Radeći s tisućama žena koje su željele smršavjeti i promijeniti oblik tijela, svjetski poznata nutricionistica i praktičarka funkcionalne medicine Dana James uočila je neobičan trend: bez obzira na to koliko su se ustrajno držale dijete i plana vježbanja, stari obrasci ponašanja i sumnja u sebe sabotirali su njihov trud. Zašto se to događa? Autorica detaljno objašnjava koji hormoni i koji kemijski procesi uzrokuju skladištenje masnog tkiva na trbuhu, bedrima i bokovima, a oni su itekako ovisni osjećajima.
Upravo kroz razumijevanje modela arhetipova možemo proniknuti u srž našeg ženskog bića i osvijestiti uzroke loših i štetnih prehrambenih navika zbog kojih se vrtimo u začaranom krugu nezadovoljstva, frustracije i razočaranosti sobom. Kada shvatimo koja temeljna sjećanja upravljaju našim ponašanjem i doživljajem sebe, možemo poduzeti korake prema svojem iscjeljenju.
U ovom uzbudljivom priručniku autorica predstavlja model arhetipova koji će mnogim ženama doslovno otvoriti oči, pomoći da promijene prehrambene navike i žive sretan i ispunjen život.
Otkrijte svoj jedinstveni arhetip, pobijedite emocionalno prejedanje i živite u skladu sa svojim pravim JA.
Njegovateljica je uvijek tu da se brine za druge. Ona je draga, brižna i suosjećajna, ali na taj način može zanemariti sebe.
Superžena temelji vlastitu vrijednost na svojim postignućima. Ona je ambiciozna i motivirana, ali njezin posao često joj je važniji od toga kako i koliko jede.
Zavodnica je senzualna, karizmatična i privlačna, ali može postati opsjednuta svojim izgledom do te mjere da razvije nezdrav odnos prema hrani.
Eterični tip jest duhovna i intuitivna žena, ali je preosjetljiva na svoje okruženje pa obično jede kako bi otupjela reakciju na svijet oko sebe.
Način prehrane potrebno je uskladiti s jedinstvenim kemijskim procesima u tijelu, što donosi tjelesnu i duhovnu ravnotežu. Osim nutricionistički potvrđenog plana prehrane za svaki arhetip, knjiga nudi različite korake za psihološku samopomoć, detaljan popis namirnica i dodataka prehrani te opsežan popis stručne literature.
O AUTORU:
Dana James američka je nutricionistica, praktičarka funkcionalne medicine i kognitivno-bihevioralna psihoterapeutkinja. Njezin je pristup jedinstven i drugačiji povezujući osjetilno i duhovno, znanstveno i spiritualno – hrana i osjećaji neraskidivo su povezani, pri čemu podsvjesne misli i uvjerenja imaju ključnu ulogu u izgradnji samopoštovanja te razvoju određenih prehrambenih navika.
Godine 2007. osnovala je Food Coach NYC s misijom da pomogne mnogim ženama koje se uzaludno bore reducirati tjelesnu težinu. Nakupljanje masnog tkiva uzrokovano je hormonima, upalnim procesima u tijelu, ali i emocionalnim razlozima. Promjenom razina određenih hormona – ponajprije kortizola, estrogena i inzulina – mijenja se i mehanizam pohrane masti. Ono što jedemo nerazdvojno je povezano s onim što mislimo i osjećamo. Osjećaj vlastite vrijednosti ukorijenjen je pak u temeljnim sjećanjima iz djetinjstva, koja je nužno ponovno protumačiti te odbaciti pogrešna uvjerenja o sebi i svojem tijelu. Put pomirenja tjelesnog i emocionalnog nije jednostavan, ali je savladiv, posebno uz ovu odličnu knjigu.
Dani zaborava priča je o Olgi, ženi u četrdesetima, majci dvoje djece koju muž ostavlja zbog mlađe.
Roman na dramatičan način oslikava portret ostavljene žene koja se u velikoj boli i nevjerici suočava sa svojom intimom, s demonima svoje nutrine i naposljetku s gubitkom identiteta. Na ogoljen i gotovo uznemirujući način autorica progovara o najintimnijim razmišljanjima žene čiji život u trenu biva rasut na komadiće.
U Olginu padu, na putu u emocionalni bezdan, javljaju se prikaze iz prošlosti, sjećanja na najranije dane djetinjstva koja izviru iz njezine ranjene nutrine. Preispitivanja, nedoumice, samosaželjenje, tek dijelom ocrtavaju njezinu duboko uznemirenu bit i vode je do ekstremnog osjećaja gubitka vlastitog identiteta. Uzbudljivo napisana životna priča gledana očima žene, koja nas vodi do najmračnijih kutaka njezine duše, maestralno ispisujući stranice bespoštednih analiza vlastitog ja, na pomalo divlji i surov način uvlači nas u šokantna stanja povrijeđenosti i ljutnje ostavljene žene.
O AUTORU:
Elena Ferrante umjetničko je ime talijanske spisateljice čiji identitet nije poznat javnosti jer ga taji još od objave svojeg prvog romana “Mučna ljubav“. Ne zna se mnogo o identitu koji se krije iza ovog imena, ali ono što je sigurno jest da je riječ o jednom od najvažnijih imena suvremene svjetske književnosti. Romani Elene Ferrante prodani su u milijunima primjeraka diljem svijeta, objavljuju se u više od 40 zemalja, a samo u Hrvatskoj prodani su u 45 tisuća primjeraka. Na hrvatskom su dosad objavljeni prijevodi njezinih romana “Dani zaborava” i “Mučna ljubav” te tetralogije koju čine romani “Genijalna prijateljica”, “Priča o novom prezimenu”, “Priča o onima koji bježe i onima koji ostaju” te “Priča o izgubljenoj djevojčici“ po kojoj je snimljena i serija u produkciji HBO-a.
Novi roman „Lažljivi život odraslih“ – u sjajnom prijevodu Ane Badurine – fascinantna je, moćna priča o odrastanju, novo remek-djelo koje nas vodi u Napulj ranih godina 90-og stoljeća. Elena Ferrante, koja svoj identitet skriva iza pseudonima, časopis TIME 2016. godine proglasio je jednom od 100 najutjecajnijih osoba na svijetu, a njezine su knjige prevedene na 45 jezika.
This is the light hearted story of American Cody McClain Brown’s adjustments to life in Croatia. After falling in love with an enigmatic, beautiful Croatian girl (whom he knows is from Croatia but assumes that means Russia), Cody eventually woos her and the two move to Split, Croatia. There, he encounters a world of deadly drafts, endless coffees, and the forceful will of his matriarchal mother-in-law. Chasing a Croatian Girl moves past the beautiful pictures of Croatia and humorously discovers the beauty of Croatia’s people and culture.
Charliejev svijet, bestseler Stephena Chboskog iz 1999. godine, u kratkom je razdoblju stekao kultni književni status pa se danas na policama američkih knjižara može naći hrptom uz hrbat s Lovcem u žitu.
Nakon što mu je književni prvijenac proveo više od godinu dana na listi bestselera The New York Timesa, autoru je pripala čast režiranja i pisanja scenarija za ekranizaciju. Tako je nastao istoimeni filmski hit, s Loganom Lermanom, Ezrom Millerom i Emmom Watson u glavnim ulogama.
Charlie nas u svoj svijet uvodi pismima napisanima neimenovanoj osobi, pritom otkrivajući sve razine kompleksnosti tog krajnje delikatnog životnog razdoblja. No ovo nikako nije još jedna knjiga o tinejdžerima, ovdje nema stereotipnih uloga i ništa nije jednodimenzionalno. Intimnija od dnevnika, Charliejeva pisma jedinstvena su i sasvim posebna, urnebesna i razarajuća. Zarobljen između želje da živi svoj život i želje da od njega što dalje pobjegne, Charlie je stavljen u neobičan položaj istraživanja nepoznata područja. Svijet prvih izlazaka i kompilacija pjesama, obiteljskih drama i novih prijatelja. Svijet seksa, droga i The Rocky Horror Picture Showa, u ono doba kad je jedna savršena pjesma u savršenoj vožnji dovoljna da iskusite beskonačnost.
Charliejev svijet nabijen je autentičnošću i iskrenošću koja osvaja mlade čitatelje, kao i one koji još uvijek pamte te gorko-slatke godine. Kroz Charlieja, Stephen Chbosky stvorio je dirljivu priču o odrastanju, moćan roman koji će vas vratiti u vjerojatno najturbulentnije razdoblje vašeg života kad ste se, više no ikad, osjećali – živima.
Prozaik, esejist i filmski scenarist Ivan Aralica nedvojbeno je jedno od najvećih imena hrvatske književnosti druge polovine 20. i početka 21. stoljeća. Pozornost publike i kritike privukao je romanom Psi u trgovištu objavljenim u biblioteci HIT 1979. godine.
Otada do danas Aralica stvara niz djela kojima se upisuje u kanon hrvatske književnosti. Mnogi ga čitatelji ponajviše pamte po Morlačkoj trilogiji (Put bez sna, 1982., Duše robova, 1984., Graditelj svratišta, 1986.) u kojoj obrađuje povijesnu temu sudbine hrvatskog naroda u Dalmaciji u 17. i 18. stoljeću. Nakon toga piše romane u kojima se isprepliću prošlost i sadašnjost (Tajna sarmatskog orla, 1989., Asmodejev šal, 1988., Okvir za mržnju, 1987.) i nekoliko esejističkih knjiga (Zadah ocvalog imperija, 1991., Što sam rekao o Bosni, 1995.).
Početkom novog tisućljeća Aralica piše Ambru i Fukaru, satirične romane s ključem. Slijede romani Svetinka (2003.), Sunce (2006.) i Runolist (2008.) u kojima zastupa katoličanstvo kao moralnu osnovicu ljudske egzistencije, dok u romanu Život nastanjen sjenama (2009.) ispisuje grandioznu nacionalnu kroniku 20. stoljeća.
Zbirka pripovijedaka Koferče tematizira suvremenu društveno-političku zbilju hrvatske posttranzicije. U njoj Aralica ne pokazuje samo majstorstvo pripovijedanja, već i majstorstvo slušanja. Naime, mnogi događaji u ovim pripovijestima preuzeti su kao tuđe priče kojima Aralica daje literarni oblik. U pojedinačnim sudbinama Aralica uspijeva vidjeti i priopćiti ono opće. Bez obzira piše li o korupciji, političkom progonu ili pak popularnom pjevaču hrvatske estrade, Aralica podiže poruku na univerzalnu razinu mita ili legende. Koferče je zbirka koja nas uči kako umjetnosti riječi prethodi mudrost slušanja.
Ivan Aralica
Šestero opasnih odmetnika. Jedna nemoguća misija. Ketterdam.
Užurbano središte međunarodne trgovine u kojem je za određenu cijenu moguće doći baš do svega – a to nitko ne zna bolje od zločinačkog čuda od djeteta Kaza Brekkera. Kazu se ukaže prilika da izvede smrtonosnu pljačku zahvaljujući kojoj bi se mogao suludo obogatiti. Ali akciju ne može izvesti sam, stoga mora okupiti pomagače.
Jedan osuđenik koji se silno želi osvetiti.Jedan vrhunski strijelac koji ne može odustati od oklade. Jedan bjegunac iz povlaštene obitelji. Jedna špijunka poznata pod imenom Prikaza. Jedna Srceparateljica koja zahvaljujući magiji preživljava u slamovima. Jedan lopov nadaren za bježanje iz nemogućih situacija. Kazova ekipa možda je jedina sila koja se može ispriječiti između poznatog svijeta i potpunog uništenja – osim ako se njezini pripadnici prvo međusobno ne pobiju…
“Ova knjiga ima sve elemente kojima će očarati čitatelje: lukavog vođu koji ima spreman plan za svaku priliku, ratobornu ekipu vještih i zabavnih izopćenika, radnju punu obrata i nevjerojatno napetu završnicu.”” Publishers Weekly
“”Bardugo širi svijet koji je stvorila u trilogiji o grišama… Napeti roman o multietničkoj skupini otpadnika koji su na kraju izrasli u pravu obitelj.” Kirkus Reviews
O autorici romana Šest vrana:
Leigh Bardugo autorica je fantastičnih romana Grishaverse. Uz više od milijun prodanih primjeraka, Grishaverse obuhvaća trilogiju Sjena i kost, duologiju Šest vrana, te Jezik Thorna. Njezine priče objavljene su u nizu antologija, u zbirkama The Best of Tor.com i The Best American Science Fiction & Fantasy.
Preveli: Ira Wacha Biličić i Damir Biličić
Ostale naslove iz kategorije znanstvena fantastika i fantasy potražite ovdje.
Leigh Bardugo
Saga o Zvjezdanim stazama prošla je dug put od kultne TV-serije šezdesetih do današnjeg statusa najvećeg izmišljenog svijeta suvremene popularne kulture. Neumoran i nemiran duh istraživanja koji goni brod Enterprise da bodro kroči kamo još nitko nije pošao oduvijek je svojstven i filozofskom nagnuću.
Poput nas, njegovi likovi trude se pronaći smisao smrti razaranja i kaosa. Te prijetnje katkad dolaze i iznutra, jer Zvjezdane staze pružaju mnogim svojim likovima dramatičnu mogućnost da se suoće sa svojom mračnom stranom. Usprkos tim prijetnjama, časnici Zvjezdane flote smatraju svoje zadatke neće najbolje obaviti primjenom nasilja i uvjeravanja nego snagom svojih ideala.
Ta crta zajednička je njima i velikim filozofima, koji se još od Sokratova doba uglavnom slažu da je bolje trpjeti "udarce i strijele nesretne kobi" nego činiti zlo ili živjeti u laži.
Poput filozofije, i Zvjezdane staze nas potiču da se oslanjamo na svoje ideale i propitujemo ih kad situacija postane teška. Da bi pronašao snagu potrebnu da bude vođa, Picard proučava poeziju i povijest, dok se Janeway prisjeća pouka iz svoje znanstveničke prošlosti, a Archer oponaša vrline svojih junaka: Zeframa Cochranea i svoga oca. Poput njemačkih filozofa Arthura Schopenhauera i Friedricha Nietzschea, Spock nalazi prosvjetljenje u umjetnosti - u njegovu slučaju, u Marcu Chagallu. Julian Bashir i Tom Paris prihvaćaju utjecaje pop-kulture dvadesetog stoljeća. Data pak sve do svojeg plemenitog žrtvovanja pokušava razumjeti što znači biti čovjek i razvija svoje sposobnosti - i to u gotovo svakoj epizodi na nov način.
U svojoj dugoj i bogatoj praksi dr. Harold Klawans liječio je ljude s neizmjerno različitim problemima, ali svi se mogu svesti na jednu osnovnu pritužbu: "Doktore, s mojim mozgom nešto nije u redu!"
"Špiljska žena" zbirka je kliničkih priča velikog neurološkog detektiva, jednako duhovitih koliko i dubokih, o misterijima ljudskog mozga. Pisane su u prvom licu i temelje se na liječničkoj praksi autora, koji na primjerima dijagnosticiranja vlastitih "neobičnih" pacijenata, a iz evolucionističke perspektive, izlaže najzanimljivije aspekte ljudskog moždanog ustroja.
eeee, čitatelju si ga moj... dakako da ovaj tekst ne razumiješ, jer je riječ o specijalnom bhuuurskom južnjačkom dijalektu... ipakproučiš li ovaj glosar, zasigurno će se tvoje znanje - ne samo znanje jezika - poprilično povećati...
stoga, ne gubi vrijeme, jer prema takvima povijest zna biti poprilično bešćutna, a povijest bez aktera isto je što i grana bez ptice. Djelo fantastične leksikografije u kojem se abecednim redom nižu pojmovi i pojmovi svijeta patuljaka, naroda/rase čija je povijest, mitologija i legenda duhovitim, ironičnim i satiričnim dosjetkama asocijativno isprepletena sa suvremenom stvarnošću na način peckave i zabavne društvene kritike.
Neki će Patuljački glosar doživjeti kao zbirku priča čija dužina varira od nekoliko rečenica do nekoliko stranica. Drugi će možda u tome vidjeti glosar neuobičajene forme i stila. Nije isključeno da neki u tome pronađu minucioznu strukturu kojom se pokušava nadići uvriježene forme, kao i ustaljen način pisanja kojim u pravilu obiluje upravo fantasy žanr.
Naposljetku: što god da vam se tijekom čitanja dogodi, ne krivite Normu; ona samo pokušava s drugima podijeliti svoju opčaranost Dugom.
Dosta je knjiga napisano o papama, njihovim dobrim i lošim, za europsku, ali i svjetsku i crkvenu povijest značajnim i manje značajnim, korisnim i štetnim postupcima i odlukama, ali ni u jednoj od njih kao u ovoj Papinski grijeh. Strukture obmane autora Garryja Willsa, inače praktičnoga vjernika katolika, nije bilo moguće naći na povijesnim dokumentima te teološkim i filozofskim djelima utemeljenu analizu 'nekih' papinskih odluka i stavova kao npr. onih o holokaustu, antisemitizmu, kontroli rađanja, pobačaju, svećeničkom celibatu, rastavi braka, ženama-svećenicama, homoseksualnosti, pedofiliji, marijanskim pobožnostima, drugim religijama, znanosti i umjetnosti, itd.
Ova knjiga donosi relevantan znanstveni materijal za prosudbu ponajprije crkveno-povijesnih okolnosti pri donošenju nekih važnih crkvenih odluka, ali i za prosudbu (negativnih) posljedica tih odluka ne samo u okviru Katoličke crkve kao vjerske organizacije, nego i društava izgrađenih na zasadama zapadnoeuropske kršćanske civilizacije u kojima ta Crkva djeluje.
Svojim izuzetno dobrim poznavanjem crkvene povijesti, ali i povijesti papinstva posebno, G. Wills ovim djelom u središte zanimanja i razmatranja dovodi relevantna pitanja iz daljnje i bliže povijesti Katoličke crkve i njezinih struktura te uvijek iznova sugerira daljnje smjerove u istraživanju ove tematike a sve da bi se skinuo 'veo tajne' s mnogih doktrinarnih pitanja i odluka o njima, a koje donose osobe zaštićene „dogmom“ papine nepogrešivosti.
U tom smislu ova će knjiga, u kojoj autor na tako sustavan i znanstveno utemeljen način istražuje u kojoj mjeri je crkvena povijest „povijest prešućivanja, prikrivanja i laži“ te u kojoj mjeri je crkvena hijerarhija spremna autokritički promatrati svoju vlastitu poziciju, biti od velike koristi ne samo onima koji se u okviru svoje struke (teologija, opća povijest, povijest Crkve, povijest papinstva, itd.) bave ovom tematikom, nego i mnogima iz društvenih znanosti (npr. sociolozima religije), ali i zainteresiranim laicima.
Prof. dr. sc. Ivan Markešić,
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Poezija prvog dobitnika nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama Hrvoja Marka Peruzovića, inače slikara, skupljena u ovoj pozamašnoj, a s obzirom na autorovu plodnost opet tananoj zbirci, pokazuje da čista, dobra, stara poezija itekako živi i u novim medijima i vremenima i da autor nikako nije webizodist naše književne scene. Peruzović piše običnim vokabularom o svojoj svakodnevici, o svakodnevici kompleksnog čovjeka: pjesnika, slikara, prijatelja, poštovatelja, promatrača, vjernika…
Njegovi stihovi su nešto kao umjetnička dnevnica i dnevnik kojima se slavi intenzitet življenja. U poeziju je osim širom otvorenih čula nenametljivo ugrađeno iskustvo i naobrazba, a ovaj put od autorovih favoritesa ističemo Zvonimira Baloga i Ivana Slamniga. Dominantan ton je ležeran, najčešće u stihovima kojima se prozi bliski zapisi ritmiziraju, pa se u njima sretno spajaju razgovjetnost i iznenađenje-očuđenje, najčešće dano kroz jezičnu igru i poentu. K tomu Peruzović voli kombinirati humor i lucidnost, a voli se dotaći i paradoksa.
On je ludist koji se ne ludira, nego je naprosto takav, aforističar sa zrelom ironijskom distancom bez koje su aforizmi nepodnošljivi. Zbirka "Nekoga moramo voljeti (kako na webu tako i na zemlji)", siguran sam, trajat će dugo i na webu i na zemlji, jer poezija živi samo i jedino u svojim čitateljima, a ovaj naslov bi zbog svoje izravnosti i jednostavnosti pisanja o složenom mogao postati mali poetski bestseler.
Kruno Lokotar
POVEST ĆU VAS na kulinarsko i evolucijsko putovanje koje će otkriti da se domovina naših predaka ne nalazi na nekom udaljenom, gotovo nedostižnom mjestu, već da je ugrađena u naše gene i u naše prehrambene sklonosti uvjetovane kulturom. Zapravo postoje dinamične veze između naših kulinarskih sklonosti, gena, prehrane naših predaka i područja koja su oni dulje vremena nazivali svojim domom. Kad krenemo na put kako bismo shvatili dubinu ovih povezanosti, posjećivat ćemo otok za otokom i kontinent za kontinentom gdje su dijelovi priče najjasnije vidljivi. Na svakom od ovih lokaliteta vidjet ćemo da se pojedina etnička kulinarska tradicija širom svijeta ne sastoji od nasumičnih sastojaka koji su se zajedno našli eksperimentiranjem nekog glavnog kuhara. Umjesto toga, svaka etnička kuhinja odražava evolucijsku povijest određene ljudske populacije koja je reagirala na jestive biljke i životinje koje su se na određenom području mogle pronaći ili nabaviti trgovinom, te na bolesti, suše i pošasti koje su se ondje javljale. Naše će putovanje otkriti tragedije koje su ove etničke populacije zadesile kad god bi se našle protjerane iz svoje domovine ili kada bi otišle predaleko od svoje tradicije, zavedene stranom hranom i pićem. Ali ono će slaviti i svojevrstan povratak kući - trenutke kada osjećamo da su naši geni, naša kulturna tradicija i hrana koju jedemo u savršenom skladu - tako da su zdravlje našeg tijela, zajednice i okoliša jedna te ista stvar...
Sjajni Alen Bović nakon "Metastaza" ponovno je napisao dramatičan roman koji će vas ostaviti bez daha i promijeniti način gledanja na mnoge stvari koje ste uzimali zdravo za gotovo. Bolnički hodnici, unezvjerene pacijentice, doktori koji s gorčinom obavljaju svoj posao, korumpirani policajci, cajke i kokain, nemoralne ponude - slika je to hrvatskog društva ispisana hiperrealističnim perom i dinamičnim stilom.
O AUTORU:
Alen Bović je literarni pseudonim dr.Ive Balenovića, četrdesetogodišnjaka, liječnika ginekologa po građanskom zanimanju. U Konzorovoj biblioteci Godine nove, pod istim pseudonimom, Alen Bović, objavljen mu je 2006. roman-prvijenac "Metastaze". Roman je tiskan u tri izdanja te adaptiran za kazalište i igrani film. Kerempuhova predstava Metastaze proglašena je 2008. najboljom hrvatskom kazališnom predstavom, a igrani film Metastaze najboljim hrvatskim filmom 2009.
Vrijedi spomenuti gotovo zaboravljeni intervju koji je Althusser dao talijanskoj televiziji RAI 1980. Govoreći o svom intelektualnom razvoju, rekao je u kameru da je postao “komunist jer je katolik”: Nisam ja promijenio vjeru, utvrdio sam da je … moguće da duboko u sebi ostanem kršćanin, da ne idem u crkvu; što crkva danas znači, što predstavlja? Danas više ne tražite da ljudi idu u crkvu, zar ne? Ja ostajem katolik, to jest univerzalist, internacionalist, zar ne? Mislim da u komunističkoj partiji ima mnogo adekvatnijih sredstava za realiziranje univerzalnog bratstva.
Althusser zapravo ovdje kazuje da je prema njegovu uvjerenju komunizam kršćanstvo koje se realizira drugim sredstvima. Upravo to je ključna točka budući da postavlja određene filozofske i političke implikacije koje ne možemo ovdje dalje razmatrati zbog prirode i strukture ovog uvoda. Ali ih vrijedi nabrojiti: Althusserovo kršćanstvo tjera nas na (ponovno) razmišljanje o materijalizmu, partijskom obliku politike, univerzalizmu, klasama-bez-identiteta, dualizmu vjerovanja odvojenog od vjere (karakteristika ateističke borbe) nasuprot sasvim osobnoj vjeri bez vjerovanja, što doliči fundamentalizmu, itd. No, čak je i važniji aspekt Althusserovog kršćanskog djela i stava, kako naglašava Stanislas Breton, uvjerenje da “bez svojeg katoličkog obrazovanja u vrijeme mladosti Althusser, i ne samo on, vjerojatno nikada ne bi stigao na ‘put misli’, a mi dodajemo: i marksističkog mišljenja.”
— Agon Hamza, iz predgovora
Mnogi od onih koji danas tvrde da je marksizam staromodan to mogu reći samo zato što se prave da ignoriraju pitanja koja postavlja Althusser
— Étienne Balibar
Knjiga Hitchcockijanski pogled bavi se razmatranjem rubnih područja "kinematičkog načina proizvodnje", ukazuje na momente rastvaranja filmske percepcije u ljudskome glasu, nepostojećim objektima koji pokreću naraciju, fetišizaciji onoga što vidimo, kao i u utopijskoj želji o filmu kao univerzalnome jeziku. Razmatra razne vidove gledanja na kojima počiva vizualna ekonomija društva. Knjiga je inspirirana nizom teoretičara, od Ranciera, Laclaua, Foucaulta, Žižeka, Rothmana, Chiona ... do Barthesa, Mulvey, Bellera i Jamesona, koji svojom analizom Hitchcockovih filmova propituju odnos percepcije i zbilje.
Alberto Savinio (pravog imena Andrea Francesco Alberto de Chirico) mlađi je brat znamenitog grčko-talijanskog slikara Giorgia de Chirica. Ostavio je raznovrstan književni, likovni i glazbeni opus koji se – bogat referencama koje se odnose na njegov život – nudi kao svojevrsna višedimenzionalna biografija. Ličnost je to koja je po uspomenama iz djetinjstva Grk, po roditeljima Talijan, po obrazovanju Nijemac, a po kulturnoj težnji Francuz.
Zbirka priča "Gospodin Dido" (Il signor Dido) stoji na samom kraju Savinijeva opusa. Riječ je o dvadeset i osam pripovijedaka objavljivanih u dnevnim novinama Corriere della Sera između 1949. i 1952. godine, a koje su posthumno, 1978. godine, objedinjene i objavljene u cjelovitom izdanju. One pružaju uvid u gotovo sve elemente Savinijeve poetike i gotovo sve motive Savinijeva opusa.
Komičnu ironiju Savinio najčešće upotrebljava na tuđi račun, ali u ovom djelu, budući da je postao usamljen, neshvaćen, ranjiv, dobrovoljno postaje njezinom žrtvom. Usprkos jednoličnom okružju i rutiniranoj svakodnevici pozne dobi, gospodin Dido djetinjim žarom juri predjelima snova i mašte, često se nakaradno suprotstavljajući oštricama svijeta; dapače, mogli bismo reći da upravo ovdje, uhvaćen u “klopku” Doma i Obitelji, u kućnoj odjeći gospodina Dida-oca, gospodina Dida-supruga, gospodina Dida-domaćina, “intelektualni putnik” Savinio postiže najviše.
Sve do 1970-ih godina talijanska je kritika ignorirala Savinija, a onda ga je zasluženo vratila u život. Zahvaljujući jedinstvenosti, bogatstvu i suptilnosti svog osebujnog književnog, glazbenog i likovnog opusa, Savinio će nam – u ekstravagantnom društvu svojih brojnih alter ega – još dugo otkrivati tajne prolaze k punini naše duhovne stvarnosti.
