettsa sa ženom i njihovom dvojicom sinova.
Ostale Gregove dnevnike potražite ovdje.
Mali princ objavljen je prvi put u Parizu 1943. godine i od tada do danas postao je kultnom knjigom i među djecom i među odraslima. Kroz priču o malom princu, EXUPÉRY je izrekao jednostavne, ali važne istine o pravim vrijednostima ljudskog života.
Po zanimanju pilot, francuski književnik ANTOINE DE SAINT – EXUPÉRY napisao je nekoliko romana i pripovijedaka (Noćni let, Zemlja ljudi, Ratni pilot) u kojima govori o veličini čovjeka, o njegovoj snazi, prijateljstvu i ljubavi, o težnji za istinom. Svjetsku slavu stekao je suvremenom bajkom Mali princ.
Uživajte u sadržajima koje vam nudi proširena stvarnost i doživite jedinstveno iskustvo kojem nećete moći odoljeti:
glazba
igre
svijet maloga princa u 3D
i još puno toga!
Preveo: Ivan Kušan
Ostale naslove za djecu i mlade potražite ovdje.
Nogomet za pet uzbudljiva je zirka priča Sanje Polak koje će oduševiti mlade ljubitelje nogometa. Čitajte o zgodama i nezgodama petorice dječaka – Marka, Šime, Darka, Luke i Petra – prijatelja koji jako vole igrati nogomet.
Sanja Polak omiljena je dječja spisateljica. Njezine priče i romani, posebno oni u kojima se pojavljuje djevojčica Paulina P., s razlogom su popularni među mladim čitateljima. U njima se djeca ne susreću s izmišljenim čudovištima, čarobnim likovima iz mašte i bajkovitim krajolicima.
U njima čitaju o događajima, problemima i situacijama pred kojima se svakodnevno nalaze, koje ih vesele i tište. Zgode i nezgode iz školskih klupa, nogomet, stroge učiteljice, teške domaće zadaće, prve simpatije, odnosi s roditeljima, rađanje prijateljstava, muke odrastanja… djeca vole knjige s kojima se mogu poistovjetiti.
Takve su i priče iz knjige Nogomet za pet koje će se posebno svidjeti malenim zaljubljenicima u nogomet. Priče su kratke i duhovite, a svaku priču prate simpatične ilustracije koje će mališane još više zainteresirati i prikovati ih uz ovo zanimljivo štivo za malene početnike u čitanju.
Ostale naslove Sanje Polak potražite ovdje.
U romanu Judita Miro Gavran pripovijeda priču poznatu iz Biblije i epa Marka Marulića o udovici koja spašava svoj narod od moćnog osvajača. No u njegovoj je verziji to dirljiva ljubavna priča koja se odvija u vremenu punom surovosti i bespoštedne borbe za vlast. Judita u Gavranovu romanu postaje punokrvni književni lik, žena puna emocija i potrebe za ljubavlju. A to ovu priču izdiže na razinu vrsnog ispovjednog romana.
Od svojega pojavljivanja 2001. godine roman Judita Mire Gavrana ne prestaje izazivati čitateljski interes. Roman je u međuvremenu preveden na dvanaest jezika i postao jedno od najprevođenijih djela nekog suvremenog hrvatskog autora u svijetu.
MIRO GAVRAN najprevođeniji je i najizvođeniji hrvatski pisac čija su djela prevedena na 38 jezika. Njegove knjige imaju više od 200 izdanja u zemlji i inozemstvu. U ranim proznim tekstovima opisuje život u hrvatskoj provinciji, oslikavajući male ljude, svojevrsne antijunake, koji zadržavaju pozitivan odnos prema životu čak i kada se suoče s nepravdom. U kasnijem opusu počinje ispisivati psihološko-egzistencijalne romane insipirirane Biblijom tako da biblijske junake približava senzibilitetu suvremenih čitatelja. Stoga ga rado čitaju svi, pronalazeći u tim romanima univerzalne humane poruke.
Roman Judita je prvi dio Gavranove biblijske trilogije koju čine još romani Krstitelj i Poncije Pilat.
Ostale knjige Mire Gavrana potražite ovdje.
Zaboravljeni sin Mire Gavrana emotivna je i topla ljudska priča pretočena u roman pisan u formi dnevničkih bilježaka.
Mislav je dvadesetogodišnjak s blažim teškoćama u razvoju. Nakon šesnaest godina boravka u školi za djecu s posebnim potrebama vraća se u rodno selo u svoju obitelj. Njegov brat i sestra, kao ni susjedi, dotad uopće nisu znali za njega. Mladić se odjednom našao u potpuno novom okruženju i novim odnosima… Istrgnut iz svijeta u kojem je živio i na koji je navikao. Mislav teško prihvaća novu okolinu. Ali kad upozna djevojku Jasenku, njegov život obogaćuje jedan do tada nepoznat osjećaj ‒ mladenačka ljubav.
Roman ispovijesti, opažanja, dvojbi i razmišljanja divnoga, neiskvarenog mladića s naivnom dušom djeteta, namijenjen je kako mladim, tako i starijim čitateljima koji će nakon pročitane posljednje stranice ostati duboko dirnuti pričom.
Roman je objavljen na njemačkom, slovenskom, španjolskom i engleskom jeziku. Godine 2002. uvršten je na Ibby Honour List u Bazelu u Švicarskoj na koju se uvrštavaju djela sa snažnom humanom porukom.
Miro Gavran najprevođeniji je i najizvođeniji hrvatski pisac čija su djela prevedena na 38 jezika, a njegove knjige imaju više od 200 izdanja u zemlji i inozemstvu. U ranim proznim tekstovima opisuje život u hrvatskoj provinciji, oslikavajući male ljude, svojevrsne antijunake, koji zadržavaju pozitivan odnos prema životu, čak i kada se suoče s nepravdom i velikim teškoćama. To se najbolje ogleda u romanu Zaboravljeni sin, iz 1989. godine, čiji je glavni junak dvadesetogodišnji mladić s blažim teškoćama u razvoju.
Ostale naslove Mire Gavrana potražite ovdje.
NA ARKTIKU PRONAĐENO LEDENO ČUDOVIŠTE!
Kad Elsie, siroče koje živi na ulicama viktorijanskog Londona, čuje za zagonetno “ledeno čudovište” – vunastog mamuta pronađenog na Sjevernom polu – odluči otkriti o čemu je riječ…
Ubrzo se Elsie nađe licem u lice s ti stvorenjem i započne pustolovinu života – iz Londona, preko otvorenog mora, sve do srca Sjevernog pola!
Junaci se javljaju u svim oblicima i veličinama u ovoj najvećoj, epskoj pustolovini Davida Walliamsa!
Ovo je priča o desetogodišnjem siročetu i 10 000 godina staroj mamutici….
” Dahl je napokon dobio dostojnog nasljednika ” Telegraph
O autoru romana Ledeno čudovište:
David Walliams književni je fenomen. Njegove su knjige prevedene na pedeset tri jezika, prodane su u više od 26 milijuna primjeraka diljem svijeta i sada su oborile rekordnih 120 uzastopnih tjedana na vrhu ljestvice dječjih knjiga. Ovjenčane su najvećim pohvalama kritičara. Davidov prvijenac za djecu, Dječak u haljini, 2018. je proslavio desetu obljetnicu te postao klasik koji i dalje dira u srce djecu diljem svijeta.
Ilustrirao: Tony Ross
“Gospodin Gnjus je smrdio. Usto je i zaudarao. A ako nam pravopis dopušta reći da je bazdio, onda je i bazdio. Bio je najsmrdljiviji smrdljivi smrdljivac koji je ikada hodao kuglom zemaljskom.”
Chloe je najosamljenija djevojčica na svijetu. No tada upoznaje gospodina Gnjusa, gradskog skitnicu. Da, on pomalo smrdi, ali jedina je osoba koja je ikada bila dobra prema njoj. Stoga, kada gospodinu Gnjusu zatreba konačište, Chloe ga odluči sakriti u vrtnu kućicu! No Chloe će ubrzo otkriti da neke tajne ponekad vode u katastrofu. A kada smo već kod tajni, možda se u gospodinu Gnjusu krije mnogo više nego što nos može namirisati…
David Walliams poharao je svijet dječje književnosti poput uragana. Njegov sedmi roman, Tetka probisvjetka, smjesta je zauzeo prvo mjesto na ljestvicama bestselera i bio je najprodavanija knjiga izdavačke industrije 2014. godine.
Davidove knjige prevedene su na više od četrdeset jezika; samo su u Velikoj Britaniji prodane u više od sedam milijuna primjeraka. Ovjenčane su dosad nepremašenim pohvalama kritike, a Bljakburger, Zla zubarica i Tetka probisvjetka osvojile su nagradu za dječji roman godine, National Book Awards Children’s Book of the Year. Osim tih naslova na hrvatski su mu jezik prevedeni i romani Mali milijarder, Banditska bakica, Dječak u haljini, Djedov veliki bijeg, Ponoćni pustolovi, te zbirka priča Najgora djeca na svijetu i slikovnica Zmija u mojoj školi.
One su sestre. Spremne su zaljubiti se u muškarca svojih snova i s njim živjeti sretno do kraja života. Ali može li život biti tako jednostavan? Marianne Dashwood je mlada, koketna i spremna upoznati princa na bijelom konju. Njezina sestra, Elinor, mnogo je suzdržanija – ona zna da, kad je riječ o ljubavi, polako i postojano ide prema cilju. Ali iako se čini da su obje pronašle ono što su željele, put do sreće nije baš tako jednostavan kao što su obje isprva mislile. Ljubav ima naviku kršiti pravila i pojaviti se kad je čovjek najmanje očekuje…
Ovom dražesnom pričom o nesporazumima, pogreškama i mladenačkim ljubavima, Razum i osjećaji postali su jedan od najomiljenijih romana Jane Austen.
Možda najomiljenija, a zacijelo najpoznatija knjiga Jane Austen, Ponos i predrasude klasičan je ljubavni roman. Ljubav, nesporazumi, potraga za savršenim muškarcem kao i izbjegavanje nesavršenog, teme su romana Ponos i predrasude, a relevantne su danas kao što su uvijek bile.
To je čarobna i vječna priča o Lizzy Bennet, jednoj od najsimpatičnijih književnih junakinja, i ponosnom gospodinu Darcyju, o pravoj ljubavi, obiteljima, varalicama i herojima i, naravno, ponosu i predrasudama.
Ovaj roman donosi snažnu emotivnu priču o dvojici pisaca: Franzu Kafki i Maxu Brodu, te o ženama koje su ih sudbinski odredile. Radnja je smještena u Prag u razdoblje od 1903. do 1924. godine, te u Tel Aviv 1953. godine. Početak dvadesetog stoljeća u Srednjoj Europi uoči i nakon Prvog svjetskog rata uvjerljivo je opisan, dok su biografije poznatih junaka, unatoč poštivanju faktografije dane na neočekivan način. I kritika i čitateljska publika u zemlji i inozemstvu su izvrsno prihvatili ovaj roman za koji je autor dobio Nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za 2012.godinu. Do sada je Kafkin prijatelj objavljen na nizozemskom u dva izdanja, na češkom, slovačkom, engleskom i albanskom te u fragmentima na francuskom i esperantu.
Malo o autoru:
MIRO GAVRAN suvremeni je hrvatski autor rođen 1961. godine u učiteljskoj obitelji u slavonskom selu Gornjoj Trnavi nedaleko od Nove Gradiške. Djela su mu prevedena na 38 jezika. Njegove knjige imaju više od 200 izdanja u zemlji i inozemstvu. Po njegovim dramama i komedijama nastalo je otprilike 300 kazališnih premijera diljem svijeta koje je pogledalo više od tri milijuna ljudi. Jedini je živući dramatičar u Europi koji ima kazališni festival njemu posvećen, izvan zemlje rođenja, na kojem se igraju isključivo predstave nastale prema njegovim tekstovima, koji od 2003. djeluje u Slovačkoj u Trnavi, od 2013. u Poljskoj u Krakovu, a od 2016. u Češkoj u Pragu, pod nazivom GAVRANFEST. Najizvođeniji je suvremeni hrvatski dramatičar u zemlji i inozemstvu proteklih dvadesetak godina
Paulinu P. poznaju već sva djeca, a ova simpatična djevojčica našla je svoje mjesto i u školskoj lektiri.
Paulina P. je razgovorljiva, puna ideja, snalažljiva i maštovita.
Svoju životnu školu odrađuje promatrajući kako se ponašaju njezini roditelji, prijatelji, bake, profesori ili susjedi. Gleda, sluša i razmišlja što joj se događa.
Lik majke vrlo je često opisivan kroz povijest hrvatske dječje književnosti (proze i poezije). Međutim, taj opjevani motiv stvorio je i određene klišeizirane, idealizirane ili pomalo tipizirane uloge kako treba izgledati lik majke. Majka je najčešće prikazana kao strog ali i blag uzor djeci, kao nesebična i neumorna radilica u obitelji, kao vječna i samo-požrtvovna patnica, tragična i zadivljujuća heroina, a tek u novijoj postmodernističkoj prozi lik zadobiva oprečne maćuhinske osobine, a pisci pišu kao da se osvećuju uobičajenom liku majke. U svom romanu Sanja Pilić stvara poseban lik jedne maštovite, usporedo kreativne i luckaste, simpatične, ali i nedorasle, vrlo neobične mlade majke koju bismo žargonski nazvali "otkvačenom". Iako je glavni lik majke šaljivo i karikirano prikazan, on nije potpuno neuvjerljiv, jer neuljepšano prikazuje skrivena maštanja odraslih i njihove teškoće da uvijek pred djecom predstavljaju ulogu uzornog odgajatelja.
