Sjećaš li se onog sitnog, ali zato veoma usrdnog unutarnjeg glasa koji se stalno vraćao na tvoj najosobniji užitak – strepeći da ćeš ga zauvijek zakopati, potopiti, izgubiti, spaliti ili samo ostaviti na nekoj benzinskoj crpki, kao beskorisni višak? Evo ga opet. Preskače ogradu i ulazi u stražnje dvorište, gdje tik uz živicu na podu sjede Kreda i Izak. Protagonisti. Pri tom ne treba miješati ljubavne romane i intimne romane. Ovaj ovdje je intiman. Zato mu zbilja treba devedeset dimenzija našeg postojanja, a ništa manje i Eskimi i feniksi.
Eros nije rob konvencija.
Ujedno je riječ i o romanu grada Zagreba, ali ispričanom iz perspektive hodanja, koračanja, fizičkog kretanja ulicama između Sljemena i Hendrixova mosta. Averzija koju Kreda osjeća prema Filozofskom fakultetu ujedno je otpor prema birokratskom poimanju učenja, studiranja i kasnije ispraznog rada. U ovom tekstu i njegovom svijetu nitko ništa ne želi otaljavati. Naprotiv. Ni u ljubavi ni u slikarstvu ni u književnosti nema boljeg izbora od… „stranputica“. Roman donosi i posebno izdanje fanzina Noćna straža, gdje svoje vizualne radove na temu vremena, ne onog od devet do pet (firma) ni onog od nula do dvadesetičetiri (supermarket), izlaže dvadeset umjetnika, okupljenih oko protagonistice. Ovaj likovni dodatak „likovnom romanu“ posebno je namijenjen čitateljima koji si žele izgraditi mali balkon-vrijeme ili vrt-vrijeme, kao i čitateljicama koje u prostoru svoje imaginacije nemaju potrebu dizati zidove između slike i teksta. Slike vremena u današnjem „vremenu slike“ pojavljuju se i kao dokaz da ni vrijeme ni slike nisu potrošeni.
Treća knjiga iz trilogije Ljeto kada sam postala lijepa, sada sjajna TV serija na Amazon Primeu!
Jedna djevojka. Dva mladića. Najveća odluka njezina života…
Baš kada Isabel pomisli da se sve posložilo, život dokaže da, kada je riječ o ljubavi, nikada ne možeš imati sve odgovore…
Isabel je oduvijek voljela samo dva mladića, Conrada i Jeremiaha Fishera. S njima je odrasla, i ne može zamisliti svoj život bez njih.
Jedan joj je slomio srce, drugi učinio sretnijom no što je ikada mislila da može biti.
No oba mladića Fisherovih od Isabel skrivaju tajne, a ovoga ljeta ona mora odabrati jednoga od njih, i to zauvijek. Kojega će odabrati?
O autorici romana Uvijek ćemo imati ljeto:
Jenny Han jedna je od najuspješnijih spisateljica s popisa New York Timesa, autorica koja je napisala serijal romana Ljeto kada sam postala lijepa i Dečki koje sam voljela. Bivša je prodavačica knjiga za djecu i školska knjižničarka, a svoj je magisterij iz kreativnog pisanja stekla u New Schoolu. Živi u Brooklynu. Više o njoj saznajte na mrežnoj stranici www.dearjennyhan.com.
Nije Zvonko Fild bio sretan čovjek, ali trenutaka sreće se, nakon razvoda, u podstanarstvu i u kroničnoj spisateljskoj i financijskoj krizi tog priznatog pisca, nalazilo, a onda su i u te trenutke počeli uskakati ni manje ni više nego likovi iz njegovih priča sa zahtjevom da ih dovrši, da ih pomakne iz stanja u kojemu ih je ostavio. Da opet piše, a baš to mu je, i kao bivšem novinaru, bilo najdalje, dijelom i zbog mučnog općeg urušavanja svih standarda profesije.
Vrlo skoro će Zvonko morati potražiti pomoć psihijatra, jer su statusi zbilje i fikcije nepovratno prepleteni, a njegovi likovi mijenjati taktike ne bi li ga pomaknuli iz rezignacije − zbog sebe, ne zbog njega – što znači da će epidemijski početi naseljavati snove Zvonku bliskih ljudi. Time je njegova odgovornost prema pisanju i riječima općenito naglo porasla i suočila ga s teško razrješivom situacijom. Od njega se očekuje zadnja ruka, dovršavanje i zaokruživanje i njih i sebe, posao za mnoge
Glavni lik filma Terminal zarobljen je na aerodromu dugih devet mjeseci, a junak novog romana Miljenka Jergovića putuje avionima diljem globusa nevjerojatnih trideset godina. Njegovo je ime Babukić i u svijet se otisnuo početkom našega posljednjega rata, bježeći od Zagreba, posla u JNA i trudne ljubavnice preko ljubljanskog Brnika dalje, daleko nekamo. Već na prvom letu prema Frankfurtu stekao je talent da usvoji novi jezik čim ga čuje i da mu svi – od carinika i stjuardesa do slučajnih suputnika – neizmjerno vjeruju. Babukićeve avanture prispodobive su jedino Švejkovima ili Don Quijoteovima. Obišavši svijet nebrojeno puta, a nikada ne izvirivši iz aerodroma ili zrakoplova, on pažljivo sluša fantastične i nevjerojatne priče ljudi svih rasa i vjera koje susreće – od dagestanske vještice, preko švedskog antropologa Olssona, sve do Dinka Mikuličića, sina najpoznatijega Udbina ubojice, s kojim će na beogradskom aerodromu dočekati kraj svijeta.
Vjetrogonja Babukić i njegovo doba suvremeni je pikarski roman u kojem se ogledaju naši strahovi, bojazni, opsjednutost seksom, tračem, ićem i pićem... Miljenko Jergović napisao je djelo u kojem se eros i thanatos, moguće i nemoguće dodiruju i spajaju kao u Rabelaisovim, Swiftovim ili Hellerovim knjigama, a njegov vjetrogonja Babukić, istovremeno brižan i tašt, strašljiv i hrabar, istinski je junak našega doba.
Sažetak knjige
Glavnog lika ovog romana, Toma Malmquista, susrećemo u bolnici, gdje je doveo svoju trudnu suprugu zbog simptoma nalik gripi. No ispostavi se da je Karinino stanje puno ozbiljnije i prijevremeni porod carskim rezom neizbježan je. Dok traga za više informacija kod rezerviranog bolničkog osoblja, na Tomova se leđa odjednom sruči život u svoj svojoj nepredvidljivosti…Dragocjeno je znati ispisati osobnu tragediju na tako jednostavan, a dojmljiv način kao što je to pošlo za rukom švedskom autoru Tomu Malmquistu. U svakom trenutku još smo živi istodobno je tragična i pokajnička, meditativna i realistična, bolno precizna i mjestimice samoironična autobiografska proza, lišena svake patetike. Posveta je to vlastitoj patnji i boli, i snažna elegija ljubavi, pa su roman i švedski i strani mediji s razlogom proglasili pravim remek-djelom.
Najjednostavnije rečeno, 64 je drama o ženama, muškarcima, djeci i roditeljima. Priroda je te odnose zamislila krajnje elementarno, ali svako ih doba neprestano nadograđuje i mijenja. Mladi bračni par u drami Tene Štivičić preispituje svoje uloge u partnerskim i obiteljskim odnosima, s naglaskom na pitanje je li imati djecu biološki ili društveni imperativ. Ionako nelaku odluku da postanu roditelji dodatno će im otežati proces medicinski potpomognute oplodnje čiji je ishod krajnje neizvjestan, što će lančano utjecati na njihov brak i druge odnose unutar obitelji.
Ovaj osnovni zaplet povod je za problematiziranje cijelog niza temeljnih društvenih postavki – od emocionalnih do egzistencijalnih, od krize braka do krize identiteta, od pitanja osobne slobode do prava na izbor, od pitanja tradicionalnih stereotipa i očekivanja okoline do samoće i izgubljenosti u kojoj se svaki pojedinac s tim očekivanjima nosi.
Svojim autentičnim stilom koji obiluje prigušenim humorom, suptilnom ironijom te jezgrovitim i uvjerljivim dijalozima, Tena Štivičić navodi nas na promišljanje vlastitih obrazaca u pitanjima ljubavi, braka, karijere, socijalnog statusa, prijateljstva, emancipacije i roditeljstva – obrazaca po kojima donosimo odluke koje, najblaže rečeno, mijenjaju život.
Marina Vujčić
Između nje i Petra sve je nestalo, ostalo joj je samo još da pobaci - to mu ni reći neće - i da ode, bez posla, bez novca, u svoj horror vacui. Nadalje ćemo gotovo dnevnički pratiti njezin život, uglavnom unutarnje monologe, tijekom Europskog prvenstva u nogometu i krize vlade, njezine fine refleksije o životu, samostanima, o hrani (ona prestaje jesti meso na neko vrijeme), o bilju i o moru, o mirisima i bojama, svim senzacijama, ona odlazi u prostore prošlosti, u rodnu kuću, ona se budi, ona se traži. Roman Staše Aras osvježavajuće je atipičan unatoč inicijalnoj tjeskobi koju otvara, ali u kojoj proiskri osjetljivost i život, u čijem se bezdanu otvara ljepota, mir, konačno i identitet.
Strastvenu ljubavnu vezu na kušnju dovode okrutna ratna zbivanja i političke okolnosti. Samo ljubav i žrtvovanje mogu prebroditi i pobijediti mržnju i osvetoljubivost. Povijesni roman o američkoj borbi za neovisnost od engleskog kolonijalnog jarma, s mnogo ljudskih žrtava u nemilosrdnim bitkama, ali i s prizorima iz bogataškog aristikratskog i vojničkog okružeja. Jedan pobunjenik i jedna aristokratkinja fatalno se zaljubljuju, a pripadaju protivničkim stranama u tom ratu. ŽUDJETI ZA SVOJIM SNOM, Tko je Bryony bila prije negoli je nakon nesreće izgubila pamćenje? Nije to mogla reći, a nije mogao niti naočit neznanac koji je riskirao svoj život da spasi njezin. No uskoro stiže dan kad će Bryony otkriti je li američki pobunjenik u kojega se sve jače zaljubljuje ujedno i njen zakleti neprijatelj. Nije upitno da će ga slijediti - kao i svoje srce - no hoće li joj on to dopustiti. ŽUDJETI ZA SVOJOM ŽELJOM, Patriot Benedict Clare ima dužnost prema svojoj zemlji - a sad i prema ovoj ponositoj, neovisnoj ženi čija je strast žarka kao i njegova. No Ben je uvjeren da nijedna prosječna žena ne bi slijedila put kojim on mora ići - a kamoli žena Bryonyina podrijetla i odgoja. No već je otkrio da Bryony nije obična žena pa će se to dvoje srčanih pobunjenika upustiti u senzualnu pustolovinu u okolnostima doista povijesnih razmjera..…
Neodobravana i strastvena ljubav, neodoljive avanture, ljubomora i spletke u egzotičnoj raskoši palače Alhambre u Granadi. Bahati osvajač, predvodeći gromovitu kavalkadu raskošno odjevenih maurskih vojnika, gospodar Abul ulijeva poštovanje jednim jedinim pogledom svojih dubokih crnih očiju. I na prvi pogled zna da mora imati ljepoticu kestenjaste kose koja je na njegovo zurenje odgovorila odvažnim i senzualnim prkosom. Svojeglavu zatočenicu, opčinjenu zagonetnim konjanikom, smionu Saritu pomete arogantni stranac odvodi u svoju planinsku palaču. Kao ropkinja moćnoga gospodara, Saritina neukrotiva i strastvena priroda brzo zarobljava Abulovo čežnjivo srce. All njihova svemoćna ljubav može srušiti golemo carstvo… i pritom ugroziti budućnost ovog sudbinski predodređenog para.
Jedan po jedan, Loši momci nestaju. Otima ih stvor s puno previše zuba… i daleko previše guza. Je li to kraj? Možda. No hoće li biti zabavan?
Nakon što su spasili Zemlju, Dobri su momci još uvijek na Mjesecu. Morrat će se suočiti s izvanzemaljcem koji se skrivao iza lika dr. Marmelade, likom čiji bezbrojni krakovi završavaju oštrim zubima i nečim što nalikuje na guze. I dok oni nestaju, Zmija je odlučio biti sebičan shvativši da nije hrabar junak. Ostavlja ih na milost i nemilost izvanzemaljcu i odlučuje vratiti se kući. Hoće li se naš tim neobičnih junaka ipak raspasti? Ali u trenutku kad čak i uvijek optimističnog Vuka napušta nada… ma, morate to pročitati.
Urnebesno duhovita serija romana na zabavan način ocrtava razne ljudske osobine i odnose. Stripovske i jednostavne ilustracije uz malo teksta nasmijat će djecu, a avanture koje doživljavaju glavni likovi u svakom su nastavku sve opasnije. Zanimljivo je i poučno promatrati kako karizmatični Vuk uspijeva nagovoriti prijatelje na svoju misiju u koju oni baš i ne vjeruju, ali su ga spremni slijediti.
Vijesti su loše?
Svijetu se bliži kraj.
Ima li dobrih vijesti?
LOŠI MOMCI vraćaju se spasiti ga!
Dobro, možda će morati „posuditi“ raketu… I možda će u jednom svemirskom odijelu biti nešto gadno… I moooožda je g. Pirana pojeo previše burrita s grahom… Ali, ozbiljno, koliko to loše može biti? Koliko loše?! Superloše.
Ovo je mali korak za Momke-tipa-Međunarodne-lige-dobrih-momaka, ali GOLEMI skok za LOŠE MOMKE.
U petom nastavku serije Vuk, Morski Pas, Zmija, Tarantula i Pirana moraju otići na Mjesec kako bi spasili Zemlju. Ondje je zli dr. Marmelada postavio svoju slatkozillu, zraku kojom sve životinje pretvara u zombije. Ali i ovoga puta ekipa Dobrih momaka (u redu, ime im baš i nije originalno), nakon nevjerojatnih zavrzlama i neočekivanih obrata uspjet će svladati dr. Marmeladu i spasiti Zemlju. I dok se na Zemlji slavi i veličaju naši junaci, oni otkrivaju da Marmelada nije onaj kojim su ga smatrali. O, ne!
Urnebesno duhovita serija romana na zabavan način ocrtava razne ljudske osobine i odnose. Stripovske i jednostavne ilustracije uz malo teksta nasmijat će djecu, a avanture koje doživljavaju glavni likovi u svakom su nastavku sve opasnije. Zanimljivo je i poučno promatrati kako karizmatični Vuk uspijeva nagovoriti prijatelje na svoju misiju u koju oni baš i ne vjeruju, ali su ga spremni slijediti.
Jedna djevojka. Dva mladića. Ljeto koje je promijenilo sve.
Svake godine Isabel provodi savršeno ljeto na njoj najdražem mjestu na svijetu – u ljetnikovcu na plaži obitelji Fisher. Ondje je sve što jedna djevojka može poželjeti: plivaći bazen, komad privatne pješčane plaže… i dva (jako slatka) mladića:
Nedostupni, suzdržani Conrad – u kojega je bila zaljubljena sto godina.
Prijateljski nastrojen, opušteni Jeremiah – jedini koji je na nju ikada obraćao ikakvu pozornost.
No toga se ljeta nešto dogodilo. Te godine, čini se da su dječaci prvi put doista primijetili Isabel. Bit će to predivno ljeto – ljeto koje nikada neće zaboraviti…
O AUTORU:
Jenny Han jedna je od najuspješnijih spisateljica s popisa New York Timesa, autorica koja je napisala serijal romana Ljeto kada sam postala lijepa i Dečki koje sam voljela. Bivša je prodavačica knjiga za djecu i školska knjižničarka, a svoj je magisterij iz kreativnog pisanja stekla u New Schoolu. Živi u Brooklynu. Više o njoj saznajte na mrežnoj stranici www.dearjennyhan.com.
Ljeto bez tebe ne postoji druga je knjiga iz trilogije Ljeto kada sam postala lijepa – sada sjajna TV serija na Amazon Primeu!
Jedna djevojka. Dva mladića. Nemoguć izbor…
Kada je nešto savršeno, nadaš se da će trajati zauvijek. No Isabelina su lijena, duga ljeta u ljetnikovcu njezine obitelji završila.
Conrad je jedini mladić kojega je ikada voljela. No on je otišao na fakultet, i sa sobom uzeo njezino srce.
Jeremiah, njegov predivni mlađi brat, i dalje je Isabelin najbolji prijatelj – ali prijateljstvo za njega možda više nije dovoljno…
Isabel samo želi da sve ostane isto, jer promjene podrazumijevaju nove korake. Ali ako se prestane osvrtati, može li pronaći budućnost koju nikada nije ni znala da želi?
O AUTORU:
Jenny Han jedna je od najuspješnijih spisateljica s popisa New York Timesa, autorica koja je napisala serijal romana Ljeto kada sam postala lijepa i Dečki koje sam voljela. Bivša je prodavačica knjiga za djecu i školska knjižničarka, a svoj je magisterij iz kreativnog pisanja stekla u New Schoolu. Živi u Brooklynu. Više o njoj saznajte na mrežnoj stranici www.dearjennyhan.com.
Ljeto bez tebe ne postoji druga je knjiga iz trilogije Ljeto kada sam postala lijepa – sada sjajna TV serija na Amazon Primeu!
Jedna djevojka. Dva mladića. Nemoguć izbor…
Kada je nešto savršeno, nadaš se da će trajati zauvijek. No Isabelina su lijena, duga ljeta u ljetnikovcu njezine obitelji završila.
Conrad je jedini mladić kojega je ikada voljela. No on je otišao na fakultet, i sa sobom uzeo njezino srce.
Jeremiah, njegov predivni mlađi brat, i dalje je Isabelin najbolji prijatelj – ali prijateljstvo za njega možda više nije dovoljno…
Isabel samo želi da sve ostane isto, jer promjene podrazumijevaju nove korake. Ali ako se prestane osvrtati, može li pronaći budućnost koju nikada nije ni znala da želi?
O AUTORU:
Jenny Han jedna je od najuspješnijih spisateljica s popisa New York Timesa, autorica koja je napisala serijal romana Ljeto kada sam postala lijepa i Dečki koje sam voljela. Bivša je prodavačica knjiga za djecu i školska knjižničarka, a svoj je magisterij iz kreativnog pisanja stekla u New Schoolu. Živi u Brooklynu. Više o njoj saznajte na mrežnoj stranici www.dearjennyhan.com.
“A što će biti sutra?” četvrta je knjiga Renate Piątkowske objavljena u izdanju Srednje Europe. Knjiga donosi 14 priča o djevojčici Rozaliji koja ne može bez igara u dvorištu i vrtu. Zajedno sa svojim najboljim prijateljima, Majom i Janom, svakodnevno izmišlja nove igre i veseli se zato što je sutra novi dan u kojemu se toliko toga novoga može dogoditi.
BESPLATNO PREUZIMANJE PDF VERZIJE:
https://srednja-europa.hr/wp-content/uploads/2019/06/Najbar-Agicic_Zla_proslost.pdf
U knjizi se obrađuju pitanja vezana uz politiku povijesti i kulturu sjećanja u nekoliko europskih zemalja: Poljskoj, Litvi, Latviji, Estoniji, Ukrajini, Rusiji i Španjolskoj te na razini Europske Unije. Priređivačica hrvatskoga izdanja pridodala je ovom izboru članaka poljskih i francuskih autora predgovor u kojem objašnjava motivaciju za pripremu knjige i prijevod na hrvatski te iznosi svoja razmišljanja o politici povijesti u Hrvatskoj, općenito o pitanju politike povijesti i kulture sjećanja te o ulozi povjesničara u tome.
Tekstovi okupljeni u zborniku odnose se na stanovit način i na teme koje su iznimno aktualne u današnjem hrvatskom društvu, na problematiku politike povijest i kulture sjećanja, primjerice (pre)imenovanja ulica i trgova, pitanja odnosa prema spomenicima, napose onima iz doba Drugoga svjetskog rata, kao i općenito odnosa prema novijoj povijesti. Opisujući inozemna iskustva na tom planu, hrvatskoj javnosti ovi tekstovi daju mnoštvo komparativnih perspektiva i predstavljaju poticaj za promišljanje i rasprave o situaciji u Hrvatskoj.
O AUTORU:
Magdalena Najbar-Agičić, povjesničarka, izvanredna profesorica Sveučilišta Sjever u Koprivnici, bavi se hrvatskom poviješću druge polovice XX. stoljeća, kao i pitanjima politike povijesti te udžbenika i nastave povijesti.
