Pretraga
Prikaz 1585–1608 od 2128 rezultataSorted by latest
ŽUTA
R. F. Kuang
Mozaik knjiga
GOODREADSOV roman godine
Athena Liu mlada je zvijezda književne scene, a June Hayward nikako ne uspijeva pobjeći iz njezine sjene. Kada Athena iznenada umre, zanemarena June donosi impulzivnu odluku koja će joj život okrenuti naglavačke. Krade Athenin rukopis o sudbini kineskih radnika u Prvome svjetskome ratu i, u nedostatku vlastitih ideja, počinje polako raditi na njemu. Uostalom, Athena ga više ne može objaviti, a šteta bi bilo propustiti priliku za slavu… zar ne?
Dok uživa u ukradenoj slavi i pohvalama koje pristižu sa svih strana, pukotine u njezinoj laži postaju sve dublje. Kad dokazi počnu prijetiti da će okrenuti javnost protiv nje, June shvaća da Atheninoj sjeni ipak nije tako lako pobjeći. Morat će odlučiti koliko je daleko spremna ići kako bi zadržala sve ono što misli da joj s pravom pripada.
Žuta je šokantna, duhovita i napeta priča o rivalstvu, slavi i predrasudama, s neodoljivo nepouzdanom pripovjedačicom koja će vas istovremeno nasmijati do suza i zgroziti do srži. Među ostalima, osvojila je nagrade British Book Awards, American Book Awards, Indie Book Awards i Goodreads Choice Awards.
Roman koji je teško ispustiti iz ruku, a još teže zaboraviti. – Stephen King
Opako zadovoljavajuće… stvara ovisnost. – New York Times Book Review
Istovremeno briljantna satira koja spaja horor i humor, nijansiran pogled na rasu, naslijeđe, identitet i različitost u izdavačkoj industriji te iskren pogled na pakao društvenih medija. Ovo bi moglo biti Kuangino najbolje djelo do sada. – Boston Globe
Izvrsna satira autorice R. F. Kuang… Nemojte ovo propustiti. – Publishers Weekly
Ne pretjerujem kad tvrdim da je Kuang jedna od najvažnijih glasova u izdavaštvu danas. – Jesse Q. Sutanto, autorica uspješnice Dial A for Aunties
O autorici:
R. F. Kuang nagrađivana je autorica međunarodnih bestselera, epske trilogije Rat makova te hvaljenih romana Babel i Žuta. Njezina djela osvojila su nagrade Nebula, Locus, Crawford i British Book Award, a našla se i na prestižnim listama Time100 Next i Forbes 30 Under 30 koje ističu zvijezde u usponu u različitim područjima i industrijama.
Diplomirala je sinologiju na Sveučilištu Cambridge, a potom stekla i znanstveni magisterij na Oxfordu; trenutačno pohađa doktorski studij iz istočnoazijskih jezika i književnosti na Sveučilištu Yale.
U VRTLOGU OSVETE
Julie Garwood
Mozaik knjiga
Tama njezine prošlosti jedino je što može zaustaviti hladnokrvnog ubojicu…
Avery Delaney provela je čitav život pokušavajući zaboraviti bolne uspomene – majčino napuštanje, brutalno ubojstvo svoje bake i napad koji je jedva preživjela. Te su je traume oblikovale u briljantnu FBI analitičarku s nevjerojatnim instinktom za pravdu.
Planirani odmor u luksuznom odmaralištu s voljenom tetom Carolyn trebao je biti prilika za predah. Umjesto toga, postaje smrtonosna zamka. Carolyn nestaje bez traga, a Avery slijedi tragove koji je vode do opasnog čovjeka mračnih namjera. Monk je plaćeni ubojica, šarmantan, nemilosrdan i smrtonosan, a Avery mora upotrijebiti sve svoje vještine kako bi ga nadmudrila i spasila jedinu obitelj koja joj je preostala.
Romantični triler U vrtlogu osvete Julie Garwood donosi adrenalin, tajne i smrtonosnu igru u kojoj je svaki korak borba za život.
O autorici:
Otkako joj je 1985. godine objavljen prvi roman, Nježni ratnik, Julie Garwood niže uspješnicu za uspješnicom, uključujući Bijelu ružu, Crvenu ružu, Posljednju ružu, Lavlju družicu, Princa na bijelom konju i Vjenčanje. Njezina su djela prevedena na više desetaka jezika i prodana u više od 40 milijuna primjeraka. Bilo da piše o srednjovjekovnoj Škotskoj, Engleskoj u doba regentstva ili suvremenoj Louisiani, Garwood se uvijek vraća svojim omiljenim temama: obitelji, odanosti i časti. Sama kaže da joj je cilj natjerati čitatelje „da se smiju i plaču i zaljube. U stvari, želim da barem nakratko pobjegnu u drugi svijet i poslije se osjećaju kao da su bili u velikoj pustolovini.“
U vrtlogu osvete treći je nastavak serijala Buchanan-Renard u kojem Garwood majstorski spaja strastvene ljubavne zaplete s trilerima koji će vas držati na rubu sjedala. Otkrijte i prvi i drugi nastavak serijala, Kradljivac srca i U ime milosrđa.
Ponos i predrasude – 250. godina Jane Austen
Jane Austen
Mozaik knjiga
Ponovno otkrijte jedan od najvećih ljubavnih romana svih vremena – bezvremensko remek-djelo koje i danas očarava milijune čitatelja.
Elizabeth Bennet pametna je, duhovita i ne podnosi pretencioznost. Fitzwilliam Darcy ponosit je, šutljiv i na prvi pogled djeluje hladno i arogantno. No ispod britkih riječi i suzdržanih pogleda oboje kriju mnogo više. U svijetu u kojem izgled, položaj i ugled znače sve, Austen gradi priču koja ruši sva pravila i pokazuje što se događa kada se prava ljubav probije kroz zidove društvenih očekivanja.
Ponos i predrasude roman je koji je oblikovao ljubavni žanr, osvojio generacije čitatelja i postao jedno od najčitanijih djela svjetske književnosti. Elegantna proza, oštroumni dijalozi i nezaboravni likovi čine ovu priču neodoljivom, sa snagom koja ne blijedi kroz stoljeća.
Ovo posebno jubilarno izdanje Ponosa i predrasuda povodom 250. obljetnice rođenja Jane Austen dostupno je i u kompletu uz Emmu, Razum i osjećaje te Uvjeravanje.
Jer tko je jednom zavolio Elizabeth i Darcyja, zna da prava ljubav nikad ne izlazi iz mode.
O autorici:
Jane Austen (1775. – 1817.) jedna je od najslavnijih engleskih književnica, čije su pronicljiva, duhovita i društveno oštroumna djela osvojila čitatelje diljem svijeta. Najpoznatija je po svojih šest romana, koji su i više od dva stoljeća nakon objave zadržali trajnu popularnost i književnu važnost: Razum i osjećaji (1811.), Ponos i predrasude (1813.), Mansfield Park (1814.) i Emma (1815.), dok su Opatija Northanger i Pod tuđim utjecajem objavljeni posthumno 1818. godine.
Uoči 250. obljetnice njezina rođenja, proslavite bezvremenski čar Jane Austen posebnim kompletom koji obuhvaća njezina četiri najpoznatija romana – klasika koji i dalje očaravaju generacije čitatelja.
Gregov dnevnik – Lijevo smetalo
Jeff Kinney
Mozaik knjiga
Gregov dnevnik: Lijevo smetalo je sedmi nastavak urnebesno duhovitog Gregova dnevnika.
Ljubav je u zraku – što bi to trebalo značiti našem Gregu Heffleyju?
Čim se u školi pročulo za ples za Valentinovo, nitko ne govori ni o čemu drugom. Svi su jako uzbuđeni, a Gregov život pretvara se u potpuni kaos. Dok pokušava pronaći pratilju, gaće mu se tresu od straha da u tome neće uspjeti i da će na ples poći SASVIM SAM. Naravno, i njegov najbolji prijatelj Rowley mogao bi izvisiti, ali Gregu to i nije neka utjeha. Tko bi želio na školski ples ići s najboljim prijateljem?
Sreća će se ipak nasmiješiti našem žgoljavcu pa će nakratko povjerovati da je od kržljavca evoluirao u frajera i pronašao curu koju će voditi na ples (postoji neka koja je pristala ići s njim). Ali gdje se tu uklapa Rowley? Sreća je prevrtljiva, a cure nepredvidive. Tko je frajer, a tko lijevo smetalo?
Gregov dnevnik: Lijevo smetalo preveo je Ivan Zorić.
Ostale Gregove dnevnike potražite ovdje.
ČOVPAS MICKO KID/2025
Dav Pilkey
Mozaik knjiga
Knjiga Čovpas i Micko Kid autora Dava Pilkeyja donosi novu humorističnu i akcijom ispunjenu avanturu, gdje omiljeni junak Čovpas udružuje snage s Mickom Kidom.
Od autora svjetskog hita Kapetana Gaćeše, dolazi hit-serija strip-romana o novom-starom junaku ČOVPASU!
U novom nastavku Čovpas i Micko Kid saznajte da li je Čovpas je pronašao savršenog pomoćnika.
Ovo je priča o dobru…priča o zlu…priča o junacima.
“Urnebesno duhovito i originalno.“ — School Library Journal, recenzija s 5 zvjezdica
“Potpun, nesputan užitak.“ — Booklist, recenzija s 5 zvjezdica
“Čitatelji (svih dobi) hihotat će se od početka do kraja.” — Publishers Weekly, recenzija s 5 zvjezdica
O autoru stripa Čovpas i Micko Kid:
Kad je Dav Pilkey bio klinac, patio je od poremećaja smanjene pozornosti, disleksije i problema u ponašanju. Dav je toliko ometao nastavu da bi ga nastavnici svakoga dana izbacili iz razreda da sjedi u hodniku. Srećom, Dav je volio crtati i smišljati priče. Provodio je vrijeme na školskim hodnicima smišljajući svoje stripove. U drugom razredu, Dav Pilkey nacrtao je strip o superjunaku po imenu Kapetan Gaćeša. Učiteljica ga je poderala i rekla mu da ne može ostatak života provesti crtajući blesave stripove. Srećom, Dav je nije ozbiljno shvatio…
O koloristu:
Jose Garibaldi odrastao je u južnom dijelu Chicaga. Kao klinac, bio je sanjar i često je crtao, a sada mu je i jedno i drugo postalo životnim zanimanjem. Jose je profesionalni ilustrator, slikar i crtač stripova, a radi za Dark Horse Comics, Disney, Nickelodeon, MAD Magazine i mnoge druge. Živi u Los Angelesu, u Kaliforniji, sa svojom suprugom i njihovim mačkama.
Ostale knjige o Dava Pilkeya potražite ovdje, a možete ih čitati u izvrsnom prijevodu Ozrena Doležala.
PACIJENTOVA TAJNA
Loreth Anne White
Mozaik knjiga
Roman Pacijentova tajna držat će vas u neizvjesnosti do same završnice. Činjenica da je inspiriran stvarnim zločinom koji je potresao Kanadu čini ga još uvjerljivijim.
Unakaženo tijelo trkačice pronađeno je podno litice na rubu idilične obalne zajednice Story Covea.
Lily Bradley, čuvena psihoterapeutkinja, živi u savršenoj kući sa svojim cjenjenim suprugom profesorom i njihovo dvoje djece. Njezin je život savršen – novca joj ne manjka, omiljena je u zajednici, a njezina je krvava tajna sigurna.
Senzualna i neobuzdana Arwen stiže u gradić sa sinom na suvozačevu mjestu svoga oslikanog kombija. Preko noći, njezina prisutnost prijeti razotkriti sve što su stanovnici Story Covea tako očajnički htjeli zadržati za sebe.
Sumnjive okolnosti koje okružuju neprepoznatljivo truplo trkačice u grad dovode detektivku Rue Duval. Iako zna da mora riješiti ovaj slučaj, dušu joj razdire pitanje: želi li ga riješiti?
“Autorica sjajno drži čitatelje u neizvjesnosti dok skida slojeve naizgled savršene obitelji kako bi otkrila šokantnu istinu.” – Publishers Weekly
O autorici romana Pacijentova tajna:
Loreth Anne White nagrađivana je autorica kriminalističkih trilera koji su prodani u više od dva milijuna primjeraka. Živi na Pacifičkom sjeverozapadu i vrijeme provodi u Victoriji na otoku Vancouver. Kad ne piše ili ne smišlja nove slučajeve, može je se pronaći na jezerima, oceanu ili na šumskim puteljcima sa psom, gdje se trudi – neuspješno – izbjeći medvjede.
Ostale krimiće potražite ovdje.
DNEVNIK PAULINE P.
Sanja Polak
Mozaik knjiga
Paulinu P. poznaju već sva djeca, a ova simpatična djevojčica našla je svoje mjesto i u školskoj lektiri.
Paulina P. je razgovorljiva, puna ideja, snalažljiva i maštovita.
Svoju životnu školu odrađuje promatrajući kako se ponašaju njezini roditelji, prijatelji, bake, profesori ili susjedi. Gleda, sluša i razmišlja što joj se događa.
PONOS I PREDRASUDE/RETRO
Jane Austen
Mozaik knjiga
Možda najomiljenija, a zacijelo najpoznatija knjiga Jane Austen, Ponos i predrasude klasičan je ljubavni roman. Ljubav, nesporazumi, potraga za savršenim muškarcem kao i izbjegavanje nesavršenog, teme su romana Ponos i predrasude, a relevantne su danas kao što su uvijek bile.
To je čarobna i vječna priča o Lizzy Bennet, jednoj od najsimpatičnijih književnih junakinja, i ponosnom gospodinu Darcyju, o pravoj ljubavi, obiteljima, varalicama i herojima i, naravno, ponosu i predrasudama.
ADELINE: OPSESIJA
H. D. Carlton
Mozaik knjiga
Adeline: Opsesija
U ovoj zapanjujuće intrigantnom romanu pratimo sudbinu Adeline Reilly, mlade spisateljice koja se nakon smrti bake seli u obiteljsku kuću Parsons Manor u državi Washington. Dok se smješta u ovu pomalo jezovitu gotičku viktorijansku kuću, Adeline počinje otkrivati tajne o povijesti svoje obitelji i ukletoj prošlosti imanja, a koje se tiču i njezine prabake. Bila je meta opsesivnog muškarca koji ju je uhodio te s kojim se upustila u strastvenu vezu prije nego što je ubijena.
Sada, dok očajnički traži istinu o prabakinu umorstvu, Adeline se nađe u istoj situaciji kao i ona – i nju uhodi vrući progonitelj potajno prateći svaki njezin korak. Unatoč upozorenjima, njihova međusobna privlačnost vodi ih u opasnu igru mačke i miša.
Roman, trenutno jedan od velikih bestselera na Amazonu i hit o kojem svi pričaju na društvenim mrežama, dotiče se kontroverznih tema poput trgovine ljudima, uhođenja, opsesije, granice između seksualnog pristanka i napada, stavljajući likove u nemilosrdne moralne dileme. Knjiga je to koja će vas odvesti u svijet mračnih tajni, skrivenih želja i neodoljivih strasti te uzdrmati do temelja.
“Adeline: Opsesija izvanredna je priča o obmani, dubokoj ljubavi i neodoljivom utjecaju opsesije.” – Books & Review
O autorici romana Adeline: Opsesija:
H. D. Carlton je odrasla u malom gradu u Ohiju. Danju obavlja dosadne odrasle stvari, a noću pretvara svoju maštu u riječi dok joj mačka pleše po njoj. Nekoć je objavljivala pjesme, ali sada se posvećuje pretvaranju poezije u priču. Priču koja uključuje zlokobne svjetove s najgorom vrstom negativaca.
Više o H. D. Carlton saznajte na hdcarlton.com. Pretplatite se na newsletter za novosti, darivanja i posebne ponude
TOM LAKE
Ann Patchett
Profil knjiga
Ljubavna priča ide dalje od onog što smo drugima spremni ispričati…
Meditacija o ljubavi, obitelji te životima koje su roditelji vodili prije nego što su im se rodila djeca. Podjednako elegičan i pun nade, ovaj se roman bavi značenjem i mogućnosti sreće dok se svijet raspada.
Roman u kojem valja uživati,
takvi se pojave tek s mijene pa na uštap.
The San Francisco Chronicle
Tiha knjiga koja umiruje… izrazito svjesna ljudske nemogućnosti da uživamo u malim stvarima.
The New York Times
Patchett je na vrhuncu svojega umijeća.
Publishers Weekly
Opojno putovanje u prošlost, uz pomno izvezenu priču koja nam istovremeno neprestano pomiče tlo pod nogama.
Literary Hub
Subverzivno mudro.
The New Yorker
Tom Lake
U proljeće 2020. Larine tri kćeri vratile su se na obiteljsko imanje, veliki voćnjak u sjevernom Michiganu. Dok beru trešnje, mole majku da im pripovijeda o Peteru Dukeu, slavnom glumcu s kojim je prije podosta godina bila u vezi te dijelila pozornicu u kazališnoj trupi po imenu Tom Lake. Dok se Lara prisjeća prošlosti, kćeri analiziraju vlastiti odnos s majkom i prisiljene su ponovno promisliti o svijetu oko sebe i svemu što su dotad mislile da znaju.
Kao i u svojim drugim romanima, Ann Patchett spaja magnetičnu pripovjedačku vještinu s prodornim uvidima u obiteljske odnose. Rezultat je inteligentno i tankoćutno ispripovijedana bogata i lucidna priča koja nam ponovno pokazuje zašto je njezina autorica jedna od najcjenjenijih spisateljica današnjice.
“Kao prodorno propitivanje odnosa između kazališta i života, romanse i realizma, Tom Lake možda je najbolji roman Ann Patchett dosad.”
The Boston Globe
“Tom Lake bavi se romantičnom ljubavi, bračnom ljubavi i majčinskom ljubavi, ali isto tako i ljubavi prema životinjama, prema pričama, zemlji i drveću i onom sićušnom, crvenom, okruglastom voću koje nazivamo trešnjama… Velikodušna spisateljica u svom devetom romanu opet pogađa u sridu.”
The Washington Post
“Ann Patchett plete sofisticiranu i bogatu tematsku mrežu… koja u sebi nosi samu prirodu naracije, stalan razvoj odnosa u obitelji i složenu međuigru svjesnih odabira i sudbine… Te isprepletene niti vrhunac dosežu opisom koji je istovremeno duboko tužan, kao i nježno životno pozitivan. Snažan i promišljen roman potvrđuje status Ann Patchett kao jedne od ponajboljih suvremenih spisateljica.”
Kirkus Reviews
“Tom Lake govori o ljubavi u njezinim mnogim pojavnim oblicima. Ali jednako se tako bavi i smrću i efemernim stvarima te tako prokleto brzom protoku vremena. Posrijedi je svojevrsna elegija, obećanje životne čarolije, bez obzira na sve.”
The Los Angeles Review of Books
“Kako se ovaj očaravajući i pronicljiv roman pred nama razmata, Ann Patchett u stanju je svaku misao i ugođaj predstaviti sjajno, energično živima, pri čemu elegantno stvara kontrapunkt prolaznog s ozbiljnošću bezvremenskog, pa u trešnjama i višnjama doživljavamo odraze ljubavi i gubitka.”
Booklist
O autorici
Ann Patchett američka je spisateljica i dobitnica nagrade PEN/Faulkner te nagrade Orange 2002. godine za svoj četvrti objavljeni roman Bel Canto.
Rodila se 1963. u Los Angelesu, a sa šest se godina s obitelji preselila u Nashville, gdje je i danas živi te vodi knjižaru Parnassus Books.
Uz nagrađeni Bel Canto objavila je i romane The Patron Saint of Liars (1992.), Taft (1994.), The Magician's Assistant (1997.), Run (2007.), State of Wonder (2011.), Commonwealth (2016.). Roman Nizozemska kuća bio je u finalu Pulitzerove nagrade za književnost 2020. godine.
Tom Lake njezin je deveti roman.
NEŠTO CRVENO POKRAJ CESTE
Anne Tyler
Profil knjiga
Roman dobitnice Pulitzerove nagrade.
Sjajan, iznimno hvaljen roman o pogrešnim pretpostavkama, drugim šansama i snazi veza koje ostvarujemo jedni s drugima. Roman jedne od ponajboljih američkih autorica našeg doba odmah nakon objavljivanja postao je bestseler te je uvršten u širi izbor nagrade Booker.
Iznimno duhovito i potresno.
Boston Globe
Toplo, mudro i prepuno briljantno ostvarenih likova.
Sunday Times
Čarobnica!
Mail on Sunday
U vremenu u kojem živimo svima nam treba više Anne Tyler.
New York Times
Čisti užitak od početka do kraja!
Daily Mail
Nešto crveno pokraj ceste
Zastane li on ikada da bi razmislio o svom životu? O njegovu značenju, o svrsi? Smeta li mu pomisao da će idućih trideset ili četrdeset godina provesti na isti način? Nitko ne zna. A sasvim sigurno nitko ga nije ni pitao. Micah Mortimer muškarac je u ranim četrdesetima, muškarac koji se svojih rutina i pravila tvrdoglavo pridržava, neovisno o tome je li riječ o poslu, čišćenju stana ili odnosu s ljudima koji ga okružuju. No njegov svijet ozbiljno se uzdrma kad mu prijateljica – Micah smatra da nema smisla koristiti izraz djevojka u njihovim godinama – kaže da će se morati iseliti iz stana u kojem živi, a na vratima mu se pojavi mladić koji vjeruje da je Micah njegov otac. Vijesti su to koje bi mogle našem junaku ne samo uzdrmati nego i zauvijek promijeniti život.
“Puno više od zaplitanja i rasplitanja pripovjednih očica, Tylerovu zanima slojevito, duboko i nijansirano profiliranje likova koji gotovo da oživljavaju pred čitateljem. Malo je pisaca koji su u stanju na ograničenom prostoru jedan isprva plošni, papirnati karakter napumpati do punog volumena i učiniti ga familijarno bliskim svima koji posegnu za knjigom. Osim što je priča o usamljenosti, pogrešnim izborima i novim počecima, roman Nešto crveno pokraj ceste na veoma suptilan način bavi se i suvremenom, dakle, raslojenom Amerikom. Autorica to ne čini nametljivo i glasno, stran joj je svaki pamfletistički predumišljaj, pa i dalje neće biti zanimljiva medijima koji vole glodati kosti društvenih kontroverzi, ali joj nitko ne može osporiti da je onako usput, sve kao da neće, između korica ovoga romana ponudila i poražavajući kroki društvenog prezenta u kojemu ljudi zrele dobi ili u jeseni života i dalje žive u slabo održavanim unajmljenim stanovima ili čak djecu podižu u automobilima, a rintanjem na dva posla mogu zaraditi samo za ručak i večeru.”
Ivica Ivanišević, Slobodna Dalmacija
“Naoko je ovdje malo sastojaka za neku dobru i uzbudljivu priču. Nema velike ljubavi koja lomi srce, ni strasti koja lomi krevete, krvavih ubojstava, ni igre mačke i miša na par stotina stranica psihološkog trilera, nema detalja iz povijesti, a kamoli nekih špijuna. Nema čak ni zlog zubara koji će nevinom trkaču kad-tad povaditi zube. A opet je Anne Tyler, američka književnica koja je za svoj roman Vježbe disanja iz 1988. godine dobila Pulitzerovu nagradu, napisala sjajan roman. Nešto crveno pokraj ceste pričom o rutini jednog čovjeka u stanju je otvoriti oči mnogima, pokazati kako je lako skliznuti u tu nepodnošljivu lakoću življenja u ničemu.”
Bojana Radović, Večernji list
O autorici
Anne Tyler (1941.) američka je spisateljica i književna kritičarka koju se najčešće uspoređuju s Johnom Updikeom, Jane Austen i Eudorom Welty. Autorica je romana: Raznizane godine, Vježbe disanja, Slučajni turist, Nekoć kad smo bili odrasli... Dobitnica je brojnih prestižnih priznanja: Pulitzer, Janet Heidinger Kafka, Udruženja američkih knjiženih kritičara... Nemoguća djevojka izvorno je objavljena u ediciji Hogarth Shakespeare unutar koje neki od najpoznatijih autora svijeta objavljuje romaneskne obrade drama engleskog klasika, a u sklopu iste edicije objavljen je i Vražji okot Margaret Atwood. Oba romana objavljena su u izdanju Profila
KRADLJIVICA KNJIGA
Markus Zusak
Profil knjiga
Neponovljiva priča o ljubavi i smrti, djelo koje od svog objavljivanja oduševljava čitatelje diljem svijeta.
Ovaj je roman objavljen s dvije različite naslovnice. Birajte prilagođenu naslovnicu izvornika (s ilustracijom) ili nagrađenu naslovnicu hrvatskog dizajnerskog studija. Za više detalja otvorite dolje rubriku "Više informacija".
Ona vrsta knjige koja može promijeniti život.
The New York Times
Veličanstvena knjiga koju ćete preporučivati svima koje sretnete.
Herald Sun
Elegantno i potresno… Prekrasno i važno.
Kirkus Reviews
Kradljivica knjiga
Priču iz 1939. godine i Njemačke kojom vladaju nacisti pripovijeda sama Smrt. Djevojčicu Liesel i njezina mlađeg brata majka je prisiljena povjeriti udomiteljima, a kad na putu prema novom domu Lieselin brat umre, djevojčica na njegovu grobu pronalazi knjigu uz koju će naučiti čitati i koja će joj promijeniti život. To je početak priče koja istražuje snagu riječi: njihovu moć da potaknu, uništavaju, ali i liječe. Gaseći žeđ za čitanjem, Liesel postaje kradljivica knjiga spašavajući ih iz lomača, skrivajući, čitajući…
Roman o djevojčici i Smrti saga je o nadi i ljepoti koje opstaju usred užasa i tuge, zasluženo slavljen kao djelo koje se pamti. Kradljivica knjiga Markusa Zusaka prevedena je na više od 40 jezika i prodana u milijunima primjeraka diljem svijeta. Po nagrađivanom romanu australskog pisca snimljen je i veliki filmski hit u režiji Briana Percivala.
“Čudesno izbalansirano pripovijedanje. ‘Kradljivica knjiga’ jest roman zadivljujućeg zamaha, majstorski ispričan.”
The Guardian
“Knjiga koja zaslužuje mjesto uz ‘Dnevnik Anne Frank’ i ‘Noć Elieja Wiesela’. Čini se da joj je suđeno da postane klasik.”
USA Today
“Sveobuhvatna, poetična i divno uobličena priča.”
The Daily Telegraph
O autoru
Markus Zusak nagrađivani je australski pisac rođen 1975. u Sydneyju u obitelji imigranata iz Austrije i Njemačke. Pisanjem se počeo baviti još u srednjoj školi, a 1999. objavljuje svoj romaneskni prvijenac The Underdog, prvi dio trilogije za mlade o braći iz radničke obitelji Wolfe. Uslijedili su nastavci trilogije: Fighting Ruben Wolfe i When Dogs Cry, a saga inspirirana odrastanjem autora i njegova brata osvojila je čitatelje i kritičare. Pohvale kritike, kao i nagrade, pratile su i autorov četvrti roman, priču o maloljetnom taksistu, Ja sam glasnik. No Kradljivica knjiga (2005.) donijela mu je svjetsku slavu. Ubrzo nakon objavljivanja roman je postao bestseler, preveden diljem svijeta. Kradljivica knjiga, dočekana unisonim oduševljenjem kritike, samo na ljestvici najprodavanijih knjiga New York Timesa provela je više od desetljeća. Po romanu je 2013. snimljen i film u produkciji Twentieth Century Foxa u kojem naslovne uloge tumače Geoffrey Rush, Emily Watson i Sophie Nélisse. Godine 2018., nakon trinaest godina pauze, Markus Zusak objavio je šesti roman Od Claya most.
IGRE GLADI – SVITANJE NAD ŻETVOM
Suzanne Collins
Profil knjiga
Najpopularnija serija distopijskih romana na svijetu se nastavlja!
Serijal preveden na 53 jezika.
Prodan u više od vrtoglavih 100 milijuna primjeraka.
Gotovo šest je godina bio na ljestvici najprodavanijih knjiga The New York Timesa.
Filmovi snimljeni prema ovom serijalu zaradili su više od 3 milijarde dolara.
Ovaj serijal posjeduje političku strast 1984., nezaboravno nasilje Paklene naranče, maštovit ambijent Kronika iz Narnije i originalnost s mnogo detalja Harryja Pottera.
New York Times Book Review
Igre gladi – Svitanje nad žetvom
Prvotna trilogija, koju su činili romani Igre gladi, Plamen i Šojka rugalica, objavljena je između 2008. i 2010. godine, a na desetu obljetnicu posljednjeg nastavka izišao je i roman Balada pjevica i zmija. Svitanje nad žetvom peti je nastavak ovog popularnog serijala, kronološki smješten između Balade i trilogije.
U serijalu Igre gladi Suzanne Collins dočarala nam je svijet apokaliptične Amerike. Trilogija Igre gladi osvojila je publiku zahvaljujući hrabroj i beskompromisnoj junakinji Katniss Everdeen koja je uspjela prekinuti zastrašujući, višedesetljetni niz nasilja nad djecom. U Baladi pjevica i zmija upoznali smo mladog budućeg diktatora Coriolanusa Snowa koji je od pristojnog mladića postao ubojiti predsjednik. U Svitanju nad žetvom doznajemo kako je Haymitch Abernathy, simpatični i uglavnom pijani mentor Katniss Everdeen, osvojio Igre gladi. U ovome je romanu Suzanne Collins vješto povezala sve nastavke, prikazavši nezaboravne likove u čije će živote čitatelji u potpunosti uroniti.
U zoru na dan žetve jubilarnih, pedesetih Igara gladi šesnaestogodišnji Haymitch Abernathy pokušava, koliko god može, ignorirati strah i pritisak zbog dvostruko većeg broja posvećenika koji će toga dana biti odabrani. Želi što brže obaviti poslove i družiti se sa svojom djevojkom Lenore Dove. No kad pročitaju njegovo ime, svi mu se snovi ruše. Odlazi u Kapitol i u arenu koju može preživjeti samo jedno od četrdeset i osmero djece iz dvanaest okruga.
Silovit, silno napet i prekrasno dirljiv roman s izuzetnim, inspirativnim likovima podsjetit će čitatelje zašto je serija Igre gladi doživjela takav uspjeh.
O autorici
Suzanne Collins debitirala je serijom Kronike iz Podzemlja, a svjetsku je slavu stekla Igrama gladi.
Godine 2010. uvrštena je na Timeov popis 100 najznačajnijih osoba.
Entertainment Weekly svrstao ju je 2010. godine na svoj popis 100 najutjecajnijih osoba.
Fast Company uvrstio ju je 2011. godine na popis 100 najkreativnijih osoba u poslovnom svijetu.
Dobitnica je nagrade Authors Guild Award za osobit doprinos književnoj zajednici zbog dokazivanja da književnost za mlade ima jedinstvenu moć promijeniti život i stvoriti ljubitelje knjiga za cijeli život.
Časopis Time uvrstio je Katniss Everdeen na popis 100 najutjecajnijih osoba koje nikad nisu postojale.
GENIJALNA PRIJATELJICA – izdanje 2024.
Elena Ferrante
Profil knjiga
BROJ 1 MEĐU 100 NAJBOLJIH KNJIGA 21. STOLJEĆA PO IZBORU NEW YORK TIMESA
Prvi dio moćne sage o ženskom prijateljstvu koja je postala književni hit desetljeća.
Veličanstveni roman koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim, neusporediv s bilo čim dosad objavljenim.
The Guardian
Genijalna prijateljica
Pedesete godine prošlog stoljeća. Na ulicama siromašnog predgrađa Napulja upoznat će se dvije djevojčice; Elena i Lila. Jedna blaga i željna priznanja onih koji je okružuju, druga žestoka, nepokolebljiva i samosvjesna do najmanjeg atoma svog bića. Dvije djevojčice tu će započeti kompleksno, ali iznimno prijateljstvo koje će odrediti njihove sudbine.
Roman “Genijalna prijateljica” prvo je poglavlje priče o Eleni i Lili, prvi dio tetralogije o nezaboravnim junakinjama koje nastoje stvoriti život u okrilju zagušujuće, nasilne kulture. Djelo, koje se čita i kao izuzetna raskošna freska društva tijekom više desetljeća, Eleni Ferrante donijelo je svjetsku slavu, unisono oduševljenje kritike diljem svijeta, a njezini čitatelji i kritičari suglasni su u ocjeni – ovo je veličanstvena proza našeg doba.
„Romani Elene Ferrante toliko su intenzivno i nasilno osobni, doimaju se kao blistava ispovijest pred očima čitatelja.“
The New Yorker
„Svi bi trebali čitati sve na čemu piše ime Elena Ferrante.”
The Boston Globe
O autorici
Elena Ferrante umjetničko je ime talijanske spisateljice čiji identitet nije poznat javnosti jer ga taji još od objave svojeg prvog romana "Mučna ljubav" 1992. O tome tko stoji iza pseudonima, ne zna se mnogo, ali ono što je sigurno jest da je riječ o osobi koju vodeći svjetski kritičari i teoretičari smatraju jednim od najvažnijih imena suvremene svjetske književnosti. Kritičari diljem svijeta ubrajaju je među najvažnije svjetske autore našeg doba, časopis Foreign Policy 2014. uvrstio ju je među 100 najutjecajnijih svjetskih intelektualaca, a časopis Time 2016. među 100 najutjecajnijih pisaca svijeta. Na hrvatskom su objavljeni prijevodi njezinih romana "Dani zaborava", "Mučna ljubav" "Lažljivi život odraslih", "Mračna kći" te tetralogije koju čine romani: "Genijalna prijateljica", "Priča o novom prezimenu", "Priča o onima koji bježe i onima koji ostaju" te "Priča o izgubljenoj djevojčici", a koja joj je donijela i svjetsku slavu.
TRI ROMANA HALED HOSEINI
Khaled Hosseini
Laguna
Haled Hoseini
Haled Hoseini je rođen 1965. godine u Kabulu, u Avganistanu. Njegov otac bio je diplomata u Ministarstvu spoljnih poslova Avganistana, a njegova majka je predavala farsi i istoriju u velikoj srednjoj školi u Kabulu. Ministarstvo spoljnih poslova šalje njegovu porodicu 1970. godine u Teheran, gde je njegov otac radio u avganistanskoj ambasadi.
U Teheranu su živeli do 1973, kada su se vratili u Kabul. Jula 1973, u noći kada je rođen najmlađi Hoseinijev brat, zbačen je avganistanski kralj Zahir Šah u državnom udaru, koji je bez krvi organizovao kraljev rođak Daud Kan. U to vreme, Hoseini je išao u četvrti razred, i već je bio otkrio književnost i bio očaran brojnim knjigama koje je čitao.
Avganistansko Ministarstvo spoljnih poslova 1976. godine još jednom premešta Hoseinijevu porodicu, ovog puta u Pariz. Bili su spremni da se vrate u Kabul 1980, ali je do tada Avganistan već doživeo krvavi komunistički prevrat i invaziju sovjetske vojske. Hoseinijevi su tražili i dobil politički azil od Sjedinjenih Američkih Država. Hoseinijeva porodica se u septembru 1980. preselila u San Hoze u Kaliforniji. Njegov otac je radio nekoliko poslova istovremeno i uspeo je da obezbedi svojoj porodici život bez socijalne pomoći. Haled Hoseini je maturirao 1984. i upisao se na Univerzitet Santa Klara, gde je diplomirao na osnovnim studijama iz biologije 1988. godine. Sledeće godine upisao se na medicinski fakultet „San Dijego“ Kalifornijskog univerziteta, gde je 1993. diplomirao. Završio je stažiranje u bolnici „Sidar-Sinaj“ u Los Anđelesu i 1996. započeo bavljenje internom medicinom. Međutim, njegova prva ljubav uvek je bilo pisanje.
Hoseini ima žive, nežne i lepe uspomene na mirnodopsku presovjetsku eru Avganistana, kao i na svoja lična iskustva sa avganistanskim Hazarima (plemena u Avganistanu, Pakistanu i Iranu). Jedan Hazar posebno je imao uticaja na malog Haleda – bio je to tridesetogodišnjak po imenu Husein Kan, koji je radio za Hoseinijeve dok su živeli u Iranu. Kada je Haled bio u trećem razredu, učio je Kana da čita i piše. Iako je njegov odnos sa Huseinom Kanom bio kratkotrajan i više zvaničan, Haled se uvek sećao topline i privrženosti koja se razvila među njima – to je odnos koji se odrazio u njegovom prvom romanu „Lovac na zmajeve“ (Laguna, 2006).
U maju 2007. godine objavio je drugi roman „Hiljadu čudesnih sunaca“ (Laguna, 2008). Obe knjige prodate su u preko 10 miliona primeraka u SAD i više od 38 miliona primeraka širom sveta.
Hoseini je 2006. imenovan za ambasadora dobre volje UNHCR-a, Agencije za izbeglice Ujedinjenih nacija. Nadahnut putovanjem u Avganistan u svojstvu ambasadora UNHCR-a osnovao je neprofitnu Fondaciju Haled Hoseini za humanitarnu pomoć Avganistancima. Živi u severnoj Kaliforniji.
Za više informacija o Haledu Hoseiniju posetite sledeće veb-sajtove: www.khaledhosseini.com i www.khaledhosseinifoundation.org.
Foto: Elena Seibert
UTEMELJITELJI HRVATSKE – A PROJEKT
Grupa autora
Mozaik knjiga
Knjiga „Utemeljitelji Hrvatske – A projekt“ predstavlja upravo one ljude iz hrvatske prošlosti koji su bili predvodnici promjena, začetnici u reformama, osnivači kulturno-povijesnih i znanstvenih ustanova, utemeljitelji raznih znanstvenih disciplina. Ljude koji su bili prvi u nečemu; koji su, primjerice, skladali prvu hrvatsku operu, izrekli prvi govor na hrvatskom jeziku u Saboru, napisali prvi roman i gramatiku, nacrtali prvu cjelovitu kartu hrvatskih zemalja … Bilo je mnogo onih koji su uživali daleko veći ugled i slavu, čija su djela bila čitanija, čije su političke zasluge bile veće, čiji su glazbeni stavci bili izvođeniji, no samo su ovi ljudi bili pokretači društvenih, političkih i kulturnih promjena.
U knjizi je ukupno 27 biografija, u kojima je predstavljeno 29 znamenitih osoba, jer smo u biografijama objedinili dvojicu tvoraca hrvatske himne i dvojicu utemeljitelja hrvatske arheologije. Sve tekstove u ovom svečanom izdanju napisalo je dvanaest stručnjaka s vodećih hrvatskih ustanova, poput Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, Hrvatskog instituta za povijest i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Izuzetnoj privlačnosti knjige, uz stručne tekstove koji su pisani jezikom razumljivim širem krugu čitatelja, pridonosi bogata slikovna građa, prikupljena u najeminentnijim muzejskim i arhivskim ustanovama u nas.
O autorima:
SUZANA COHA profesorica je na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na kojem predaje kolegije iz hrvatske i svjetske književnosti te književne i medijske kulture. Bila je suradnica na izdanjima Bibliografija hrvatskih književnih časopisa 19. stoljeća. 1-4 (2006.) te na bibliografijama časopisa Savremenik (1906. – 1941.) (2010.) i Hrvatska revija (1928. – 1945.) (2012.) (ur. V. Brešić). Uredila je zbornik radova Književnost: motori i hambari. Zbornik u čast Vinku Brešiću (2022., s M. Protrka Štimec). Autorica je knjiga Medij, kultura, nacija. Poetika i politika Gajeve Danice (2015.) i Ljudevit Gaj – karizmatični i kontroverzni predvodnik hrvatskoga narodnog preporoda (2022.).
STIPICA GRGIĆ znanstveni je suradnik na Odjelu za modernu povijest Hrvatskog instituta za povijest. Doktorirao je 2014. godine na Sveučilištu u Zagrebu, nakon čega je niz godina predavao u zemlji (Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsko katoličko sveučilište) te inozemstvu (Filozofski fakultet Sveučilišta u Hradec Královama, Češka). Sudjelovao je na mnogim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima te objavio mnoštvo znanstvenih radova, od kojih se izdvaja recentna knjiga Maček nam je vođa! Općinski izbori u Banovini Hrvatskoj (u suautorstvu s Tomislavom Kardumom; Zagreb: Srednja Europa, 2023.). Područja njegova interesa vežu se uz političku, upravnu, društvenu i svakodnevnu povijest, posebice povijest sporta, od kraja 19. do sredine 20. stoljeća.
JOSIP JOVIĆ novinar je i publicist. Rođen je u Imotskom, u kojem je završio gimnaziju, a Fakultet političkih znanosti u Zagrebu. Pisao je u više dnevnih i tjednih novina (Nedjeljna Dalmacija, Slobodna Dalmacija, Vjesnik, Danas, Novi list, Vijenac, Panorama, 7dnevno, Hrvatski tjednik). Bio je glavni urednik Imotske krajine, Slobodne Dalmacije i Panorame. Dvostruki je dobitnik godišnje nagrade Hrvatskoga novinarskog društva Zlatno pero te Nagrade za životno djelo Splitsko-dalmatinske županije. Objavio je deset knjiga iz područja političke i povijesne publicistike.
JOSIP JUKIĆ stekao je titulu profesora povijesti i geografije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2003. godine. Učiteljski zanat ispekao je u osnovnim školama “Beletinec” u istoimenom naselju i “Vladimir Nazor” u Svetom Iliji u okolici Varaždina. Od 2006. godine radi u VII. gimnaziji u Zagrebu kao nastavnik geografije i kraće vrijeme kao nastavnik geografije i povijesti. Radom u školi i kao autor ili suautor nekoliko knjiga u suradnji s Mozaikom knjiga (Hrvatski gradovi, Vladari Hrvatske, Čarobna Hrvatska, Neispričane priče, Hrvatska prirodna baština) te osnovnoškolskih i srednjoškolskih udžbenika za geografiju nastoji što više pridonijeti boljem poznavanju prirodne i kulturne baštine Hrvatske, njezine povijesti i prirodno-geografskih osobitosti.
HRVOJE KEKEZ redoviti je profesor srednjovjekovne povijesti na Sveučilišnom odjelu za povijest Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu. Poglavito istražuje povijest slavonskoga srednjovjekovnog plemstva, povijesnu topografiju, hrvatsku srednjovjekovnu i ranonovovjekovnu fortifikacijsku baštinu, razdoblje sukoba s Osmanlijama te hrvatsku heraldičku baštinu. Znanstveno se usavršavao na Institute of Medieval Studies Sveučilišta u Leedsu i Nanovic Institute for European Studies Sveučilišta Notre Dame u Indiani. Dosad je samostalno i u suautorstvu objavio tri znanstvene i trinaest popularno-stručnih monografija, kao i pedesetak znanstvenih radova u časopisima i zbornicima radova u Hrvatskoj i inozemstvu. Izlagao je na pedesetak znanstvenih konferencija u Hrvatskoj i inozemstvu. Također je uredio šest zbornika znanstvenih radova, a surađivao je na sedam znanstvenih projekata te bio voditelj tri. Trenutno je voditelj znanstvenog projekta Topografija srednjovjekovne Zagrebačke županije (14. – 16. stoljeće), financiranog od Hrvatske zaklade za znanost.
STIPE LEDIĆ docent je na Sveučilišnom odjelu za povijest Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu. Predaje kolegije iz ranonovovjekovne povijesti i latinskog jezika. Trinaest godina radio je u srednjim školama kao nastavnik povijesti i latinskog jezika. Suautor je udžbenika povijesti za treći razred gimnazije, u koji je ugradio dugogodišnje učiteljsko iskustvo, znanstvene vještine i interes za didaktiku povijesti. Autor je radova u kojima se bavi problematikom jozefinizma na području Banske Hrvatske. Područje interesa mu je i ranonovovjekovna latinistička historiografija i obrazovanje u ranom novom vijeku.
IVA MANDUŠIĆ povjesničarka je i viša leksikografkinja u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža u Zagrebu, u kojem je urednica za humanističko i društveno područje u različitim izdanjima. Magistrirala je i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu temama iz povijesti ranoga novog vijeka, a glavna područja njezina znanstvenog i stručnog interesa su povijest plemstva, latinistička historiografija te povijest znanosti, o čemu redovito izlaže na domaćim i stranim konferencijama. Članica je više strukovnih udruženja i uredništva stručnih časopisa. Surađuje na znanstvenim i stručnim projektima vezanima uz očuvanje baštine, organizaciju i diseminaciju znanja te popularizaciju znanosti.
TOMISLAV MATIĆ doktorirao je srednjovjekovnu povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a drži i magisterij struke iz filozofije. Radi na Hrvatskom institutu za povijest, a više od deset godina predavao je na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Njegov su rad stipendirali Program Fulbright, Austrijska akademija znanosti, mađarski državni Institut Balassi i drugi. Istraživao je ili radio na Sveučilištu u Oxfordu, Sveučilištu u Beču, Sveučilištu Kalifornije u Los Angelesu, Sveučilištu Ca’ Foscari u Veneciji i drugdje. Autor je niza radova na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku. Bavi se poviješću srednjeg vijeka i renesanse, posebice intelektualnom, crkvenom i diplomatskom poviješću.
VERONIKA NOVOSELAC magistra je povijesti i komunikologije, doktorandica i asistentica na Sveučilišnome odjelu za povijest Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. Znanstveni su joj interesi društvena i kulturna (nacionalna) povijest 19. stoljeća, povijest komunikacije i medija, posebice novinstva i karikature, te koncept mjesta sjećanja. Sudjelovala je u organizaciji, realizaciji i animiranju raznih nacionalnih, međunarodnih te sveučilišnih događaja i projekata, a zbog akademske je izvrsnosti, uz niz sveučilišnih priznanja, nagrađena i Rektorovom nagradom. Njezin diplomski rad Značaj humorističko-satiričkog lista Bič u pravaškom novinstvu druge polovice 19. stoljeća nagradom “Ferdo Šišić” proglašen je 2018. na Kliofestu najboljim diplomskim radom. Članica je Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu te Centra za Nenasilnu komunikaciju Hrvatska.
NIVES OPAČIĆ na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 1968. godine Jugoslavenske jezike i književnosti te Komparativnu književnost, a Češki jezik i književnost kao dopunu studija. Godine 1973. magistrirala je (znanstveni magisterij) na smjeru Lingivstike kod prof. Ljudevita Jonkea. Godine 1972. osnovala je Društvo hrvatskih lektora i bila mu predsjednica u dva mandata. Kao lektorica hrvatskoga jezika radila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu od 1974. godine do umirovljenja 2003. (uz dvije godine na Karlovu sveučilištu u Pragu od 1972. do 1974. te u Rimu od 1979. do 1981.). S nekoliko stotina jezičnih priloga sudjelovala je i još sudjeluje u raznim medijima (Hrvatski radio, Hrvatski katolički radio, Radio Ogulin, Hrvatska televizija) te raznim listovima (Vijenac, Vjesnik, Novinar, Glas Trešnjevke). Bavila se znanstvenim i stručnim radom, sudjelovala na domaćim i inozemnim lingvističkim projektima (voditelj akademik Rudolf Filipović i voditeljica prof. dr. Barbara Kryžan-Stanojević), kao i na skupovima Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku i Riječkim filološkim danima. Dosad je objavila 15 autorskih knjiga.
ROZINA PALIĆ JELAVIĆ je muzikologinja kroatologinja i glazbena pedagoginja. Studirala je teorijsku matematiku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, diplomirala na Odjelu za glazbenu kulturu te na Odjelu za muzikologiju i glazbenu publicistiku Muzičke akademije u Zagrebu, a doktorirala kroatologiju na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Djelovala je kao gimnazijska profesorica glazbene umjetnosti, potom kao znanstvena suradnica na Odsjeku za povijest hrvatske glazbe Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU. Surađivala je u Hrvatskoj nacionalnoj komisiji Repertoire international litterature musical te na znanstvenom projektu Hrvatska glazbena historiografija do 1945. godine (voditeljice dr. sc. Sanje Majer-Bobetko). Temeljno joj je područje znanstvenog istraživanja novija povijest hrvatske glazbe, osobito stvaralaštvo hrvatskih skladatelja 19. i prve polovice 20. stoljeća, pretežito na području vokalne (svjetovne i sakralne) glazbe, kao i nacionalno operno stvaralaštvo Ivana pl. Zajca i Vatroslava Lisinskog. Sudjelovala je na brojnim znanstvenim (muzikološkim i kroatološkim) međunarodnim i hrvatskim simpozijima. Autorica je više udžbenika za glazbenu umjetnost u trećem i četvrtom razredu opće gimnazije (u suautorstvu s Nadom Medenicom). Priredila je notno izdanje Ferdo Livadić: Sakralna vokalna lirika na latinske tekstove te objavila 130 znanstvenih i stručnih radova. Za svoj rad primila je više nagrada i priznanja.
MARINA PROTRKA ŠTIMEC profesorica je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu (Odsjek za kroatistiku, Katedra za noviju hrvatsku književnost). Piše i predaje o književnom kanonu, autorstvu i politikama književnosti, medijima i periodici, revoluciji i transferima u književnom i kulturnom polju. Objavila je knjige Stvaranje književne nacije (2008.) i Politike autorstva (2019.), uredila zbornike radova Veliki Vidar. Stoljeće Grigora Viteza, 2013. (s D. Zalar i D. Zima), Ja kao svoja slika. Diskurzivnost i koncepti autorstva Tina Ujevića, 2020. (s A. Ryznar), Književnost: motori i hambari (Zbornik u čast Vinku Brešiću, 2022. sa S. Coha). Priredila je kritičko izdanje Članaka Ivane Brlić Mažuranić (2013.). Voditeljica je projekta Književne revolucije (2018. – 2023.) pri Hrvatskoj zakladi za znanost i članica Hrvatskog društva pisaca.
PRVA LAŽ JE NAJVAŽNIJA
Ešli Elston
Laguna
Bestseler New York Timesa
Izbor književnog kluba Ris Viderspun
Evi Porter ima sve što jedna lepa devojka želi: savršenog momka, bajkovitu kuću sa belom ogradom i prostranim dvorištem i otmene prijatelje. Postoji, međutim, jedna začkoljica: Evi Porter ne postoji.
Identitet je najvažniji: Evi Porter. Čim joj tajnoviti šef gospodin Smit nadene ime i lokaciju koje će koristiti, njen zadatak je da sazna sve o gradu i ljudima koji žive o njemu. Zatim joj dodeljuje metu: Rajan Samner. Poslednji delić slagalice bitan za ovaj posao.
Evi ne zna ko je zapravo gospodin Smit, ali zna da je ovaj posao drugačiji nego prethodni. Rajan joj se uvukao pod kožu i ona mašta o drugačijem životu. Ali Evi ne sme da napravi nijednu grešku, naročito nakon onoga što se desilo prošlog puta.
Celog života radila je na tome da joj onaj pravi identitet, kome uvek može da se vrati, ostane neumrljan. Ali prošlost nikada ne miruje, Evi Porter mora da ostane oprezna da bi bila sigurna da je još uvek čeka budućnost kakvu želi. Ulog je veliki, ipak Evi je oduvek volela izazove.
„Ako tražite drugačiji triler koji će vas zaista oduševiti ovo je definitivno kanditat vredan pažnje. Nespojlujte sebi uživanje čitanjem prikaza, verujte svom instinktu i odmah se bacite na ovu knjigu.“
– goodreads.com
„Tajni identiteti, misteriozni šef i igra mačke i miša su me držali u napetosti do kraja.“
– Ris Viderspun
„Sjajno zamišljena radnja, fantastičan kraj.“
– Publishers Weekly
JA SAM FRIDA
Karolin Bernard
Laguna
Od autorke bestselera Frida Kalo i boje života
Velika priča o ljubavi i slobodi
Ja sam svoja sopstvena muza!
Leto 1938. Frida Kalo ima prvu samostalnu izložbu u Njujorku. Uspeh je ogroman i njeno ime se slavi u umetničkom svetu Menhetna. Frida je dostigla prekretnicu u svom životu. Konačno počinje da bude priznata kao slikarka, a ne samo kao supruga poznatog Dijega Rivere.
U ovoj novoj fazi Frida se susreće s fotografom Nikolasom Marijem, s kojim doživljava strastvenu ljubav. Ali Nik traži nešto naizgled nemoguće od nje i Frida mora otkriti šta zaista želi – u umetnosti i u ljubavi.
Sa izuzetnim znanjem i istančanom osetljivošću, Karolin Bernard otkriva stranu Fride Kalo do sada nepoznatu širokoj publici. Ja sam Frida je roman koji vas vodi kroz vrtlog emocija, umetničkog trijumfa i strastvene ljubavne priče jedne od najvećih svetskih ikona.
UBISTVO ZA PREZAUZETE
Toni Parsons
Laguna
Roman iz serijala o detektivu Maksu Vulfu
Inspirisano istinitim događajem – zloglasnom pljačkom Brinks-Met.
Maks Vulf se vratio.
Ema Mun je na slobodi.
Odslužila je šesnaest teških godina zbog oružane pljačke u kojoj su poginula dva čoveka, a obogatilo ih se mnogo više. Ema Mun nije progovorila. Nije odala ni saučesnike niti ubicu. Konačno je puštena, ali je ostala bez svega: porodice, svog dela od pljačke i muža, večnog gubitnika.
Ema Mun je sada nestrpljiva. Vreme je za naplatu starih dugova. Tokom dugih godina u zatvoru stekla je disciplinu i nove prijatelje.
Dok iskrsavaju tela nevinih i krivih, samo jedan čovek stoji između prevejane kriminalke i njene želje za osvetom. Čovek koji ju je svojevremeno uhapsio. Maks Vulf. Samohrani otac jedne tinejdžerke, nepopustljivi i neustrašivi detektiv koji nikome ništa nije dužan i ima sopstveni kodeks časti.
„Najbolji roman o Maksu Vulfu dosad! Izvanredno i autentično.“
– Li Čajld
„Briljantan roman.“
– Piter Džejms
OSTRVO STAKLA
Trejsi Ševalije
Laguna
Autorka istorijskih romana i bestselera Devojka sa bisernom minđušom, Izuzetna stvorenja i Jedna nit.
Raskošna priča o porodici duvača stakla iz Murana.
Godine 1486. Venecija je raskošan trgovački grad na vrhuncu moći. Orsola Roso je najstarija kći u familiji muranskih duvača stakla. Na ostrvu poznatom po ovoj teškoj veštini i velikoj umetnosti nije predviđeno da porodičnu tradiciju izrade stakla nasledi žena, čak ni kada je izuzetno vešta i kad ume da pretoči fantastične vizije u maštovita umetnička dela. A baš te osobine krase Orsolu. Nakon očeve smrti ona će u tajnosti nastaviti da izučava zanat i svojim delima uvećava porodični imetak.
Dok u Veneciji vreme protiče polako poput topljenog stakla, pratimo priču o Orsoli i njenoj porodici kroz prizmu stvaralačkog trijumfa, ali i tragičnih događaja. Od doba kuge koja će opustošiti Veneciju do pljački vojnika koje će ogoliti njene velelepne palate, od vremena dominacije Murana i njegovih trgovaca do njegove metamorfoze u turističku atrakciju, žene iz porodice Roso čuvaće porodično nasleđe, umetnost i veze.
Ostrvo stakla je nesvakidašnji, predivan i opčinjavajući portret žene, porodice i grada koji su večni poput njihovog stakla.
„Trejsi Ševalije se vraća u svet srednjovekovnog zanata i daje nam još jednu odlučnu heroinu – staklarku koja prodire u zatvoreni svet muškaraca sa Murana. Pedantno istražena, dočaravajući lepotu venecijanske lagune, priča fascinantno nosi čitaoca kroz prostor i vreme.“
– Filipa Gregori
„Odvažan i prefinjen roman. Trejsi Ševalije nas s lakoćom vodi kroz vekove, prikazujući Veneciju uzdrmanu promenama, krhku ali nesalomivu, baš kao što je i čuveno muransko staklo.“
– Kejt Kvin
„Briljantna ideja sprovedena temeljno, sa samopouzdanjem i dubokom ljubavlju prema jednom izuzetnom gradu. Genijalan način pripovedanja u vremenskim skokovima.“
– Filip Pulman
PISMA MILENI
Franz Kafka
Laguna
A možda i nije prava ljubav kada kažem da si moje najmilije; ljubav je to što si moj nož kojim kopam po sopstvenoj duši.
Franc Kafka je upoznao novinarku Milenu Jesensku u Pragu 1920. godine. Bio je u društvu zajedničkih prijatelja i tokom razgovora ona je predložila da prevede dve njegove priče na češki. Milena je živela u Beču, Kafka u Pragu. Mnogo toga ih je razdvajalo: ona je bila nesrećno udata i mlada, a on stariji, bolestan i još uvek veren. Prva pisma su kurtoazna: njih dvoje pišu o svom zdravlju, okolini, književnim člancima, prevodu Kafkinih priča. Malo-pomalo, ton se menja, potreba da razmenjuju vesti jedno o drugom potpiruje patnju zbog razbuktale strasti.
Kafkini dnevnici su predočili istinsku dubinu tog prijateljstva, ali je u njima samo nagovešteno ono što nam otkrivaju pisma, koja se čitaju kao ljubavni roman, ali i izliv očajanja, blaženosti, samooptuživanja i samoponiženja. Zahvaljujući njihovoj izrazitoj neposrednosti i intimnom tonu, ova knjiga pruža uzbudljiv čitalački doživljaj.
Povodom sto godina od Kafkine smrti, Pisma Mileni u novom prevodu Maje Anastasijević, otkrivaju nam ličnost pisca čija je proza utisnula dubok trag u književnost XX veka.
„Po neumoljivosti s kojom otkriva ljudsku veličinu i slabost, strast i kukavičluk, ovo životno svedočanstvo može da se svrsta u red s Rusoovim Ispovestima.“
– Die Welt
„Osim lepote samih pisama, ovo je najznačajniji ključ koji imamo za razumevanje Kafkinih romana i priča.“
– New York Times
„Pisma Mileni Franca Kafke spadaju u najlepše domete književnosti.“
– Die Zeit
PALI LJUBAVNICI
L. Dž. Šen
Laguna
„Prepuno osećanja.“
– City of Words
Arsen Korbin nema nameru da se oženi iz ljubavi. Njegova verenica je oduvek bila sredstvo za postizanje cilja, žena koju je želeo da osvoji, senka prošlosti s kojom se borio. Ali kada ona iznenada pogine, Arsenov veliki plan se raspada.
U šoku zbog njene iznenadne smrti, dok se nosi sa tugom i pitanjima na koja nema odgovore, Arsen se zbližava sa Vinifred Eškroft, koja dobija dugo željenu ulogu u predstavi Galeb u njegovom teatru. Spajaju ih tragedija i izdaja, no problem je u tome što se Arsen i Vini ne podnose. Nimalo.
Uprkos početnoj netrpeljivosti, njihova zajednička bol i traganje za istinom zbližavaju ih na neočekivane načine. Vini polako spušta gard pred razdražljivim milijarderom. Počinje da ceni njegovu duhovitost i neobičnu naklonost prema astronomiji. A Arsen, koliko god da je ciničan, sve više poštuje njenu posebnu ličnost.
Mogu li i pored otkrića mračnih porodičnih tajni da pronađu iskupljenje u međusobnoj neželjenoj privlačnosti? Ili će se njihovi putevi zauvek razdvojiti pod pritiskom prošlih grešaka dok se bore između ponovnih izdaja i nade za novi početak?
„Opsesija, izdaja, ljubav i tajna. Fenomenalna knjiga.“
– BookBistroBlog
ZAKON SRCA
Slavica Mastikosa
Laguna
Od autorke romana Preludijum i Tri hleba nasušna
Da li je moguće pobediti sistem i izboriti se za pravo na materinstvo?
Roman Zakon srca otkriva dinamičnu porodičnu dramu o pionirskoj borbi glavne junakinje Lepojke, koja usred procedure vantelesne oplodnje ostaje bez voljenog muža. Suočivši se sa tom tragedijom i novonastalim okolnostima, ona skuplja snagu i suprotstavlja se surovom sistemu pokušavajući da ostvari pravo na život toliko željenog nerođenog deteta. Savremeni zakon ne prati medicinska dostignuća u ovoj oblasti kako u svetu, tako i kod nas – svaka pojedinačna pobeda da se iz već začetog a zamrznutog embriona razvije novi život kamen je temeljac u njegovoj humanizaciji i modernizaciji. Lepojkina borba nije usamljena i važno je da se njena priča čuje, a opisana je toliko emotivno da se doživljava poput lične ispovesti.
„U Zakonu srca glavne junakinje su žene. Muževi, očevi, prijatelji, lekari su tu da bi se taj ženski princip još jače i bolje istakao i shvatio. A opet, muško-ženske ruke su ispreplitane, njihove misije objedinjene. Svi tragaju za srećom, smislom postojanja, ciljem kome vredi stremiti. Loza treba da se produži. Ali šta ako do začeća ne može da dođe? Kako tu može da pomogne vantelesna oplodnja? I kada čitalac svim srcem poveruje da ima nade, svedočiće brojnim preokretima, preživljavaće moralne i etičke dileme baš poput junaka ovog izvanrednog romana.“
– Ljiljana Šarac
„Tok ove priče nadigrava snaga žene, njena upornost i spremnost da pomera granice. U rečenicama glavne junakinje pronalazim promisli, dileme, sumnje i iskre nadanja mnogih žena. Da bi pretekao čovek u čoveku, nužna je njegova spremnost da prizna sopstvenu ranjivost. Tek tada je spreman za iskorak. Zakon srca još niko nije oborio.“
– Jasenka Lalović
ROBINJA SLOBODE
Ildefonso Falkones
Laguna
Od autora bestselera Katedrala na moru i Slikar duša
U njenoj glavi su čilele čežnje i nadanja, bezbrojni snovi u kojima je uživala i sloboda čiji je ukus osetila, slatka kao najbelji šećer.
Kuba, polovina XIX veka. Teške okovane noge koračaju karipskom obalom. Svakim korakom su sve udaljenije od slobode. Sedam stotina robinja brine se nad sudbinom koja ih očekuje. Dok oplakuju, strahuju, čeznu za domovinom, neko drugi ih posmatra i odlučuje o budućnosti. Među svima njima je i mlada Kaveka koju iščekuje okrutna sudbina u domu markiza De Santadome. Sve dok se nad njom ne ukaže tračak nade i pomoć boginje Jemaje.
Španija, sadašnje vreme. Dok je stajala ispred centralne kancelarije Banke Santadoma, Lita je osećala nelagodu. Nije imala razloga da se stidi što traži pomoć od poslodavca kod kog je njena majka Konsuela radila ceo život. Kako je vreme prolazilo i što se više upoznavala sa poslovima porodice De Santadome, Lita je postepeno otkrivala ružnu prošlost neprocenjivog porodičnog bogatstva. Rešena da ispravi nepravdu, Lita uzima stvar u svoje ruke i radi na slučaju kojim želi da povrati čast robovima.
Fascinantna priča koja govori o strastvenoj borbi za slobodu tokom perioda kolonijalne Kube i u Španiji XXI veka.
„Roman ambiciozanog i pažljivog zapleta koji oslikava živote snažnih protagonistkinja kroz istorijsku avanturu epskih razmera. Falkones ni u jednom trenutku ne pravi ustupak predvidljivim rešenjima, suočavanje sa neočekivanim je intrigantno, magija i realizam suptilno pomešani, a nevidljiva nit koja nas vodi od Lite do Kaveke u svojevrsnoj obaveznoj pesničkoj pravdi.“
– El Español